Srebrenica majke 1

  • Autor  Almir Fatić
  • Objavljeno u Tradicija
Vrijeme israfa
28 Feb
2017

Nasuprot onih moralno pozitivnih, pohvaljenih i preporučenih vrlina i osobina kao što su, npr., stid, strpljivost, darežljivost, pomaganje itd., stoje one negativne osobine i vrline koje, zapravo, jesu krajnosti i neuravnoteženosti u moralnom smislu.

 

Naime, vrline po svojoj naravi i definiciji predstavljaju uravnoteženosti, umjerenosti ili sredine stvari. Zato islam, sa skupom svojih moralnih postulata kao kategoričkih zapovijedi, jeste vjera umjerenosti i nepretjerivanja, ili, jednostavno, vjera i put sredine u svim svojim aspektima i učenjima kojima je stran svaki oblik pretjerivanja i pregonjenja, koje, pak, redovno završavaju u usiljenosti i ekstremizmu neprimjerenom ljudskoj prirodi kao takvoj. No, moralna neuravnoteženost, u ma kojem obliku se ona ispoljavala, ima itekako pogubne, odnosno katastrofalne posljedice za pojedinca, kao i konkretnu ljudsku zajednicu u cjelini, u fizičkoj i metafizičkoj perspektivi.

Definicija israfa

U negativne osobine koje nesumnjivo odvode pojedince i narode u propast, tj. nagovještavaju početak propasti, spada i osobina pretjerivanja (kur’anski termin: isrāf). Pod pojmom isrāf ne misli se samo na pretjerivanje u pogledu trošenja imovine ili imetka, koje se, onda, naziva tebzīr (rasipništvo), već općenito na sve vidove pretjerivanja u djelima i riječima. Dakle, isrāf je, ukratko, prekoračivanje ili prelaženje granica (mudžāvezetu-l-hadd) u bilo čemu, i zato je on blizak pojmu oholosti (kibur).

Pojam israfa u Kur’anu

Kur’an jasno i eksplicitno osuđuje pretjerivanje (isrāf) i one koji pretjeruju (musrifūn). Na dvadeset jednome mjestu u Kur’anu zatječemo takvu osudu kao upozorenje ljudima na opasnost od te osobine i njezinog prakticiranja. Izdvojit ćemo ovdje tri kur’anska ajeta:

Reci: ‘Robovi moji koji ste pretjerali [esrefū] prema samima sebi, ne gubite nadu u Allahovu milost, zaista Allah oprašta sve grijehe! (ez-Zumer, 53);

…i jedite i pijte, samo ne pretjerujte (ve la tusrifū)! Zaista On ne voli one koji pretjeruju! [el-musrifīn] (el-E’araf, 31);

Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj rasipnički! [Ve lā tubezzir tebzīrā] / Zaista su rasipnici [el-mubezzirīn] braća šejtanova… (el-Isra’, 26–27).

Vidovi pretjerivanja

Iz navedenih kur’anskih ajeta kao i drugih kur’ansko-hadiskih tekstova možemo, općenito govoreći, razabrati različite vidove pretjerivanja kao negativne osobine.

Pretjerivanje u griješenju i nevjerništvu

Iz navedenog ajeta sure ez-Zumer (42) zaključujemo o pretjerivanju u griješenju, grijesima (zunūb) i nevjerništvu (kufr). Kur’anske riječi: koji ste pretjerali [esrefū] prema samima sebi mogu se odnositi na nevjernike i na muslimane-grješnike. Alija b. Ebi Talib i Ibn Mes'ud su rekli da ovaj ajet najviše od svih ulijeva nadu. Prenosi se da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Ovaj mi je ajet draži od Dunjaluka i svega što je na njemu” (Ibn Džuzejj, Teshīl, 3/197).

