Ramazanska cestitka banner2 mali

"Matrix" svijet u pozadini Brexita i američkih izbora

"Matrix" svijet u pozadini Brexita i američkih izbora
16 Feb
2017

Big data" i budućnost demokratije: "Matrix" svijet u pozadini Brexita i američkih izbora (1)

Egejska pozornica antičke Grčke bilo je mjesto iznenađujućeg otkrovenja i intelektualne izvrsnosti - izvanredne gustoće i blizine, nenadmašeno ni do našeg doba. Sve što znamo o nauci, filozofiji, sportu, umjetnosti, kulturi i zabavi, zvijezdama i zemlji, pretpostavljeno je, istraženo i pregledano tad i tamo. Jednostavno, bilo je to vrijeme i mjesto vrhunca ljudske svijesti, čistog rezonovanja i sjajne misli. Kako bilo, ni Euclid, Anaximander, Heraclites, Hippocrates (oba i od Chios i od Cos), Socrates, Archimedes, Ptolemy, Democritus, Plato, Pythagoras, Diogenes, Aristotle, Empedocles, Conon, Eratosthenes, niti desetci drugih briljantnih, drevnih grčkih umova nisu se nikad osvrnuli jednom jedinom riječju, običnom rečenicom, na nešto što je bilo njihov svakodnevni život, nešto što su viđali doslovno na svakom ćošku tokom cijelog svog života. Bio je to nemoralni, nepravedni, i notorno brutalan i okrutan robovlasnički sistem koji je pokretao antičku državu. (Robovi nisu bili čak ni smatrani ljudskim bićima, već više kao "fonični alati/oruđa koja govore“.) Ova kratkovidnost, ovo odsustvo kritičkog odnosa na očito i sveprisutno jeste historijska poruka – jako uznemirujuća, samogovoreća, zapravo, nedvojbeno jasno upozorenje." primjećuje  profesor Anis H. Bajraktarević u svojoj inspirativnoj knjizi iz 2013. gdoine, Postoji li život nakon Facebooka? – Geopolitika tehnologije.

I doista, zašto uveliko ignoriramo, te na taj način podržavamo prikupljanje naših ličnih podataka sa društvenih mreža, iz medicinske dokumentacije, sa kartica za plaćanje, sa interneta i pametnih telefona kao i njihovu komercijalizaciju i moentizaciju za sumnjive ciljeve i uznemirujuću sutrašnjicu. Profesor Bajraktarević predviđa i upozorava: "Ako ljudi gotovo nikada ne dovode u pitanje fetišizaciju njihovog vlastitog Facebook načina života (McFB) ili se ne protive (samo)trivijalizaciji, zbog čega bi ih onda naknadna brutalizacija uopće iznenađivala?" Dakle, trebamo li doista biti iznenađeni glasanjem na Brexitu, rezultatima američkih izbora i nadolazećim masovnim pobjedama desničarskih stranaka diljem Europe? Putin stoji iza toga!! – kako je to jedno lahko i varljivo samo-poricanje.

Ovdje je priča zasnovana na činjenicama, ako smo već zainteresirani da stvarno shvatimo "Matrix" svijet, željezni kavez kojeg smo sami napravili.

 

Hannes Grassegger i Mikael Krogerus su istraživački novinari povezani sa švicarskim Das Magazinom – specijalističkim žurnalom. Ovaj tekst kojeg će naš list objaviti u dva dijela, izvorno se pojavio u Das Magazinu krajem decembra pod naslovom "Samo sam pokazao da bomba postoji" (Ich habe nur gezeigt, dass es die Bombe gibt). Engleski prijevod ovog teksta zasnovan je na januarskoj verziji (2017) koju je prvi put objavio magazin Motherboard pod naslovom "Podaci koji su okrenuli svijet naopačke". Prijevod i objavu ovog teksta donosimo uz odobrenje magazina Modern Diplomacy.

