Baner granice3

Reisu-l-ulema: Beograd i Zagreb bi svoja međusobna odmjeravanja najradije vodili na prostoru Bosne i Hercegovine

Reisu-l-ulema: Beograd i Zagreb bi svoja međusobna odmjeravanja najradije vodili na prostoru Bosne i Hercegovine
05 Feb
2017

Napretka neće biti bez intelektualne slobode, koja bi, bez dogmatskih predrasuda, mogla sagledati mogućnosti muslimanskih društava na političkom, ekonomskom i socijalnom planu. Samo intelektualna sloboda i trud mogu donijeti nove vrijednosti, baš onako kako se to dogodilo u prva četiri stoljeća razvoja muslimanske zajednice.

Ovo je rekao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u intervjuu za Fenu, u kojem je govorio o aktualnoj situaciji u svijetu, ISIL-u, predrasudama Zapada prema muslimanima, problemima u BiH, Srebrenici, Islamskoj zajednici...

Komentirajući aktualnu situaciju u svijetu i koliko je štete muslimanima nanijela grupa ISIL, Kavazović je rekao da globalna zajednica muslimana preživljava teške trenutke, a da su razlog unutrašnji antagonizmi izvučeni u javni prostor, i to od neprijatelja kojima je očigledan cilj da unesu nemire i ojačaju podjele muslimana na sunije i šije, sufije i selefije.

Podsjeća da su kolonijalni i postkolonijalni period, formiranje Izraela i njegova ekspanzija od 1968. godine, dodatno opteretili arapske zemlje i doprinijeli podjelama i beznađu, te da je to bila borba Davida i Golijata, koja još traje.

Slike koje danas iz tog svijeta dominantno idu u eter, jesu kojekakve borbene formacije koje oštricu svoje borbe usmjeravaju uglavnom protiv muslimana koji ne podržavaju njihova viđenja islama i života općenito.

- Oni nasiljem i terorom žele primorati muslimane i svijet da im priznaju pravo na postojanje i vršenje vlasti na prostoru koji kontroliraju – navodi.

Nažalost, dodaje reisu-l-ulema, njihova pojava i zlo koje su donijeli sa sobom prilika su i da se vanjski neprijatelji islama dodatno mobiliziraju i da i islam i muslimane generaliziraju kao veliku prijetnju i strašno zlo koje se nadvilo nad Zapadom i čovječanstvom.

Izlaz iz toga ćorsokaka, smatra reisu-l-ulema Kavazović, muslimani moraju tražiti u izgradnji principa unutarnjeg jedinstva u različitosti, na koji poziva Kur'an: "Ova vaša zajednica jedna je zajednica; Ja sam vaš Gospodar, pa Mi pokorni budite".

Kaže da ova generacija muslimana svoje izbavljenje može postići ugledajući se na principijelan stav Ebu Hanife (našeg imama u mezhebu), po kojem se ni za jednoga pripadnika Kible ne može reći da je otpadnik od zajednice, makar bio i grešnik.

- Mržnja prema drugima i izopćavanje ljudi iz zajednice prvi su znaci katastrofe. Svi muslimani se moraju vratiti u zajednicu i jedni drugima dati prisegu da su krv, imetak i čast svakog ljudskog bića nepovredivi, kako nam je Poslanik, a.s., ostavio u amanet – naglasio je.

Vjerski autoriteti su u početku smatrali da se radi o nekoj ekstremnoj grupi koja nema izgleda da preraste u organizirani pokret, te izrazio uvjerenje da su učeni ljudi sumnjali u mogućnost oživljavanja ideologije koja je historijski poražena i odbačena iz ummeta. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, bilo je potpuno jasno koji su njeni ciljevi i kakvim se sredstvima koristi i kakve će posljedice izazvati.