Kur’an nevjernike opisuje kao one koji su pretjerali: I tako ćemo Mi kazniti sve one koji pretjeruju (men esrefe)... (Ta-Ha, 127). Faraon, kao simbol nevjerništva i silništva na Zemlji, opisan je riječima: A zaista se Faraon bio uzdigao na zemlji i u zlu pretjerivao [mine -l-musrifīn] (Junus, 83). Kur’an jezikom Saliha, a.s., savjetuje: 'I ne slušajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju [emre-l-musrifīn]!' (eš-Šu‘ara’, 151)

Pretjerivanje u pogledu imetka ili imovine

Islam ne zabranjuje da ljudi stječu imovinu, da njome posluju i uvećavaju je. Štaviše, islam podstiče svoje sljedbenike na takvu aktivnost. Ali ono što islam zabranjuje jeste, s jedne strane, stjecanje imovine na haram način i, s druge strane, njezino trošenje na haram način. U jedan od načina trošenja imovine na haram načan spada i pretjerivanje u njezinom trošenju (isrāfu -l-māl). Nažalost, ovaj vid trošenja imovine danas nije samo navika pojedinaca, već i ummeta u cjelini. Dok se imućni pojedinci – a pretjerivanje je, također, prisutno i kod ljudi koji nisu imućni – pojedine vlade i fondacije razmeću i pretjeruju u svojim čudnim i nepotrebnim merketinzima i ulaganjima, koja više liče, zapravo, na pokazivanje raskoši i udovoljavanje strastima i sujetama, dotle svake godine hiljade ljudi, žena i djece umire od gladi. Tek sa svjetskom ekonomskom krizom (koja traje od 2008. g.) današnji ljudi su počeli da prepoznaju važnost umjerenosti, nepretjerivanja i štednje, odnosno moralnih vrijednosti u poslovanju. Sve to važi i za pojedinca i njegov kućni budžet. Biti umjeren u potrebama, voditi računa o trošenju novca i štedjeti jesu oni temeljni principi islamskog ekonomskog poretka za pojedinca i društvo u cjelini.

U jednom hadisu Allahov Poslanik, a.s, kaže: “Allah prezire kod vas troje: ‘rekla-kazala’, mnogo zapitkivanje i uništavanje (rasipanje) imovine” (Buhari, 2408).
Naši dobri prethodnici (selef-i s-sālih) ovo Poslanikovo, a.s., upozorenje shvatili su na najozbiljniji način. Tako se prenosi da je Sufjan es-Sevri, poznati tabi‘in, (
u. 778. g.) kazao: “Sve što podijeliš u nepokornosti prema uzvišenom Allahu, pa makar to bilo i neznatno, jeste pretjerivanje.” Od Ibn ‘Abbasa, r.a., prenosi se da je kazao: “Ko potroši jedan dirhem (dinar) na neprikladan način – pretjerao je.”

Pretjerivanje u hrani i piću

Kur’anski ajet iz sure el-E‘araf (31), u kome se kaže: ...i jedite i pijte, samo ne pretjerujte! Zaista On ne voli one koji pretjeruju! - sadrži neprolaznu Božansku mudrost. Muslimanski liječnici su davno kazali da je “sva medicina sadržana u ovom ajetu”. Znači, ne pregoniti s jelom i pićem iznad potrebe jeste put do zdravlja i najefikasniji način da se sačuvamo gojaznosti, “viška kilograma” i debljine, faktora koji, kao što je poznato, danas izaziva razna oboljenja koja najčešće završavaju smrću.

U ovom ajetu se, pored osude pretjerivanja u hrani i piću, osuđuje i pretjerivanje u oblačenju. Allahov Poslanik, a.s., u jednom hadisu upozorava: “Jedite, udjeljujte i oblačite se, ali bez pretjerivanja (gajru isrāf) i oholosti” (Nesa‘i: 2559).

Pretjerivanje u ibadetu

Islamski ideal umjerenosti odnosi se i na obredne aspekte, tj. ibadete kao što su namaz, post, zekat itd. Naime, pretjerivanje u ibadetu može voditi pretjeranosti (guluvv), a možda i u uvećanje (zijade), odnosno unošenje u ibadete onoga što nam uzvišeni Allah nije propisao, niti je to činio Allahov Poslanik, a.s., te tako možemo zapasti u prakticiranje zabranjenih novotarija (el-bid‘atu-l-muharreme).