Dana 9. novembra, oko 8.30 ujutro, Michal Kosinski se probudio u Hotelu Sunnehus u Cirihu. Tridesetčetvorogodišnji istraživač bio je došao da održi predavanje na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH) o opasnostima "Velikih podataka" (Big Data)[1] i digitalne revolucije. Kosinski drži redovna predavanja o ovoj temi širom svijeta. On je vodeći ekspert u psihometrici, pod-grani psihologije koja se zasniva na podacima. Kada je tog jutra upalio TV, vidio je da je bomba eksplodirala: suprotno predviđanjima svih vodećih statističara, Donald J. Trump je izabran za predsjednika Sjedinjenih Država. Kosinski je dugo vremena gledao proslave pobjede Trumpa kao i rezultate koji su dolazile iz svake države. Imao je osjećaj da bi ishod izbora mogao imati neke povezanosti sa njegovim istraživanjem. Konačno, udahnuo je duboko i ugasio TV prijemnik.  

Istoga dana, tada slabo poznata britanska kompanija sa sjedištem u Londonu izdala je saopćenje za štampu: "Oduševljeni smo da je naš revolucionarni pristup komunikaciji zasnovanoj na podacima odigrao tako integralnu ulogu u izvanrednoj pobjedi izabranog predsjednika Trumpa," citirano je da je kazao Alexander James Ashburner Nix. Nix je Britanac, 41 godinu star, i direktor je komapnije Cambridge Analytica. Uvijek se pojavljuje u besprjekorno krojenim odijelima, sa dizajnerskim naočarima, začešljane valovite plave kose. Njegova kompanija nije bila samo sastavni dio Trumpove online kampanje, već također i britanske Brexit kampanje.  Od ove trojice igrača – zamišljenog Kosinskija, pažljivo uglađenog Nixa i cerećeg Trumpa – jedan od njih je omogućio digitalnu revoluciju, jedan je sproveo, a jedan od njih se njome okoristio.

Koliko su opasni Big Data?

Svakome ko posljednjih pet godina nije proveo živeći na drugoj planeti biće poznat termin Big Data. Big Data znači, u suštini, da sve što činimo, i kada smo online i offline, ostavlja digitalne tragove. Svaka kupovina koju obavimo našim karticama, svaka pretraga koju utipkamo na Googleu, svaki pokret kojeg napravimo kada je naš mobilni telefon u našem džepu, svaki "like" se pohranjuje. Posebno svaki "like". Dugo vremena, nije bilo u potpunosti jasno kakvu upotrebu bi ovi podaci mogli imati – osim, možda, da možemo uočiti reklame lijekova za visoki pritisak nakon što smo na Google tražili "smanji krvni pritisak." Dočim, 9. novembra, postalo je jasno da je možda mnogo toga više moguće. Kompanija koja je stajala iza Trumpove online kampanje – ista kompanija koja je radila za kampanju Leave.EU (Napusti EU) u veoma ranim fazama njene "Brexit" kampanje – bila je Big Data kompanija: Cambridge Analyitica.

Kako bismo razumjeli ishod izbora – i kako bi politička komunikacija mogla djelovati u budućnosti – trebamo početi sa jednim čudnim incidentom na Univerzitetu Cambridge 2014. godine, u Kosinskovom Centru za psihometriku.

Psihometrija, ponekad se naziva psihografija, fokusira se na mjerenje psiholoških crta, kao što je osobnost. Tokom 1980-tih godina, dva tima psihologa razvili su jedan model kojim su nastojali procijeniti ljudska bića na osnovu pet crta osobnosti, poznatih kao "Pet velikih" (Big Five). One su: otvorenost (koliko ste otvoreni za nova iskustva?), savjesnost (koliko ste perfekcionist?), ekstrovertnost (koliko ste društveni?), slaganje (koliko ste obzirni i kooperativni?) i neurotičnost (da se lahko uznemirite?). Na osnovu ovih dimenzija – one su također poznate kao OCEAN, skraćenica za engleske riječi openness, conscientiousness, extroversion, agreeableness, neuroticism — možemo napraviti relativno tačne procjene o vrsti osobe koju imamo pred sobom. Ovo uključuje njihove potrebe i strahove, te vjerovatnoću njihovog ponašanja.

"Big Five" je postala standardna tehnika psihometrije. Ali, dugo vremena, problem sa ovim pristupom bio je prikupljanje podataka, jer je uključivao popunjavanje kompliciranih, veoma ličnih upitnika. A onda je došao internet. Pa Facebook. Pa Kosinski.

