Palestina baner mali

Bilo bi zanimljivo vidjeti analize medijskih sadržaja u našoj zemlji i regionu koji bi ukazali na fenomen lažnih vijesti i to kako one utječu na stavove javnosti. Siguran sam da bi mnogo šta bilo jasnije i da bi se brzo otkrio trag iz kojih krugova se i s kojim ciljem plasiraju besmislene vijesti koje svaki dan slušamo i gledamo i koje redovno nalaze put do medija koji pretenduju da budu relevantni, profesionalni i ozbiljni. Da toga ima dovoljno je pogledati svakodnevne naslove: „Republika Srpska u strahu: Otkrili da Amerika ove godine planira ukinuti ovaj entitet“, „Kod Cazina niče leglo vehabija jače od Maoče“, „Na Kosovu najmanje pet kampova za obuku boraca ID“.

Medijska kultura zla u BiH

Sve prisutnije medijsko simplificiranje, banaliziranje, nekonzistentno interpretiranje društvenih, religijskih, etničkih i kulturnih pitanja u svrhu veće gledanosti ili čitanosti doprinosi lišavanju smisla nauke, znanstvenih disciplina, ali i informisanja, obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja što je  krajnji cilj medija. Zapravo, kvazinaučnim pristupom relevantnim naučnim raspravama i temama bh. novinari nastoje  priskrbiti nemogući znanstveni legitimitet medijskim naslovima. Rezultat ovoga jest suzdržanost mnogih istinskih intelektualaca od pojavljivanja u medijima gdje se prednost daje senzacionalizmu nad intelektualizmom i subjektivizmu nad objektivizmom

Vaša posljednja knjiga Stvarnost i mediji postaje sve aktuelnija. Slike događaja koje plasiraju mainstream mediji diktiraju političkim, društvenim i drugim kretanjima. Koliko su te medijske slike daleko od stvarnog života kako kod nas, tako i u svijetu uopće?

Svaki narod u svijetu ima potrebu da bude informisan o svim dešavanjima koja su bitna i značajna za očuvanje njegovog identiteta, tradicije, vjere, kulture. Tako i Bošnjaci koji su kao  manjina na Kosovu, ne samo da su imali potrebu nego i obavezu da očuvaju svoje ime, porijeklo, identitet.  Jedan od načina za to jeste i pisana riječ na bosandskom  jeziku

Mediji u službi igara na sreću 

U Preporodovoj rubrici Muftijin stav (broj 18/1052, 15. septembar 2015. god.) muftija sarajevski dr. Enes Ljevaković iznio je svoj stav vrijedan pažnje, a naslovljen kao Između kladionice i sergije

Mišljenja