Bajram baner mali

kaže u razgovoru za naše novine Nenad Dimitrijević, profesor na Centralnoeuropskom univerzitetu u Budimpešti, Mađarska. Profesor Dimitrijević je naučnik koji se bavi ustavnom teorijom i pravom, a u svom istraživačkom opsegu zahvata i političku teoriju, postkomunistički konstitucionalizam, prava manjina i trasformativnu pravdu. Autor je zapažene knjige "Dužnost da se odgovori: Masovni zločin, poricanje i kolektivna odgovornost" i jedan je od istaknutijih kritičara srbijanske javne scene, posebno agresivne politike koja je vođena u proteklim decenijama. U maju, ove godine, boravio je u Sarajevu na konferenciji o genocidu u Srebrenici. Srdačno se odazvao da govori za Preporod.

Projekat koji je njemačka Fondacija Cinema for Peace započela u BiH 2012. godine postavio je sebi za cilj prikupiti 10 000 priča preživjelih genocid u Srebrenici za video arhiv BiH. Kako Vi, kao jedna od voditeljica razgovora koji su snimani, vidite ovaj projekat i dokle je on, uopće, došao?

- kaže u intervjuu za naš listi profesor Nerzuk Ćurak sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. S njim smo razgovarali o najaktuelnijim pitanjima koja opterećuju domaću, ali i međunarodnu političku scenu danas

Pošto razgovaramo uoči 1. marta - Dana nezavisnosti BiH, prof. Trnka, kako iz ove perspektive nakon toliko godina doživljavate ovaj značajan datum naše historije?

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida: Apsurdi idu taliko daleko da do sada imamo preko hiljadu godina izrečenih kazni zatvora za počinjene zločine nad  tim istim žrtvama, a da zakoni u Bosni i Hercegovini to uopće ne prepoznaju, kazao je u intervjuu za Preporod Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida

- Imate ogromno iskustvo u borbi za prava žrtava, bili ste predsjednik Saveza logoraša u BiH, a danas ste predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Kako biste opisali stanje u kojem se žrtve danas nalaze u našoj zemlji?

- Stanje žrtava od rata pa do danas se  nije  promjenilo. Žrtve su ostale van svih zakonskih riješenja u BiH pored silnih izmjena zakona o civilnim žrtvama rata, o borcima i drugih brojnih zakona. Niti jedan od tih zakona ne obuhvata žrtve. To je jedan od najvećih apsurda u Bosni i Hercegovini. Apsurdi idu taliko daleko da do sada imamo preko hiljadu godina izrečenih kazni zatvora za počinjene zločine nad  tim istim žrtvama, a da zakoni u Bosni i Hercegovini to uopće ne prepoznaju. Znači država u kojoj su počinjeni najveći zločini poslije Drugog svjetskog rata nema zakona o zaštit svojih žrtava. Ali i pored te užasavajuće činjenice žrtve i dalje ustrajavaju u traženju pravde i procesuiranju organizatora i počinioca ratnog zločina.

-Ispada da se prava žrtva svode na svjedoćenja pred sudovima i insistiranju na progonu ratnih zločinaca?

- Upravo tako.

Dovoljna je ispoštovati Ustav BiH

- Šta je to što bi država BiH trebala i mogla uraditi da se stanje žrtava  u BiH poboljša i popravi? Šta su tu prioriteti?

- Država, institucije Bosne i Hercegovi ne bi trebale, one bi morale samo ispoštovati Ustav Bosne i Hercegovine. Sama primjena Ustava je dovoljna da se ispoštuju najosnovnija prava žrtava.......

 

Tekst u cjelosti možete pročitati u Preporodu od 1. Februara 2015.

S dr. Dževadom Termizom, istaknutim profesorom metodologije naučne teorije, analitike i statistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kao i na drugim fakultetima, razgovor smo upriličili u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, gdje je on spoljni saradnik i učesnik u mnogim projektima.