- Ulema je kazala da cilj koji je postavljen i sredstva koja se koriste nisu legitimni. Islamsko učenje suprotno je onome što oni predstavljaju. Sada je već jasno da će vojni slom biti izvjestan. Međutim, pitanje je koliko se spremamo i koliko smo spremni da ublažimo posljedice koje ne znače ništa drugo do duhovnu pustoš. Ponekada se više bojim šta će donijeti poraz, ukoliko ne budemo sposobni da se praznina popuni, a teška rana očisti i previje na pravi način – istakao je reisu-l-ulema.

Odgovarajući na pitanje kako nemuslimane u Evropi, SAD-u i drugim zemljama osloboditi predrasuda o islamu i muslimanima reis je istakao da je to teško u prilikama u kojima se jedna vjera proglašava radikalnom, makar se to stavljalo i pod znake navoda.

- Islam nije radikalna vjera. Islam je vjera mira, uvažavanja ljudi i njihova zajedničkog života. Neki muslimani jesu radikalni iz raznoraznih razloga, a mržnja koju proklamiraju jeste bolest – rekao je.

S druge strane, dodaje, sigurno je da postoje uzroci za radikalizaciju, a to smo imali prilike vidjeti i u Baskiji i u Sjevernoj Irskoj donedavno. Ne zaboravimo ni to da su iz Evrope, prije samo nešto više od pola stoljeća, išle vojne trupe u muslimanski svijet da “civiliziraju“ ljude, jer su njihovi nalogodavci smatrali da tamo žive barbari. Stradali su milioni nedužnih ljudi, uništene države i društva. Zapad je odgovoran za tragediju Iraka i Libije, koji su okupirani i uništeni bez ikakva valjana razloga. To je još više usložnilo stanje u ionako razorenim muslimanskim društvima.

- I danas gledamo sasvim pogrešne političke poteze koji zločincima idu naruku. Ulazimo u vrijeme u kojem se proizvodnjom straha želi vladati svijetom. To je veoma opasna strategija. I muslimani i nemuslimani moraju sebi postaviti pitanje koja je cijena njihove slobode od straha. Hoće li predrasude koje se proizvode pomoći da savladamo strah ili će ga pojačati. Teror koji se proizvodi dobar je argument da nas se drži u strahu i kontrolira. Nisam siguran da je to samo muslimanski proizvod, ako je uopće muslimanski - smatra reis Kavazović.

Na konstataciju da muslimani smatraju da su žrtve zavjere, ali da se s druge strane, još bave pitanjima, „početnog iftitahi tekbira, kraće ili duže pantalone, kraća ili duža brada“, zapostavljajući pri tome „ikre“, učenje , razvoj, Kavazović ističe da se iz onoga što se proklamira kao vrijednost može sagledati kuda neki sistem vrijednosti želi ljude odvesti.

- Jasno mi je na što ciljate kada ste upotrijebili sintagmu „iftitahi tekbir“. Ovdje moram kazati da bih bio sretan da mi razumijemo njeno potpuno značenje. Muslimani riječima “Allahu ekber“ započinju namaz, izgovaraju ih u mnogim životnim prilikama sreće i radosti, slaveći slobodu koju te riječi i čista vjera u jednoga Allaha donose. Allah je veliki u svojoj milosti i samilosti, u stvaranju, u svetosti održavanja života, pravde, milosrđa itd. Značenje tih riječi je daleko iznad zabluda neznalica, koji hoće da svi muslimani nose pantalone ili galabiju iste dužine, da svi treba da slijede jednog šejha, oslanjaju se na jedan dokaz itd. Fizičko sljepilo je Božija milost za mrak na koji nas takvi pozivaju – dodao je.

Odgovarao je i na pitanje u čemu je ozdravljenje ummeta, religijsko, političko, ekonomsko, socijalno; koliko su spremni glavni protagonisti da se riješe titula i drštvenog statusa te iznova se dokažu stvarajući vrijednosti u novim javnim prostorima, hrabro počinjući od nule kreiranjem jasnih novih vrijednosti od kojih šira zajednica ima koristi.