Michal Kosinski je bio student u Warsawi kada je njegov život krenuo u novom smjeru 2008. godine. Primljen je na Univerzitet Cambridge da radi doktorat u Centru za psihometriju, jednu od najstarijih institucija ove vrste na svijetu. Kosinski se pridružio kolegi studentu Davidu Stillwellu (sada predavaču na Poslovnoj školi Judge na Univerzitetu Cambridge) nekih godinu dana nakon što je Stillwell bio pokrenuo jednu malu Facebook aplikaciju u vrijeme kada ta platforma još uvijek nije bila ogromna kao što je danas. Njihova aplikacija "Moja ličnost" (MyPersonality) omogučavala je korisnicima da ispune različite psihometrijske upitnike, uključujući pregršt psiholoških pitanja iz skupine "Big Five" ("Lahko paničim", "Suprotstavljam se drugima"). Na temelju evaluacije korisnici su dobijali "profil ličnosti" – individualne vrijednosti "Big Five" – i imali su opciju da odluče da podijele podatke svojih Facebook profila sa istraživačima.

Kosinski je očekivao da će nekoliko desetina kolega prijatelja ispuniti upitnike, ali nedugo potom, stotine, hiljade, a zatim milioni ljudi su otkrili svoja najskrivenija ubijeđenja. Odjednom su dvojica doktoranata posjedovali najveći skup podataka koji je kombinirao psihometrijske rezultate sa Facebook profilima koji su ikada prikupljeni. Pristup kojeg su Kosinski i njegove kolege razvili tokom narednih nekoliko godina bio je zapravo sasvim jednostavan. Prvo, testiranim osobama su upitnike davali u formi online kviza. Iz njihovih odgovora, psiholozi su izračunavali personalne "Big Five" vrijednosti  ispitanika. Kosinskijev tim je potom upoređivao rezultate sa svim vrstama ostalih online podataka od tih osoba: šta su lajkovali (like) dijelili (share) ili postavljali (post) na Facebooku, ili, naprimjer, koji spol, starosnu dob, mjesto stanovanja su za sebe naveli. Ovo je istraživačima omogućilo da povežu tačkice i naprave korelacije.

Izuzetno pouzdani zaključci su se mogli doniti iz prostih online akcija. Naprimjer, muškarci koji su "lajkovali" kozmetičku marku MAC imali su nešto veću vjerovatnoću da su homoseksualci; jedan od najboljih pokazatelja za heteroseksualnost bilo je "lajkovanje" Wu-Tang klana. Oni koji su pratili (followers) Lady Gaga najvjerovatnije su ekstrovertni, dok su oni koji su "lajkovali" filozofiju skloni da budu povučene osobe. I dok je pojedinačno svaka takva informacija isuviše slaba da bi se dobilo pouzdano predviđanje, kada se desetine, stotine, ili hiljade individualnih takvih podataka uporede, rezultirajuća predviđanja postaju stvarno tačna.

Kosinski i njegov tim su neumorno rafinirali svoje modele. Kosinski je 2012. godine dokazao da je na bazi prosječnih 68 Facebook "lajkova" od strane jednog korisnika moguće predvidjeti njihovu boju kože (sa 95 posto tačnosti), njihovu seksualnu orijentaciju (88 posto tačnosti) i njihovu pripadnost Demokratskoj ili Republikanskoj stranci (85 posto tačnosti).  Međutim, nije se tu zaustavilo. Mogu se utvrditi inteligencija, vjerska pripadnost, kao i upotreba  alkohola, cigareta i droga. Iz podataka je čak moguće utvrditi da li su nečiji roditelji razvedeni.

Preveo i priredio: Mirnes Kovač

 

Cijeli tekst u printanom izdanju od 15. februara

 

 

 


[1] Big Data je pojam koji označava izuzetno velike setove podataka koji mogu računarski biti analizirani kako bi se otkrili obrasci, trendovi i povezanosti, posebno oni koji su vezani za ljudsko ponašanje i interakcije.

Mirnes Kovač

Mirnes Kovač je novinar i politički analitičar iz Sarajeva. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, a magistrirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Sussex u Velikoj Britaniji. Bavi se praćenjem i analizom političkih procesa u regiji Bliskog istoka i Balkana. Predavač je na SSST-u, sarajevskom univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology. Pored prevodilačkog rada, autor je brojnih članaka i knjiga, a kao politički analitičar saradnik je Al Jazeere, Huffington Posta i drugih elektronskih i printanih medija. Član redakcije Preporoda je od 2006. godine.

Twitter

Facebook

Mišljenja