Ramazanska cestitka banner2 mali

Vjernici su oni koji vjeruju u gajb

  • Autor  Almir Fatić
  • Objavljeno u Tradicija
Vjernici su oni koji vjeruju u gajb
08 Feb
2017

Prvi zahtjev vjere kao takve jeste vjerovanje, vjerovanje u sve ono o čemu vjera uči i naučava.

Sadržaji vjere opsežu širok spektar krupnih pitanja: od onih koja se tiču postojanja Uzvišenog Stvoritelja i Njegovih atributa i života po Njegovim uputama pa sve do pitanja ponovnog proživljenja, polaganja računa za djela i, potom, vječnog boravka na Drugome svijetu. Shodno ovome, vjerovanje u ono odsutno, u ono ponad naših osjetila ili, jednostavno, u ono nevidljivo jeste nešto bez čega nema istinske vjere. Ali možemo reći da čovjeka kao ljudsko biće, inače, prati pojam nevidljivog ili nepoznatog. Zapravo, čovjek je trajno okružen onim nepoznatim u odnosu na svoje postojanje, znanje i obaviještenost, i ono ga neprestano dotiče, zanima, impresionira ili oduševljava. Ljudski odgovor na tu situaciju, historijski gledano, bio je različit: ono nevidljivo čovjek je obožavao i negirao, poštovao i hulio, spoznavao i zanemarivao. Tako je i danas. Veliki broj ljudi danas je sveden i ograničen samo na postojanje ovog vidljivog ili fizičkog svijeta, i sav svoj život posvećuju tom svijetu insistirajući na maksimi: ono što se ne vidi – i ne postoji! Ovo priprosto vjerovanje, koje se lahko može logički demantirati, danas se pothranjuje moćnom medijskom mašinerijom, ali i sveukupnim ambijentom življenja koji nas odvraća od primisli i prisjećanja na ono nevidljivo.

Karakteristika vjernika

Kur'anski pojam za sveukupnost onog nevidljivog jeste pojam gajb. Na samom početku Kur'ana ono se ističe kao prva karakteristika koja razlikuje vjernika od nevjernika: ...onima koji vjeruju u nevidljivo (gajb) (El-Bekare, 3). Pojmu gajb u ovom ajetu neki komentatori Kur'ana dali su određeno i ograničeno značenje, npr. da se pod tom riječju misli na Uzvišenog Allaha, ili na kadā i kader, ili na Kur'an i ono nepoznato o čemu on izvještava. Drugi su dali nešto šire tumačenje kazavši da je gajb sve ono o čemu je izvijestio Muhammed, a.s., u pogledu: predznaka Sudnjega dana, kaburske kazne, proživljenja, Sirat-ćuprije, Mizan-terezije, Dženneta i Džehennema. Prema mufessiru Ibn Atijjeu, ova tumačenja nisu proturječna jedna drugome, jer je gajb sve ono što je spomenuto (Ševkani, Fethu -l-kadir, 26). Također, komentari Kur'ana ponudili su još jedno tumačenje pojma gajb u ovom ajetu. Naime, ako se ova riječ razumijeva, u svom sintaksičkom smislu, kao ''akuzativ stanja'' (hal), onda dobivamo slijedeće značenje: to su oni koji vjeruju u stanju njihove odsutnosti (tj. odsutnosti od ljudi), i kad se vide i kad se ne vide. Također se veli da riječ gajb ovdje znači kalb (srce) jer je ono skriveno, pa je značenje da oni vjeruju svojim srcima, a ne poput onih koji jedno govore, a srcima drugo misle (vidi npr.: Tefsiru-l-Bejdavi, 1/34-35; Ibn Džuzejj, Teshil, 1/36). Na osnovu navedenoga možemo kazati da riječ gajb ovdje ima veoma široko značenje i obuhvata sve ''ono odsutno i nevidljivo'' te je nije potrebno specificirati nekim posebnim značenjem. Zato smo kazali da je ona kur'anski pojam za sveukupnost onog nevidljivog. Iz prethodnoga proizlazi i činjenica da riječ gajb ima istaknuto mjesto u životu vjernika, jer je ona dio njega, njegovo svojstvo.

Vrste gajba

Ograničeni gajb

Kada se u Kur'anu govori o gajbu zapažamo da se spominju dvije vrste gajba koje možemo imenovati kao: a) ograničeni gajb i b) apsolutni gajb. Prvu vrstu gajba možemo promatrati kroz dvije perspektive: 1) ograničeni gajb u odnosu na prošlost i 2) ograničeni gajb u odnosu na savremenike Muhammeda, a.s. Kada je u pitanju prva perspektiva, tu mislimo na sve ono o čemu Kur'an govori u svojim kazivanjima o vjerovjesnicima, a čemu Muhammed, a.s., nije bio svjedok. Ovdje ubrajamo npr.: kazivanje o Ademu, a.s., i njegov izlazak iz Dženneta, kazivanje o Ademovim, a.s., sinovima kad su zaklali kurban, kazivanje o Nuhu, a.s., i potopu (tufan), kazivanje o Hudu, a.s., i njegovom narodu Ad, kazivanje o Ibrahimu, a.s., i njegovoj gradnji Kabe, o Jusufu, a.s., i njegovoj ustrajnosti, o Ejjubu, a.s., i njegovom iskušenju, o Zulkarnejnu i njegovim osvajanjima... Uzvišeni Allah je Taj koji je obavijestio Svoga Poslanika, a time i nas, o ovim događajima, tj. otkrio njemu i nama nešto od toga gajba (v. npr. El-Kasas, 44; Ali Imran 44).