Hadis koji na najbolji način oslikava princip umjerenosti u ibadetima glasi: “Jednom prilikom trojica ljudi dođoše do Vjerovjesnikovih, a.s., žena da ih pitaju o ibadetu Božijeg Poslanika, a.s. Kad su ih one obavijestile o tome, oni počeše da sami sebe potcjenjuju, govoreći: ‘Ah, gdje smo mi naspram Vjerovjesnika, a.s.: njemu je Allah oprostio prošle i buduće grijehe?!’ – Jedan će: ‘Ja, otkad ikad, posvunoć ostajem u namazu, i nastavit ću tako dok sam živ!’ – Drugi će: ‘Ja svaki dan postim, i ne prekidam.’ – A treći reče: ‘Ja sam se odrekao žena, i neću se nikad ženiti!’ – Uto bahnu Allahov Poslanik, a.s., pa im se obrati: ‘Vi ste oni koji su govorili to i to? Tako mi Allaha, ja se više bojim Njega nego bilo ko od vas, i ja sam pobožniji od svakog od vas, ali ja postim i mrsim se, ja klanjam, ali i spavam, i ja se ženim sa ženama, a ko god ostavi moj sunnet ne može se smatrati mojim sljedbenikom!’” (Buhari, 5063)

Ovaj hadis objašnjava da je Vjerovjesnik, a.s., odbio pretjeranost u ibadetima i dodavanje u njima – jer spomenuta trojica željela su raditi ono što spada u ibadet – zato što se pretjerivanje i strogoća suprotstavljaju ljudskoj prirodi i onome što je ona u stanju da podnese.

Imam San‘ani (u. 1182./1769.) komentarišući ovaj hadis kaže da je on “dokaz da je u ibadetima propisana umjerenost bez pretjerane zaokupljenosti, nanošenja šetete i izbjegavanja onoga što je uobičajeno. Nadalje, Šeri'at naše vjere temelji se na umjerenosti, olakšavanju i izbjegavanju teškoća” (Subulu-s-selām, 3/629).

Poznati ashab Abdullah b. Mes‘ud je rekao: “Umjerenost u prakticiranju Sunneta bolja je od prakticiranja idžtihada u novotarijama” (nav. prema: almeshkat.net/vb/showthread.php.).

Vrste pretjerivanja

Preciznije govoreći, sve vidove pretjerivanja, sa šeriatske tačke gledišta, možemo svesti u tri vrste:

  1. pretjerivanje koje je strogi haram, koje su zabranili Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, a.s., kao što je naprimjer pretjerivanje u ubijanju (el-isrāf fi- l-qatl), o čemu jasno govore Kur’an (el-Isra’, 33) i Hadis (Buhari, 2560; Muslim, 129);
  2. pretjerivanje koje je mekruh, a to je pretjerivanje u stvarima koje imaju svoju osnovu u Šeri'atu, ali izlaze iz okvira umjerenosti koja se zahtijeva, kao što je pretjerivanje u ibadetima, pretjerivanje u jelu, piću, oblačenju i slično;
  3. pretjerivanje koje je dozvoljeno, npr. činjenje djela koja Šeri'at dozvoljava i dozvoljava njihovo uvećavanje, kao što su naprimjer: zikir, učenje Kur’ana, učenje dova, istigfara, stjecanje znanja, dijeljenje imetka na Allahovome Putu (pod uvjetom da djelilac ne zanemari porodicu, koju je dužan izdržavati, pa ih tako učini ovisnima o drugima; razlika između ove osobe i rasipinika je u tome što rasipnik troši svoj imetak na način koji nije šeri'atski niti dunjalučki opravdan i dozvoljen).

Označeno

Povezani članci (po oznakama)

Zadnje vijesti

Apr 25, 2017

Historijski dan: Predstavnici vjerskih zajednica obišli mjesta stradanja

Delegacije četiri vjerske zajednice,…
Apr 25, 2017

Mektepska djeca realizirala humanitarnu akciju

Danas je akcija prikupljanja pomoći za…
Apr 25, 2017

Merjema Kelemiš nova hafiza iz Visokog

Hafiz Merjema Kelemiš rođ. Hajdarević…
Apr 25, 2017

Bosanski Novi: Preko FB skupili 2.500KM za djecu

U organizaciji facebook grupe "Samo je…
Apr 25, 2017

Reisu-l-ulema posjetio biskupa Komaricu

Sarajevo, 24. april 2017. (MINA) –U…
Apr 25, 2017

U četvrtak veliki skup omladine s Reisu-l-ulemom

Sarajevo, 24. april 2017. (MINA) –…
Apr 25, 2017

Promovirana 250. generacija maturanata

Ove godine, 22. aprila, u Elč…
Apr 25, 2017

Srebrenik: Prijem za mr. Mirsad-ef. Djedovića

Danas, 25. aprila 2017. godine u…
Apr 25, 2017

Međunarodni simpozij: "Znanost i religija..."

Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj…

bbi magazin