- Da bi se mijenjalo stanje potrebno je promijeniti svoj odnos naspram stvarnosti. To je ono na što Kur'an poziva: „Bog neće promijeniti stanje nekog naroda (zajednice) dok on ne bude voljan da promijeni svoj odnos naspram sebe“. Zbog čega bi s muslimanima bilo drugačije? Mi nismo nikakav odabran narod, s povlasticama. Ovdje se želim prisjetiti ranog perioda muslimanskog društva, u kome je vladao princip duhovne i intelektualne slobode. To se vrijeme često naziva zlatnim dobom u razvoju muslimanskog društva. To je vrijeme kada su mu'tezile (racionalisti) dominirali na intelektualnom planu, okrenuti razumu kao mjerilu vrijednosti u dunjalučkim stvarima. Njihova misao stvarala je liberalno, tolerantno okruženje. Ona je stajala između, već tada, suprotstavljenih frakcija (šija, sunija, haridžija i murdžija). Međutim, dogodilo se nešto tragično, a to je da je taj glas razuma bio ugušen upravo od spomenutih frakcija koje su se od tada rahat počele optuživati za iznevjeravanje tradicije i to traje do danas - rekao je.

Naglasio je da dekadencija muslimanskog svijeta započinje progonom mu'tezila (progonom razuma).

- Ovdje, prije svega, mislim na njihovu metodologiju, kojom su se koristili u postizanju tolerantnog intelektualnog okruženja. Ovo što sada živimo je vrijeme slijepe emocije, koja ne može vidjeti naprijed, a tamo gdje je sve svedeno na emociju sukobi su neminovni – naglasio je reis.

Na pitanje kako ocjenjuje trenutnu političku situaciju u BiH, posebno položaj Bošnjaka,  kaže da, nažalost, Bosna i Hercegovina živi svoj život u konstantnoj političkoj tenziji.

- Bjelodano je da postoje ciljevi određenih političkih skupina za njeno uništenje. Sredstva se za to nastoje pribaviti i odmjerava se njihova upotreba. Vidjeli smo na primjeru referenduma u RS-u kuda bi to moglo odvesti. Posljedice bi bile pogubne i vodile bi u katastrofu svih naroda i svih građana. Iluzija je da bi se disolucija mogla desiti na miran način. Vidjeli smo kako je završio sličan pokušaj u agresiji na našu domovinu. Danas se pokušava bošnjački narod stigmatizirati i predstaviti kao opasnost po mir u regiji. Bošnjaci nisu nikada nikome bili prijetnja, već isključivo žrtva gotovo dva stoljeća. Beograd i Zagreb bi svoja međusobna odmjeravanja najradije vodili na prostoru Bosne i Hercegovine. Bošnjaci bi trebali insistirati da se vodi principijelna državna politika dobrosusjedskih odnosa i s Beogradom i sa Zagrebom. Možda bismo sa Srbijom i Crnom Gorom trebali imati neke specifične veze, s obzirom na Sandžak i naš narod koji živi na tom prostoru - kazao je Kavazović.

S druge strane, dodaje, položaj Bošnjaka u RS-u, ali i u nekim dijelovima Federacije BiH je zabrinjavajući. Ne nazire se spremnost da se poštuje ustav koji garantira ravnopravnost svih.

- U srpskoj politici ne vidim bilo kakav iskorak, ni kod pozicije ni kod opozicije, niti kod partnera u vlasti na državnom nivou. Nije mi poznato da li političke stranke SDA i SBB o tom pitanju razgovaraju sa svojim partnerima. Stanje usložnjava i veliko socijalno raslojavanje u narodu i nekontrolirani val iseljavanja iz zemlje. Sve u svemu, položaj Bošnjaka nije zavidan, naprotiv - upozorio je.

Komentirajući mogućnost "resetiranja" međunacionalnih odnosa, reisu-l-ulema je kazao da je za to potreban konsenzus o uređenju Bosne i Hercegovine.