Kada je u pitanju ograničeni gajb koji se odnosi(o) na savremenike Muhammeda, a.s., mislimo na slijedeće kur'anske obavijesti koje su se obistinile još u Poslanikovo, a.s., vrijeme:

a) obavijest o porazu Kurejšija na Bedru: Poražen će skup biti, a oni će se u bijeg dati! (El-Kamer, 45) – a što se i desilo na dan Bedra i na dan oslobađanja Mekke, a sura El-Kamer bila je objavljena već u Mekki;
b) obavijest o tome da će Ebu Leheb umrijeti kao nevjernik (sura Leheb), što se, doista, i dogodilo. Ova sura je objavljena za vrijeme Ebu Lehebova života i teoretski govoreći on je mogao primiti islam, kao što su to učinili i drugi ljuti neprijatelji islama poput Halida b. Velida, Amra b. el-Asa i dr., ali se to nije desilo.
c) obavijest o porazu Perzijanaca i pobjedi Bizantinaca: Pobjeđeni su Bizantinci / u najbližoj zemlji, ali oni će, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti / za nekoliko godina (Er-Rum, 2-4). Ovdje imamo je izvješće da će Bizantinci kasnije pobijediti Perzijance, što se i obistinilo.
d) obavijest o tome da Muhammedu, a.s., muška djeca neće dostići zrelost: Muhammed nije otac nijednom od vaših ljudi (El-Ahzab, 40). Dakle, ovaj ajet sadrži obavijest o gajbu, tj. o tome da Muhammed, a.s., neće biti ''otac nijednom od ljudi'', što se i obistinilo, jer su njegovi sinovi Ibrahim, Kasim i Tahir umrli još kao djeca.

Ovi kao i drugi primjeri za gajb u odnosu na savremenike Muhammeda, a.s., dati su, a Allah najbolje zna, da bi se svi oni, i vjernici i nevjernici, u vrijeme objavljivanja Kur'ana čvrsto uvjerili da je on, Kur'an, istina od Gospodara svjetova. Zato i kažemo da je ovdje riječ o ograničenom gajbu koji je važio za određeno vrijeme, odnosno kojeg je Uzvišeni Allah otkrio i obistinio svim ljudima koji razmišljaju – tada i sada.

Također, u ovu vrstu gajba možemo ubrojati i kur'anska obavijesti o činjenicama koje su se, iz ljudske perspektive, obistinile u novije vrijeme ili će se, pak, tek obistiniti, npr.:

- širenje svemira: Mi smo nebo moći Svojoj sazdali, a Mi ga, uistinu, širimo (Ez-Zarijat, 47);
- okretanje Zemlje i kretanje Sunca: I ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci (En-Neml, 88; također v. Ja Sin, 38);
- tri stadija bebe u maternici: On vas stvara u utrobama matera vaših, dajući vam likove, jedan za drugim, u tri tmine (Ez-Zumer, 6);
- identifikacioni otisak prstiju: ...Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo (El-Kijame, 4);
- stvaranje u parovima: Neka je hvaljen Onaj koji u svemu stvara parove: u onome što iz zemlje niče, u njima samima, i u onome što oni ne znaju! (Ja-Sin, 36).

Mogu se navesti i brojni drugi primjeri ''nepoznatih'' stvari u vrijeme objavljivanja Kur'ana, a koje su ljudi danas zahvaljujući razvoju nauke i tehnike u stanju bolje i dublje razumjeti.

Apsolutni gajb

Pored, kako smo ga nazvali, ograničenog gajba koji je, shodno Allahovoj milosti i mudrosti, otkriven u spoznajnom smislu svim ljudima, postoji i apsolutni gajb koji kao takav ostaje za sva vremena, koga niko ne zna osim Uzvišenog Allaha, a koji nešto od tog gajba otkriva Svojim odabranim robovima. To se dokazuje slijedećim kur'anskim ajetima: Allah vama neće otkriti ono što je skriveno (gajb), već On odabire onoga od poslanika Svojih koga hoće! (Alu Imran, 179), te: El-En'am, 59; En-Neml, 65; Lukman, 34; El-Džinn, 26-27.

