Baner granice3

INTELEKTUALNI TESTAMENT JACKA GOODYJA

INTELEKTUALNI TESTAMENT  JACKA GOODYJA
10 Mar
2017

Sir John Rankine Goody (poznat kao Jack Goody) rođen je 27. jula 1919. Osnovno obrazovanje je stekao u školi St Albans a prvi put je došao na St John’s koledž 1938. da studira engleski jezik i književnost.  Međutim, njegove studije je prekinuo Drugi svjetski rat. U britanskim vojnim snagama služio je u Sjevernoj Africi sve dok ga Nijemci nisu zarobili kod Tobruka. Potom je proveo tri godine kao zarobljenik na Bliskom istoku, u Italiji i u Njemačkoj. Nakon Drugog svjetskog rata, profesor Goody se vratio na St John’s  koledž i završio fakultet 1946. godine, a potom i završio studij antropologije 1947. godine. Doktorat iz antropologije je stekao 1954. godine. Svoju dugu akademsku karijeru proveo je gotovo u cijelosti na Univerzitetu u Cambridgeu.  Od 1950. godine naovamo, objavio je više djela iz antropologije, uključujući  više od 30 knjiga. Njegova posljednja knjiga   Metals, Culture and Capitalism, objavljena  je 2012. godine. Među  njegovim najznačajnijim knjigama su Death, Property and the Ancestors (1962.), The Myth of the Bagre (1972.) i The Domestication of the Savage Mind (1977.).

“Moramo zauzdati svoju sumnjičavost, bilo prema islamu ili prema religijama općenito, da bismo mogli procijeniti ciljeve i značaj ove vrlo uspješne velike svjetske religije i da bismo se mogli odnositi prema onima koji je prakticiraju kao prema jednom od Naroda Knjige, kao i naroda Evrope.“
Jack Goody
Knjiga  “Islam u Evropi“ je neobična, uveliko različita od svih drugih ovovremenih štiva o islamu koja su objavljena u Evropi, na Zapadu ili u islamskom svijetu. Zapravo, ova knjiga je toliko  drukčija da je ne možemo usporediti ni sa  jednim štivom ili djelom napisanim bilo od nemuslimana ili od samih muslimana u nama najbližim desetljećima.  U namjeri da s ovih nekoliko riječi zainteresiramo čitatelje da knjizi  “Islam u Evropi“ posvete pažnju,  ovdje ćemo navesti nekoliko važnih karakteristika koje ovo djelo, po našem mišljenju, premoćno obilježavaju.
Prvo,  u jednoj vidljivoj ravni knjiga “Islam u Evropi“ je kratka povijest islama i Evrope, ponajprije povijest kulturno-civilizacijskih odnosa i sučeljavanja, ali također i povijest vojnih, političkih i geopolitičkih dodira i sudara.  Pa ipak, na islam i Evropu kembridžski antropolog Jack Goody ne gleda kao na izolirane svjetove.   Od prve do posljednje stranice on iznosi argumente da islam i Evropa (odnosno Zapad) imaju jednu specifičnu, rekli bismo zajedničku povijest. Čak i kad se kaže da je islam “onaj Drugi“,  na religijskoj mapi svijeta  judaizmu i kršćanstvu taj Drugi je najbliži, u prošlosti je bilo tako a nije mnogo drukčije ni u sadašnjosti. Zapravo, kako Jack Goody na različite načine pokazuje,  mediteranski gradovi su više od hiljadu godina bili multilateralni, višekulturni i prava mješavina mikro i makro civilizacija. Ima perioda kad su mnogi kršćani, a jevreji pogotovo, živjeli sa muslimanima, a i muslimani sa njima. Tri  posestrimske vjere ostvarile su se kao susjedne, stvarajući jedan veliki i prepoznatljiv civilizacijski pečat.  
Tu su razlozi pa nas tvrdnje Jacka Goodyja  poput ove: “Muslimani su veoma značajan dio Evrope“ – ne trebaju čuditi, iako te tvrdnje danas, u doba medijskog bjesnila i razularenosti, mogu izgledati kao naivni pacifizam jednog uglednog antropologa sa Kembridža, čiji je glas došao umnogome kasno i samo nekim čudom može postati polazište za jednu tako potrebnu prekretnicu u odnosima svih strana Mediterana.

