Srebrenica majke 1

Kosovo: Prvi štampani mediji na bosanskom jeziku

Kosovo: Prvi štampani mediji na bosanskom jeziku
18 Apr
2017

Svaki narod u svijetu ima potrebu da bude informisan o svim dešavanjima koja su bitna i značajna za očuvanje njegovog identiteta, tradicije, vjere, kulture. Tako i Bošnjaci koji su kao  manjina na Kosovu, ne samo da su imali potrebu nego i obavezu da očuvaju svoje ime, porijeklo, identitet.  Jedan od načina za to jeste i pisana riječ na bosandskom  jeziku

 

Kada govorimo o pisanoj riječi  na Kosovu, ona se na bosanskom jeziku može  pratiti od 1995. godine kada se počelo sa izdavanjem godišnjaka Takvim, pa onda i lista Selam, a od kraja 1999. godine preko nedjeljnika Kosovski avaz, koji je finansijski pomogla USAID kancelarija u Prizrenu, zajedno sa još dva lista na albanskom i turskom jeziku. Kosovski avaz  je izašao u 39. broja, koji je kasnije - odlukom redakcije - integrisan u ondašnji novopokrenuti magazin Alem koji je počeo da izlazi pod ovim imenom od marta 2001. godine, sve do aprila/maja 2011. godine u 184. broja.

U ovom radu ćemo se fokusirati samo na glasila koja su od 1995. godine pa ovamo, izlazila na bosanskom jeziku na Kosovu, to jest govorit ćemo o reviji Selam i o Takvimu.

 

SELAM - revija za društvo, vjeru i nauku

Na jednom od sastanaka bošnjačkih intelektualaca i pojedinih islamskih vjerskih ličnosti i aktivista u Prizrenu, koji je održan 1995. godine, donesena je odluka da se formira jedna grupa intelektualaca koja će pratiti kulturna, vjerska i naučna dešavanja Bošnjaka Kosova, te da će te informacije predstaviti svojim sugrađanima u listu na maternjem - bosanskom jeziku. Ovaj list ili kako je nazvana Bošnjačka revija za društvo, vjeru i nauku Selam[1] je osnovan 1995. godine.

Na ovaj korak bošnjački intelektualci i aktivisti su se odlučili, kako i sami urednici u predgovoru drugog broja navode, zato što su posle raspada Jugoslavije, čitaoci na području Kosova ostali  bez i jednog glasila na bosanskom jeziku koje će tretirati kulturu, tradiciju, vjeru, nauku... Listovi koji su izlazili na bosanskom jeziku u Bosni i Hercegovini kao što su bili Preporod, Islamska misao, Mualim, Glasnik, Zemzem... su u to vrijeme bili teško dostupni Bošnjacima Kosava, pa se zbog toga rodila ideja da Bošnjaci sami pokrenu jedan takav list.

Prvi broj lista Selam je izašao  u februaru 1995. godine, samostalno, i ovaj broj je ustvari bio informativno-vjerskog sadržaja, uz jedan solidan tekst sa informacijama o naseljima bosanskog govornog područja – inače bez imenovanja kao bošnjačkih. Taj primjerak su priredili Muharem ef. Hadži, novinar Refki Alija i Ćerim Bajrami, i on je koncepcijski odstupao od narednih primjeraka, počev odmah od drugog pa do 13-tog broja, iz ljeta 1998. godine, kad je i prekinuto izdavanje lista, zbog teškog zaoštravanja političke situacije na Kosovu.

Kao i svugdje, od ideje do realizacije je trnovit put, pa je tako bilo sa ovim listom. Nakon izlaska prvog broja, problemi sa kojima se redakcija i priređivači ovog lista susretali su bili, između ostalih, i pitanje registracija lista. Naime, tadašnji srpski režim na Kosovu nije dozvoljavao registraciju bilo kakvog štampanog medija na bosanskom jeziku. Nakon perioda od godinu dana, u kome nisu mogli ništa objaviti samostalno, pokretači i urednici su došli na ideju da se obrate Islamskoj zajednici Kosova, kako bi im ona pomogla u ostvarivanju njihovog cilja. Poslije nekoliko susreta sa čelnim ljudima IZK u tome su i uspjeli, pa im je dozvoljeno da list Selam  izlazi kao specijalno izdanje revije na albanskom jeziku Dituria islame. Na radost mnogih, drugi broj ovog lista je izašao februara 1996. godine.

