Brate, Selime – iseli me!

Brate, Selime – iseli me!
20 Jan
2017

Prema istraživanju Unije za održivi povratak i integracije BiH od 2013. do danas Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 80.000 ljudi, od čega je 70% mladih. Pretpostavke su da će se do kraja tekuće 2017. godine ta brojka popeti na 100.000 ljudi koji  će svojoj rođenoj zemlji reći – zbogom!

Da nije žalosna bila bi duhovita rečenica koju je gastarbajteru Selimu napisao i putem vibera poslao njegov rođak Bego iz Podrinja: “Brate, Selime - iseli me!” U daljem tekstu te poruke stajalo je: “Brate, dok je majka bila živa moja supruga, troje malodobne djece i ja živjeli smo od njene penzije. Pokušavao sam naći posao. Javljao se na konkurse. Sve je bilo uzalud. Mahom su ti konkursi bili forme radi. Raspisivali su se kad je nekom već primljenom na to radno mjesto trebalo i pravno ustoličenje. Sad zasad, nažalost, moju diplomu pravnika mogu okačiti mačku o rep. Nađi mi neki posao. Radio bih i na baušteli samo da mogu obezbijediti egzistenciju mojoj petočlanoj porodici…” Brojne su ovakve i slične sudbine ljudi bez zaposlenja, nedovoljnih ili bez ikakvih primanja, koji u potrazi za zaposlenjem napuštaju svoje kuće, gradove i domovinu prema kojoj, ni surova neperspektivnost, nije prekinula iskonsku ljubav. Ovaj trend odlazaka stanovnika Bosne i Hercegovine mogli bismo nazvati – iseljeničkom kugom.

 

Nekoliko dana sam razmišljao o njegovom prijedlogu, a onda sam otišao kod njega u biro i rekao mu da imam bolju ideju, a ona je bila da dio proizvodnje dislociramo u Bosnu i Hercegovinu.

Odlaze mladi i obrazovani. Odlaze ljekari i ostalo medicinsko osoblje, arhitekte i građevinari. Odlaze čitave porodice. Odlaze mladi bračni drugovi i zaručnici. Odlaze i oni koji čekaju vjerenički prsten. Odlaze. Odlaze iz svih krajeva BiH. Iseljenička kuga kao i sve druge kuge ne bira ljude po nacionalnosti niti po vjeri, ili nekom drugom svjetonazoru. Oni odlaze, a političari ne čine gotovo ništa da obezbijede ambijent da zaustave makar dio te iseljeničke rijeke. Koliko je iseljenička kuga uzela maha svjedoči i istraživanje Unije za održivi povratak i integracije BiH. Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić kaže: “Na temelju kontinuiranog terenskog istraživanja koje Unija za održivi povratak i integracije u BiH provodi od polovine 2013. godine, zabilježeni su mnogobrojni odlasci bosanskohercegovačkih građana. Stanje je alarmantno u Zvorniku, Livnu, Bosanskom Grahovu, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, Ključu, ali i u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima i Kalesiji. Brojke ukazuju da je do sada preko 80.000 građana napustilo Bosnu i Hercegovinu. Izvori informacija su mjesne zajednice i lokalne NVO. Među iseljenicima najviše je povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uvjete za život.” Procjene su istraživača Unije da bi, ukoliko se trend iseljavanja nastavi, BiH do kraja 2017. godine mogla izgubiti više od 100 hiljada stanovnika. Prema podacima spomenutog izvora općinu Zvornik napustilo je oko 2000 porodica (oko 6000 osoba); Sanski Most oko 2300 porodica (oko 7000 osoba), Bijeljinu oko 2000 porodica (5500 osoba), Livno i Tomislavgrad po oko 500 porodica (po 1500 osoba), Brčko Distrikt blizu 1400 porodica (4.075 osoba), Domaljevac – Šamac 300 porodica (oko 1000 osoba)…

Nasreću, ima i pozitivnih primjera. Suad Bešlić, Kalesijac na privremenom radu u Njemačkoj, inovator, književnik i fudbalski sudija, poznati humanista, odlučio se na korak koji će makar na mikro planu usporiti širenje iseljeničke kuge. Evo njegove priče: „Mojom inovacijom vatrogasnog vozila HLF 20, porasla je serijska proizvodnja za 30 %, te mi je iz tog razloga šef firme predložio da dovedem iz Bosne 20 radnika različitih zanimanja. Nekoliko dana sam razmišljao o njegovom prijedlogu, a onda sam otišao kod njega u biro i rekao mu da imam bolju ideju, a ona je bila da dio proizvodnje dislociramo u Bosnu i Hercegovinu. Moju ideju sam obrazložio konstatacijom da je bolje da tih 20 radnika ostavimo u Bosni i da oni novac koji bi ovdje u Münchenu zarađivali bez svojih porodica zarađuju u svojoj zemlji sa svojim najmilijima. Dva dana poslije, došao mi je šef i pitao me koliko bi mi trebalo vremena i novaca da organiziram proizvodnju elemenata u Bosni. Dogovorili smo se o deteljima i eto, hvala Bogu, četiri mjeseca poslije je počela proizvodnja prve etape (pozicije) u kojoj će biti zapošljeno 10 radnika. Tako ćemo korak po korak podizati proizvodnju kroz obuku novih radnika i do kraja godine smo u planu zaposliti pedesetak radnika.“ Na moje pitanje koji  su ga motivi rukovodili da otvori nova radna mjesta u Bosni, lakonski je odgovorio: „Ljudski i patriotski“.

Hoće li se uskoro pojaviti neki novi Bešlić. Nadamo se da hoće. Jer, u Bosni i Hercegovini uvijek je bilo dobrih ljudi i patriota. Nikakve kuge ih nisu mogle pomesti.

Bajro Perva

Bajro Perva je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Institut za novinarstvo u Beogradu, a fakultetski studij je okončao iz oblasti komunikologije. Objavio je osam knjiga, od kojih su neke i dramatizovane. Njegova poezija je ušla u udžbenički sadržaj za osnovne škole. Također, autor je tekstova ilahija, kasida i sevdalinka snimljenih na nosače zvuka. Objavio je brojne tekstove i novinske članke za bh. magazine i dnevne novine. Bio je urednik emisija za različite rtv-kuće:  Radio Hayat, Radio Naba, MTV Igman. Trenutno uređuje i vodi dijalošku emisiju na Radio BIR-u. Član redakcije je od 1980. godine.

Facebook

 

bbi magazin

Mišljenja