Drugo,  iz ove knjige posve jasno se vidi da se Jack Goody opire koncepcijama razdvajanja islama i Evrope (Zapada), on diže svoj glas protiv podizanja  zidova, ideoloških stigmatiziranja, naročito onih koje domišljaju današnje  politike, rigidni univerzitetski programi i centrizmi različitih vrsta. U ovoj knjizi on kaže:
“Moramo zauzdati svoju sumnjičavost, bilo prema islamu ili prema religijama općenito, da bismo mogli procijeniti ciljeve i značaj ove vrlo uspješne velike svjetske religije  i da bismo se mogli odnositi prema onima koji je prakticiraju kao prema jednom  od Naroda Knjige, kao i naroda Evrope.“
Treće,   s osobito velikom ljudskom željom i intelektualnim mārom Jack Goody  educira evropsko čitateljstvo o današnjim pojavama u islamu, pa i o pojavi  koja se naziva “muslimanskim terorizmom“ ili  “islamskim ekstremizmom“. Ukazujući na velike dionice vremena u “svojoj“,  to jest  evropskoj i zapadnoj  povijesti,  Jack Goody u knjizi  “Islam u Evropi“ angažirano objašnjava unutarnje i vanjske razloge ili pobude savremenih očitovanja u islamskom svijetu. Pojave zarova, feredža, burki... kod nekih muslimanki danas, te primjetno očitovanje mnogih “fundamentalističkih“ trendova u muslimanskim društvima, Jack Goody objašnjava na različite načine, ali poglavito tako da  svemu tome  “šta jeste pri muslimanima danas“ on efikasno pronalazi pandane  “koji su bili pri kršćanima“ u novijoj religijskoj (kršćanskoj) povijesti Evrope i Zapada.
Ako je u povijesnom islamu nastao raskol između sunija i šiija, kršćanstvo je imalo raskol između protestanata i katolika. K tome, ako je u povijesnom islamu bilo poziva na vraćanje Kur’anu i samim izvorima vjere za koje se smatra da ih nije dotakla ljudska ruka koja je kvarna i koja kvari, i kršćanstvo je tokom mnogih dionica svoje povijesti imalo fundamentalističke pokrete koji su odbacivali svećenstvo, staromodnu crkvu, koji su oživjeli neke davne i stare zabrane, npr. zabrane slika, gradnju kitnjastih i luksuzno opremljenih vjerskih građevina, itd.  
Naravno, ove uvjerljive komparacije koje donosi Jack Goody ne treba shvatiti kao  njegovu želju ili pokušaj opravdavanja npr. nasilnog djelovanja u bilo kojoj religiji, pa i među današnjim muslimanima i u današnjem islamu. Naprotiv, Jack Goody poziva da se sa muslimanima stupi u dijalog,  na jednom mjestu  u ovoj knjizi on kaže:
“Islam nije oblik fašizma, ma kakva mu bila taktika. Sa pokretom ove vrste mora se praviti sporazum, kao što su se bijelci morali sporazumjeti sa crncima  u Južnoj Africi i na američkom tlu.“
U ovim riječima Jack Goody ne želi kazati ništa apologetsko spram nasilnih djela i ponašanja na mnogim stranama gdje žive muslimani. On samo želi kazati da muslimane treba prihvatiti kao “najbližeg Drugog“ jer  je tog Drugog, zapravo, zajednička povijest već prihvatila.
Četvrto, uz mnoge stranice ove knjige u njoj su naročito   impresivna ona poglavlja   koja govore o kulturnim, civilizacijskim, duhovnim i naučnim prinosima koje je povijesni islam dao cijelom čovječanstvu. Kad  Jack Goody govori o stupanju mnogih arapskih riječi   (usporedi npr.  dāru ṣ-ṣināʻah  sa riječju arsenal) u evropsku naučnu javnost te u kulturnu i civilizacijsku upotrebu, on želi staviti do znanja da su itekako široka i duga platna vremena u kojima se među svjetovima islama i kršćanstva razvijala razmjena dobara, knjiga, filozofija, teozofija, izuma, umjetnina, lijekova, mirisa, začina, odjeće i tkanina, itd.  Za mnogo šta što su muslimani dali prijerenesansnoj Evropi, a  to u poznom srednjovjekovlju ili ranoj renesansi  Evropa primila, domaći supstitut ni do danas nije nađen. I danas svi narodi svijeta upotrebljavaju nulu, decimalni sistem, algebru, apstraktne geometrijske likove, itd. Ne samo da   o utjecajima muslimana na Evropu i Zapad antropolog Jack Goody donosi obilje podataka, već njihovom obradom on promovira  jednu metodologiju  koju smatra valjanom u proučavanju  muslimanskih utjecaja na Zapad.  Nadajmo se da će ovaj njegov napor imati svoje sljedbenike na svim stranama svijeta.
Peto i najvažnije,   Jack  Goody u ovoj knjizi pokazuje da je religijski  identitet danas vrlo važan, taj identitet treba uvažavati i kultivirati. Iako se ne javlja kao i jedini identitet, ipak je vidljivo da je mnogim muslimanima, kršćanima, jevrejima, budistima... taj identitet u samom vrhu na ljestvici važnosti. Jack Goody u svojim analizama religijskih identiteta danas  ni u primisli nema namjeru da pokaže  da će pred njima iščeznuti  sekularnost u liberalnim demokratijama.  I ovdje Jack Goody traži da se načine koraci sa svih strana u svrhu sporazumijevanja u današnjem svijetu.
Recimo na kraju da knjiga  “Islam u Evropi“ imponira naracijom njezina autora kao i načinom  njegova sažimanja velikih epoha u efikasne rezimee.  Knjiga obiluje iznimno brojnim  “antropološkim detaljima“ koje bismo mi, sa svoje strane, mogli navesti  u svrhu dokazivanja da je islamske studije u Evropi i na Zapadu danas nužno  reformulirati. Unutar islamskih studija danas na Zapadu  islam treba da doživi svoje puno naučničko priznanje kao vjera, kultura i civilizacija koja je tu, iz “naše sredine“. Izmišljanje velikog tuđina u islamu nije više moguće opravdavati.  Smatramo da je u to ime Jack Goody napisao ovo djelo kao svoj intelektualni testament.
Kažimo, posve na kraju, da je profesorica Azra Mulović ovaj prijevod uradila jezikom koji se mili čitati. Dugujemo joj veliku zahvalnost.

