Printaj ovu stranu

Ko je bila Bosanka sejjida hafiza Fatima?

Autor: Haso Popara Februar 28, 2018 0

Od svih objavljenih i nama dostupnih izvora njeno ime spominje se jedino u biografiji gore spomenutog šejha Muhammeda Zahida, muderrisa, imama i hatiba u Poslanikovoj, s.a.v.s. džamiji u Medini. Na osnovu šejh Muhammedove biografije, pouzdano se zna da je ona bila njegova majka, da je bila hafiza i da ga je, kao dječaka, pripremala i preslušavala tokom učenja hifza. Također se pouzdano zna da ga je preslušavala i njena majka, odnosno njegova nana sejjida Mejmuna, kćerka nekog hatiba, koji potječe iz jedne od najuglednijih i najobrazovanijih porodica u Damasku. Tragom navedenih podataka, može se, gotovo pouzdano, utvrditi da je riječ o Fatimi, kćerki muderrisa sejjida Abdurrahmana el-Bosnevije, Magribi-zadea, koji je bio muderris generacijama učenika, u ono vrijeme najprestižnije srednje škole, Džakmakije medrese, u blizini Emevijske džamije u Damasku, od kojih će mnogi, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, predstavljati stožer prosvjete, obrazovanja i kulturnog preporoda, ne samo u Damasku, nego i u cijelom Šamu. Mnogi od njih kasnije su postali poznati književnici, muderrisi, kadije, muftije, ministri i diplomate. Abdurrahmanovo ime s titulama: as-sayyid, alʻallāma, aš-šayḫ i al-mudarris, kao učitelja, navodi se u biografijama:

Šejha Tahira Džezairija (1825.-1920.), istaknutog alima, pisca i pionira kulturnog preporoda u arapskom svijetu krajem 19. i početkom 20. stoljeća,

Ahmeda Izzet-paše el-Abida (1855.-1924.), oca Muhammeda Alija el-Abida (1867.-1939.), političara, diplomate i prvog predsjednika Republike Sirije (13. juni 1932.-21. septembra 1936),

Muhammeda Ebu-l-Hajra Abidina (1853.-1925), muftije u Šamu (današnja Sirija, Jordan, Palestina i Liban),

00 Cijeli tekst