- Našu zemlju bi trebalo graditi kao građansku, liberalnu i sekularnu državu, u kojoj će nacionalni identitet (kultura, jezik, tradicija) svih naroda biti zaštićen kao strateški cilj države. Prošlost se mora posmatrati kao dionica pređenog puta s puno poteškoća. Međutim, ukoliko se pojača svijest o pripadanju nečemu većem (evropskom identitetu) i evropskoj zajednici država (EU) vjerujem da bi se u znatnoj mjeri nadvladala ova retrogradna manija koja nas vuče u prošlost, iz koje bismo svi pobjegli tako što bismo se iselili, a ne tako što bismo promijenili prioritete od sukoba ka saradnji i povjerenju - istakao je.

Smatra da bi trebalo otklanjati strahove od naroda i pojedinaca u Bosni i Hercegovini i od dominacije i disolucije.

- Da bismo to postigli potrebno je postaviti strateški cilj koji nas ujedinjuje, a to su evroatlantske integracije. Ovaj proces je značajan za cijelo područje ovog dijela Evrope i treba ga podržavati. S druge strane, naše zemlje mogu zajedno nastupati na stranim tržištima i, vjerujem, biti konkurentne u utrci s drugim evropskim državama. Naše zajedničke prednosti smo potcijenili, iskustva zanemarili, a znanja obezvrijedili - dodao je.

Iako je pokrenuo mnoge reformske procese u Islamskoj zajednici, postoje mišljenja da postoji otuđenost muslimana od IZ-a u BiH.

- Neka ozbiljna istraživanja pokazuju visoki stepen povjerenja bosanskohercegovačkih muslimana u Islamsku zajednicu. Ne sporim da o tome ima i drugih dojmova. Svi muslimani koji Islamsku zajednicu doživljavaju kao svoju, bili njeni članovi ili ne, tvore njeno tijelo. Nažalost, često se pod Islamsku zajednicu podvode samo imami, što je usko i pogrešno gledanje. Zajednica je organski srasla s narodom i njegov je neodvojivi dio. Zajednicu čine svi ljudi, muškarci i žene koji žive u svojim džematima u kojima ostvaruju i podmiruju svoja prava i potrebe. Imami su preuzeli ulogu učitelja vjere, koji vode računa da se ona naučava i tumači. Možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo s našim narodom da nema organizirane Islamske zajednice koja brine za njegovo duhovno stanje. Ako pogledate akcije koje Islamska zajednica provodi u toku godine, usmjerene za pružanje pomoći nevoljnicima u zemlji i van nje jasno je da je to najorganiziranija snaga u našem narodu - naglasio je.

Po njegovim riječima, zdrava komunikacija sa svojim članovima je svakako najvažniji cilj koji ispred sebe postavlja svaka organizacija, pa tako i Islamska zajednica.

- Sredstva koja nam stoje na raspolaganju su: hutba i vaz, savjet (nasihat), savjetovanje (šura), proglas (menšur) i poziv na akciju. Sve ove kanale Zajednica koristi u raznim prilikama, više ili manje uspješno. Što se tiče intelektualnih autoriteta, tu se vodimo onom poznatom ne pitaj šta je Zajednica učinila za tebe već što si  ti učinio za zajednicu. Zajednica komunicira s ljudima, intelektualcima, njeno rukovodstvo se savjetuje i pita ukoliko ima dileme o nekim otvorenim pitanjima.

Islamska zajednica pomaže mladima koliko je u mogućnosti, posebno stipendiranjem učenika i studenata u njihovom osposobljavanju za preuzimanje odgovornosti u društvu. Naravno da zajednica ne može preuzeti ulogu države u stvaranju ambijenta za zapošljavanje. U dijaspori je zajednica jedina organizirano prisutna. Mi okupljamo jedan broj naših ljudi u džematima i na njih uvijek možemo računati. Međutim, veliki broj naših ljudi ostaje izvan domašaja zajednice, zbog velike razuđenosti i fizičke udaljenosti. Nekada to nije jedini razlog, jer jedan broj ljudi nije zainteresiran čak i kada mu je džemat nadohvat ruke.