Knjigu Islam u Evropi možete kupiti ovdje: http://www.elkalem.ba/islam-u-evropi

Označeno

Zadnje vijesti

Mar 30, 2017

Sarajevo: Program u Ferhadija džamiji povodom mubarek noći Lejletul-regaib

Muslimani u Bosni i Hercegovini i…
Mar 30, 2017

Delegacija vojnog muftijtsva u Velikoj Britaniji

Učešće delegacije Ministarstva odbrane…
Mar 30, 2017

Zenica: Delegacija Muftijstva zeničkog posjetila premijera ZE-DO kantona

Delegacija Muftijstva zeničkog, koju je…
Mar 30, 2017

Je li Lejletu-r-regaib blagoslovljena noć?

Prva od dvije odabrane noći u mjesecu…
Mar 29, 2017

Knjigama rušim predrasude o osobama sa invaliditetom

"Tačno prije pet godina bila sam samo…
Mar 29, 2017

Švedska: Promocija “Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“

U Švedskoj predstavljena knjiga…
Mar 29, 2017

Mostar: Omladinska akija čišćenja grada

Članovi Info-servisa za mlade Medžlisa…
Mar 29, 2017

Zajednička radionica mreže mladih Olova i Kiseljaka

Omladina mreže mladih Kiseljak, na ćelu…
Mar 29, 2017

Učenici iz Srebrenika u Minhenu i Grazu

Učenici mekteba Centar Srebrenik,…

bbi magazin