Dakle, ovdje je riječ o apsolutnom gajbu čiji su ''ključevi'' kod Uzvišenog Allaha. U ovu vrstu apsolutnog gajba, pored onog navedenog u 34. ajetu sure Lukman, ubrajamo npr. kur'anske obavijesti o Sudnjem danu, Ahiretu, sudbini, momentu smrti, proživljenju, suštini ljudske duše i mnogo toga drugoga. Drugim riječima, ovo je gajb koji se, iz ljudske pozicije, odnosi i na prošlost, sadašnjost i budućnost, tj. na sve ono što jeste gajb u punom smislu te riječi, a o čemu nas izvještavaju Kur'an i Hadis. Podrobnija tumačenje spomenutih ajeta mogu se naći u komentarima Kur'ana, a ovdje ćemo tek sumarno naglasiti da:

1. jedino Uzvišeni Allah zna gajb (neviđeno, skriveno, tajno);
2. poslanici nisu znali gajb, osim onoliko o njemu koliko im je otkrio Uzvišeni Allah. Muhammed, a.s., je rekao: ''Ja ne znam gajb, osim onoga što me Allah pouči''.
3. Muhammed, a.s., je izvještavao o nekim gajb stvarima koje mu je otkrio njegov Gospodar, i to se ubraja u njegove mu'džize (nadnaravna djela); npr. Poslanik, a.s., je obavijestio o: pogibiji nevjernika na Bedru; o nekim ashabima da će biti džennetlije; o tome da će njegova kćerka Fatima, r.a., prva od Ehl-i bejta preseliti na Ahiret poslije njegovog preseljenja; o pojavi Uvejsa Karanija; o osvajanju Misira i Kostantinopolisa, o predznacima Sudnjeg dana, itd. (opširnije vidi u: 'Abdulganijj Nabilsi, El-Lu'lu'- l-meknun fi hukmi- l-ihbari 'amma sejekun, 60-104).
4. Uzvišeni Allah podučava o nekim gajb stvarima i Svoje iskrene i dobre robove, evlije, koji su istinski nasljednici Božijih poslanika. Ševkani veli: ''Nema zapreke tome da neki odličnici iz ovog ummeta budu obaviješteni o nekim gajb stvarima koje je Uzvišeni Allah otkrio Svom Poslaniku, a Poslanik otkrio nekima iz svoga ummeta, a ovi, opet, onima poslije njih. I to se ubraja u keramete dobrih ljudi... (Fethu-l-kadir, 1543). Mnoge su vjerodostojne predaje koje ovo potvrđuju, npr.: Alija, r.a, je obavijestio o smutnjama koje će se pojaviti; Osman, r.a., je obavijestio o danu svoga ubistva; Ka'b je obavijestio Omera, r.a., o njegovim svojstvima u Tevratu i da će osvojiti Šam; Zuhri je obavijestio o vladavini Omejja; Sujuti je obavijestio o ulasku Osmanlija u Egipat, itd. (opširnije v.: Nabilsi, El-Lu'lu' -l-meknun..., 105-133).
5. izvještavanja o gajb stvarima od strane vračara, astrologa i njima sličnima je nagađanje ili pretpostavka, a ne sigurno znanje, odnosno to nije znanje gajba.
6. kao što se u znanje o gajbu ne ubraja ni vremenska prognoza koja se temelji na pretpostavci i praćenju kosmičkih pojava; slično tome je kada, npr., iza brda ugledamo dim pa na osnovu njega zaključujemo o postojanju vatre.

Zadnje vijesti

Maj 26, 2017

Saopćenje: Rijaset zabrinut viješću o rušenju vjerskog objekta u Zemunu

Rijaset Islamske zajednica u BiH…
Maj 26, 2017

Ramazanska poruka reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića

Sarajevo, 26. maj 2017. (MINA) –…
Maj 26, 2017

Fadili Dedić najpotrebnija je hrana

Fadila Dedić, 46-godišnja samohrana…
Maj 26, 2017

VIDEO: Šta je islamski kalendar?

"Po Takvimu Rijaseta Islamske…
Maj 26, 2017

Dova u mjesecu Ramazanu

Rukopis ovosedmične kolumne je…
Maj 26, 2017

Rūmī o dolasku ramazana

Rūmī o dolasku ramazana
Maj 26, 2017

Konyali & Planet: Iftarite u srcu Baščaršije

Restoran Konyali, otvoren 2014. godine,…
Maj 25, 2017

Restoran Cordoba: Ramazanski iftari

I ove godine restoran Cordoba, smješten…
Maj 25, 2017

IUS: Drugo testiranje za stipendije

Internacionalni univerzitet u Sarajevu…
Maj 25, 2017

Naučni skup u Kiseljaku: Je li ahdnama u Fojnici orginalna

Muftijstvo sarajevsko zajedno s…
Maj 24, 2017

Predstavnici sve tri religije uputili zajedničku molitvu za Bosnu i Hercegovinu

Održana Konferencija Panevropske unije…

bbi magazin

bbi magazin