Muftija Kozlić: Uz dogovor i zajedničke aktivnosti tražimo najbolja rješenja

Autor: Razgovarao: Elvedin Subašić Septembar 26, 2019 0
Muftija Kozlić: “Svugdje gdje sam bio naišao sam na toplu dobrodošlicu i srdačan prijem. Upravo zato što žive u uređenim državama Zapadne Evrope, Bošnjaci moraju postati uzor svojim zemljacima u Bosni i Sandžaku kako treba raditi i graditi u slozi i zajedništvu.“ Muftija Kozlić: “Svugdje gdje sam bio naišao sam na toplu dobrodošlicu i srdačan prijem. Upravo zato što žive u uređenim državama Zapadne Evrope, Bošnjaci moraju postati uzor svojim zemljacima u Bosni i Sandžaku kako treba raditi i graditi u slozi i zajedništvu.“

S muftijom dr. Osmanom ef. Kozlićem razgovarali smo o najvažnijim projektima kojima će se u narednom periodu baviti Muftiluk za Zapadnu Evropu, te o samom načinu funkcioniranja ovog muftiluka koje je osnovano prošle godine

 

PREPOROD: Još uvijek ne možemo govoriti o detaljnoj analizi, ali ste u proteklom periodu vjerovatno stekli utisak o glavnim izazovima za Ured muftije, ili bolje da govorimo o najvažnijim predstojećim aktivnostima?

MUFTIJA KOZLIĆ: Moglo bi se kazati da će ova prva godina mandata proći u znaku moje adaptacije na novu sredinu i nove okolnosti, odnosno u upoznavanju stanja i problema s kojima se naše zajednice suočavaju. Od dobivanja ulazne vize vize za Njemačku u martu i mog prijavljivanja boravka u Wiesbadenu do danas prošlo je nešto više od pet mjeseci. Oni su obilježeni brojnim, da tako kažem, tehničkim pitanjima. No, radujem se novoj sredini, upoznavanju njemačke i evropske kulture i tradicije, kao i složenim izazovima i zadacima koji me očekuju. Mišljenja sam da su ljudi u našim zajednicama u Zapadnoj Evropi, sa svim svojim organizacionim jedinicama, duboko svjesni značaja uspostavljanja Ureda muftije za Zapadnu Evropu. To će polučiti naše bolje uvezivanje, brže i efikasnije djelovanje, brži protok informacija i efikasniju administraciju, koja će rješavati probleme i otklanjati dileme. No, za sve to je potreban veliki trud svih nas. Svi moramo raditi zajedno i podržavati jedni druge u onome što je općekorisno. Ono što sam vidio i čuo, obilazeći naše džemate u zemljama Zapadne Evrope, daje mi snagu da ustrajem i jača moje čvrsto uvjerenje da Bošnjaci u Evropi posjeduju nevjerovatan potencijal i energiju, koju je potrebno na pravi način iskoristiti. Svugdje gdje sam bio naišao sam na toplu dobrodošlicu i srdačan prijem. Obećao sam im da ću biti uz njih kad ustreba, ali sam ih zamolio i da oni budu uz mene kad meni pomoć ustreba. Tako nas je učio najbolji učitelj i uzor, naš Poslanik, a.s, koji je jednom svom ashabu, koji mu je napomenuo da ga je podržao kad je bilo najpotrebnije, kazao: Ti si moj, a i ja sam tvoj.

“Veoma važno pitanje koje u narednom periodu trebamo riješiti jeste uspostavljanje pravnog okvira za funkcioniranje Ureda muftije, što uključuje i njegove finansijske konture. U Zapadnoj Evropi bi tek trebalo konstituirati jednu takvu organizacionu jedinicu koju bi trebalo registrirati na nivou sjedišta Ureda, dakle u Njemačkoj, po zakonu države Njemačke ili u skladu s propisima Evropske unije.“

Uspostavljanje pravnog okvira 

PREPOROD: Jedna od najvećih dilema u vezi s uspješnim funkcionisanjem Ureda muftije za Zapadnu Evropu jesu različiti pravni sistemi država.