To se posebno odnosi na neke intelektualce koji smatraju da su nadrasli zajednicu. Srebrenica nije samo pitanje dijaspore, to je čitav splet okolnosti koje su morale doći na naplatu. Dugo fizičko izbivanje od zavičaja u ljudima mijenja prioritete, ma šta mi o tome mislili. Zajednica je jedina radila u dijaspori za Srebrenicu, ali nismo mogli protiv odluka CIK-a. CIK je izručio Srebrenicu u ruke onima koji negiraju zločin počinjen nad Bošnjacima svojim odlukama da ne ubroji glasove iz dijaspore i da dozvoli subverzivno djelovanje pri registraciji ljudi, tako što su veliki broj Bošnjaka preregistrovali po Srbiji. Nažalost, niko nema interesa da to istražuje. Ali, evo, vidite da i ono vlasti što se tamo osvojilo sada je izvor svađa. Tužno! – naglasio je Kavazović.

Na pitanje ima li IZ kadar koji će hutbom rješavati probleme, motivirati, doprijeti do srca, imamo li takve inžinjere društva, Kavazović kaže da hutba može pobuditi svijest o problemu u društvu, pa donekle i motivirati ljude da problem riješe, ukoliko se to pitanje ne dotiče birokratije.

Međutim, dodao je, valja nam razumjeti da se i uloga hatiba i naroda promijenila u odnosu na državu i njen aparat koji ima monopol u upravljanju društvom. Osnovno pitanje jeste imamo li kompetentne i visoko moralne i predane ljude u državnom aparatu da rješavaju probleme.

Društvo se razvija i izgrađuje, ali uporedo s njim rastu i množe se i mnoge bolesti od kojih su najteže one moralnog karaktera. To su bolesti koje razorno djeluju, a u isto vrijeme teško se liječe, jer brzo metastaziraju. Niko na njih nije imun. Potrebna je stalna budnost svih da bi se suzbile i da bi društvo napredovalo, smatra.

- Ništa više ne ovisi o pojedincu, makar se radilo i o hatibu. Svakako da hutba i dalje utiče na izgradnju naše svijesti o odgovornosti pred Bogom i zajednicom. Što se tiče kadra, to je uvijek promjenljiva kategorija, da ne kažem sreća. Zajednica ima zavidan broj dobrih i kompetentnih hatiba. Međutim, nije lagan put da se dođe do dobra kadra i nije nikada bio – zaključio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u intervjuu za Fenu.

Označeno

Zadnje vijesti

Mar 25, 2017

Mostar: Hafiz Nedim Botić održao predavanje o Sulejmanu, a.s.

U petak, 24. marta, je u…
Mar 25, 2017

Naši strahovi od mezarja

Uz svaki bih nišan u zavičaju mogao…
Mar 25, 2017

Bugojno: Postavljen kamen-temeljac za ženski internat

Na svečanosti u bugojanskom naselju…
Mar 25, 2017

Proljeće je, sve zeleni...

U kur'anskom pojmovnom instrumentariju,…
Mar 25, 2017

Oslobodite organizam štetnih toksina

Početkom proljeća, kada i priroda…
Mar 25, 2017

Livno: Predavanje i druženje za žene povodom Dana nezavisnosti

Udruženje žena MIZ Livno već četiri…
Mar 25, 2017

Hutba reisu-l-uleme u Americi: Čuvajte ovu zemlju i naše prijateljstvo

Sarajevo, 24. mart 2017. (MINA) –…
Mar 24, 2017

Četiri zanimljivosti o limunu

1.Kada kupujete limun birajte okruglije…
Mar 24, 2017

Varnice između zemalja EU i Turske

Ankara - Nakon što joj je turskoj…
Mar 24, 2017

Austrija: Ubiranje jeftinih političkih poena nesuvislim komentarima o muslimanima

Beč - Izjava austrijskog ministra za…

bbi magazin