Redakcijski odbor ovog lista su sačinjavali: Ćerim Bajrami, Jonuz Hodža, Mustafa Balje, Refki Alija, Mirsada Aliagić, (r) Nuridin Jonuzi, povremeno Nesim Mustafi, Miftar Adžemi, Azar Zulji, Ćemailj Smailji, Mehmed Hamza, Sadik Idrizi, (r) Alija Džogović.

Od drugog broja februara 1996. do ljeta 1998. godine, izašlo je ukupno 13 brojeva. Pošto je u tom periodu pritisak beogradskog režima dostigao kulminaciju, uz intenziviranje sukoba na Kosovu, uslijedile su i usmene prijetnje redakciji Selama od pojedinaca koji su bili u tadašnjoj vlasti ili oko nje u Prizrenskoj opštini. U tom periodu je privremeno obustavljeno izlaženje  Selama.

Ova obustava je bila na snazi sve do prestanka rata na Kosovu augusta 1999. godine. Uz saglasnost sa prethodnim načelnim izdavačem Dituriom islame, i na osnovu odluke redakcije, revija Selam objavljuje samostalno svoj 14. broj 1999. godine. U mjesecu avgustu 1999. godine, ovaj list se pojavljuje kao prvo štampano glasilo uopšte na Kosovu na nekom drugom jeziku mimo albanskog.

Reportaže i izvještaji sa islamskih vjerskih manifestacija: hatma-dova, otvaranja novih vjerskih objekata i sličnih svečanosti uz praćenje aktivnosti isturenog odjeljenja Alaudin medrese u Prizrenu, bile su teme stalno prisutne na stranicama lista. Ove događaje, naime, naročito u džematima bosanskog govornog područja, prije redakcije Selama na Kosovu niko nije bilježio, pa su ljudi, prije toga, nekako stekli ubjeđenje da te manifestacije navodno i nisu važne, pošto mediji o njima ne obavještavaju. A da to nije tako svjedoče i zapisi sa terena koji govore o pravoj prezentaciji duha  pripadnika jedne vjere, odnosno naroda, kao i o velikom interesovanju čitalaca poslije pisanja revije o tim događajima.

Sve u svemu, do juna 2002. godine izdato je 24. broja lista Selam, ali, ono što je najbitnije, i sa čime se i mnogi slažu, jeste da je Revija Selam bila jedna od malobrojnih (prije rata jedinih!) bošnjačkih institucija na Kosovu.  

GODIŠNJAK TAKVIM

Drugo glasilo koje je bilo izdavano na bosanskom jeziku, počev od 1995. godine, je Takvim. Bilo je prekida u izdavanju, ali Takvim se do dana današnjeg održao na našim kosovskim prostorima.

Razlog zbog kojeg se krenulo u akciji 1994. godine oko pokretanja redakcije za izdavanje Takvima je bio nedostatak literature na bosanskom jeziku, kao i potreba muslimana kao neophodno sredstvo za orijentaciju kada je u pitanju vrijeme, datumi, dani, mjeseci kao i vjerski blagdani i vremena namaza u toku godine.

 

Cijeli tekst u printanom izdanju

 


 

Označeno

Zadnje vijesti

Apr 27, 2017

Mevlud u Prači

Džemat Prača-Hrenovica (Medžlis IZ…
Apr 27, 2017

Gradačac: Asocijacija žena posjetila ”Kutak radosti”

U četvrtak, 27.04.2017. godine,…
Apr 27, 2017

Predramazansko savjetovanje Muftijstva bihaćkog

Na poziv muftije Hasan-ef. Makića u…
Apr 27, 2017

Smisao Ibn Arebījevog govora o vudžūdu

Ibn ‘Arebījeva glavna tema uvijek je…
Apr 27, 2017

Muftijstvo koje procentualno ima skoro najviše vakifa u Bosni i Hercegovini

U sklopu sedme manifestacije «Dani…
Apr 27, 2017

Reisu-l-ulema mladima: Ne bojte se ljudi, bojte se Boga

Sarajevo, 27. april 2017. (MINA) -…
Apr 27, 2017

Počela registracija medija i novinara za 8. Sarajevo Business Forum

Registracija medija i novinara…
Apr 27, 2017

Vodeći poslovni ljudi iz Omana u posjeti BBI banci

U organizaciji BBI banke i BBI VIP…
Apr 26, 2017

Izbor IZ za saradnju je humanitarna organizacija Emmaus

Jučer je u Europskom parlamentu u…
Apr 26, 2017

Proglašeni najbolji radovi za najsadržajniju hutbu o temi “Mladi i džemat“

Uprava za vjerske poslove, odjel za…
Apr 26, 2017

Tribina "Religija u SFRJ i DDR"

Učesnici ove tribine će biti dr. Hilmo…

bbi magazin