Džemati u dijaspori nalaze se na prekretnici. Model koji je funkcionisao za prvu generaciju naših sunarodnjaka neće nužno funkcionisati za treću i četvrtu generaciju. Koliko istražujemo izazove naših imama, džemata i džematlija i da li unaprijed paternalistički zauzimamo poziciju kako znamo šta džematima treba i kako trebaju djelovati?

U Sarajevu je 28. septembra završena Sarajevska sigurnosna konferencija, koja je u tri dana okupila više od 200 učesnika iz 20 različitih zemalja. Između sesija ove konferencije razgovarali smo odvojeno, ali o istim temama, s istaknutim članovima Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja Abdelom Gafarom (Adel Abdel Ghafar) i Tarikom Jusufom (Tareq Yousef) koji su učestvovali u Sigurnosnoj konferenciji. Adel Abdel Ghafar je direktor programa za vanjsku politiku i sigurnost u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja (Middle East Council on Global Affairs). Vanredni je profesor na Školi za vanjsku službu Univerziteta Georgetown u Kataru. Specijalizirao se za vanjsku politiku i političku ekonomiju regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Tarik Jusuf je viši saradnik u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja. Prije toga, bio je direktor ovog vijeća i Centra Brookings Doha te nerezidentni viši saradnik u programu vanjske politike na Institutu Brookings u Washingtonu, DC. Trenutno je istraživački saradnik Foruma za ekonomska istraživanja u Kairu.

• dio je poruke naše sagovornice Sehije Dedović, predsjednice Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla“, koji je ovih dana obilježio dvadeset i pet godina djelovanja, što je i povod našeg razgovora o samoj suštini njihovog rada i misije, motivirajućim faktorima u radu sa ženama, pozicioniranju u okviru neformalnog obrazovanja, usmjeravajućim okolnostima te suočavanju s različitim izazovima

U novom printanom izdanju Preporoda 21/1295 od 1. novembra 2025. čitajte:

Dok nas gleda u retrovizoru, Dodiku i SNSD-u ništa ne znače kritike analitičara kako je izgubio od države BiH / Ako će se tenderpolitikama i „spengavanjem“ namjenska industrija održavati u zastarjelim industrijskim okvirima kako bi se kazalo da je u potpunosti domaća, onda je mnogo korisnije da bude mjesto najveće američke investicije na Balkanu od 1995. godine do danas

Suptilni biološki diskurs u Kur’anu prelijeva se kroz mnoštvo jezičkih finesa unutar govora o čovjeku i njegovoj putanji na ovom svijetu – njegovom stvaranju, dolasku na isti i odlasku s njega

Gribaja je rječica koja se ulijeva u Spreču, a posta poznata po jednom neobičnom junaku, efendiji Begi Kovaču. To je efendija koji stoji uz svoju zajednicu, neustrašiv pred raznim nemanima i prikazama, svršenik tuzlanske medrese i učesnik narodno-oslobodilače borbe u Drugom svjetskom ratu. To je efendija koji ne zabija glavu samo u mihrab već viteški služi svom džematu.

Ako smo, kako je to rekao reisul-ulema, “na početku jedne nove epohe”, onda to nije epoha u kojoj se stvari jednostavno mijenjaju, već koja traži preispitivanje samih pretpostavki. Jer, imamski poziv se više ne može razumijevati kao statična funkcija u hijerarhiji, nego kao dinamičan odgovor na promjenjive društvene strukture, medijske logike, kulturne kodove i epistemološke pritiske. Imam nije proizvod strukture, već de facto njen test: pokazatelj koliko je jedna zajednica sposobna prenijeti značenje kroz vrijeme, bez gubitka njegovog uporišta, ali i bez fetišiziranja forme. Pri tome ne treba zaboraviti da izazovi s kojima se imami suočavaju nisu uvijek izazovi vremena, nego često imaju “potpis strukture”. Posebno oni koji im ne ostavljaju prostor da se ravnopravno nose s novim okolnostima. Jer, često se zaboravlja da imam nikada nije bio figura koja samo predvodi namaz.

Jučer, 14. oktobra 2025., u Sarajevu je, u 87. godini života, na ahiret preselio prof. dr. Jusuf Ramić, nekadašnji profesor i dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Uz dugogodišnji rad na Fakultetu, posebno je zapažen njegov naučni rad i doprinos iz oblasti tefsira te arapskog jezika i književnosti. Također, značajan dio njegove biografije je angažman i učešće u izdavačkim djelatnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i kao urednika i kao autora. Između ostalog, profesor Ramić je u periodu između 1975-1976. godine bio i glavni i odgovorni urednik Islamskih informativnih novina Preporod. Danas se prisjećamo i teksta objavljenog u Preporodu 2017. godine, čiji su autori Orhan Jašić i rahmetli profesor Samir Beglerović, obojica njegovi studenti, a kasnije i članovi nastavnog osoblja na Fakultetu. 

Kako je moguće transformirati, bez ikakvog otpora, velike sustave i milijune ljudi. Gdje nestaju stoljeća borbe i uspjeha u borbi za kritičko mišljenje, slobodu govora, štampe? Kako ćemo zvati ovu epohu koju obilježava posvemašnje urušavanje globalnih institucija, zanemarivanje multilateralnosti, zanemarivanje činjenice da samo zajedno možemo rješavati probleme čovječanstva. Kakva nas čeka Europska unija u budućnosti. O odnosima na Balkanu, o opasnim i pogubnim velikodržavnim ambicijama, o mjestu religije u društvima država nastalih iz bivših jugoslovenskih republika, razgovaramo sa profesorom dr. Tvrtkom Jakovinom, redovnim profesorom Svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i profesorom na postdiplomskom programu istočnoeuropskih i euroazijskih studija MIREES, Sveučilišta u Bolonji, najstarijem univerzitetu Zapadnog svijeta.