MUFTIJA KOZLIĆ: Za Muftiluk za Zapadnu Evropu valja naglasiti slijedeće. On obuhvata veliko područje, od Austrije na jugu do Velike Britanije na sjeveru. U svim ovim zemljama, s izuzetkom Belgije i Luksemburga, mi imamo svoje krovne organizacije koje su, manje-više, solidno organizirane i dobro pozicionirane u društvu. Predviđeno je da sjedište muftije za Zapadnu Evropu bude u Njemačkoj, kao i to da muftija ujedno bude i glavni imam u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj. Identično rješenje imamo i u Sjevernoj Americi i Australiji. Prvi ljudi Islamske zajednice u BiH su odredili da sjedište bude u Njemačkoj, preciznije u okolini Frankfurta. To ima i simboličku dimenziju, jer je prije tačno 40 godina u Frankfurtu osnovan prvi džemat jugoslavenskih radnika: Bošnjaci, Albanci, Torbeši, a taj džemat, koji još uvijek egzistira, upravo ove godine obilježava taj značajan datum. Zatim, prije četrdeset godina je osnovan prvi bošnjački džemat, 1978. godine, u Achenu, gradu u kojem su se, kroz druženja i susrete Karla Velikog i Haruna er-Rešida, susreli Istok i Zapad. Također, u Frankfurtu na Majni je 1749. godine rođen najveći njemački pjesnik Johann Wolfgang von Goethe. Nimalo manje važna je i činjenica da Njemačka, ili bolje kazano njen narod kod nas, Bošnjaka, u historijskom i kulturološkom smislu, zauzima posebno mjesto. S druge strane, najveći broj Bošnjaka koncentriran je upravo u Njemačkoj i taj se broj svakim danom povećava. Također, Frankfurt je jedan od najprometnijih evropskih i svjetskih gradova. U Zapadnoj Evropi imamo skoro u svakoj zemlji formirane krovne organizacije, kao što su IZBA (Austrija), IZBCH (Švicarska), IZBNJ (Njemačka), IZBN (Nizozemska), IZBŠ (Švedska) itd. Dok u Sjevernoj Americi i Australiji imamo jednu zajednicu u jednoj državi ili u jedinstvenom pravnom okviru, u Zapadnoj Evropi bi tek trebalo konstituirati jednu takvu organizacionu jedinicu koju bi trebalo registrirati na nivou sjedišta Ureda, dakle u Njemačkoj, po zakonu države Njemačke ili u skladu s propisima Evropske unije. Dakle, veoma važno pitanje koje u narednom periodu trebamo riješiti jeste uspostavljanje pravnog okvira za funkcioniranje Ureda muftije, što uključuje i njegove finansijske konture. Naravno, kada to kažemo u množini mislimo na Islamsku zajednicu u BiH u cjelini, tj. da ćemo spomenuta pitanja rješavati kao jedinstvena Zajednica, uz dogovor i obostrano zadovoljstvo. Zbog svega navedenog, posebno da neko pogrešno ne shvati, misleći da je u Evropi sve uokvireno i riješeno, želim naglasiti da je pred nama ogroman posao, da nam valja marljivo i strpljivo raditi i graditi, kako bismo narednim generacijama mogli s obrazom predati na čuvanje naše emanete i svetinje: dini-islam, bosanski jezik i bosanski identitet. 

PREPOROD: Postoje li još uvijek neke evropske zemlje u kojima je potrebno formirati IZ Bošnjaka i da li sve postojeće zajednice imaju glavnog imama?

MUFTIJA KOZLIĆ: U većini zemalja Zapadne Evrope postoje registrirane naše krovne organizacije, s izuzetkom Belgije i Luksemburga. Doduše, naši normativno-pravni akti poznaju Islamsku zajednicu Bošnjaka u Beneluxu, ali mi imamo registrovanu IZBN - Islamsku zajednicu Bošnjaka u Nizozemskoj. U svakom slučaju, bavit ćemo se ovim pitanjem u skorije vrijeme. Treba naglasiti da je u toku organiziranje Bošnjaka u Italiji na tom planu. Glavne imame s dekretom reisu-l-uleme imamo u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. U Danskoj imamo v.d. glavnog imama, odnosno određenih problema po pitanju organizacije zajednice, kao i u Velikoj Britaniji, odnosno u Belgiji, Luksemburgu i Nizozemskoj, u kojima nemamo glavne imame. U svakom slučaju, rješavat ćemo ta pitanja u što skorije vrijeme, ako Bog da.

Nismo naviknuti na promjene

PREPOROD: Kakvo je stanje u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj, s obzirom na to da ova zajednica ima vjerovatno najveći potencijal u Evropi? Je li većina džemata riješila pitanje džamijskih prostorija? Jesu li svi bošnjački džemati u okviru IZ i kako gledaju na Ured muftije kao novu instituciju?

MUFTIJA KOZLIĆ: Tačno je da ova zajednica, ako uzmemo u obzir broj Bošnjaka u Njemačkoj, ima najveći potencijal. Već sam spomenuo da sam ja ujedno i glavni imam za Njemačku, da ovdje boravim i da najviše vremena posvećujem upravo IZBNJ. Ovdje imamo 80 džemata u sastavu IZBNJ, ali ima i onih koji nisu u našem sastavu. Očekujemo porast tog broja u narednom periodu. Ovdje je situacija pomalo složenija, jer smo imali Mešihat i muftiju, tako da u narednom periodu očekujemo reorganizaciju naše Zajednice u cilju njenog boljeg djelovanja i funkcionisanja. Problem je što mi nismo naviknuti na promjene koje su u ovakvim društvima sasvim prirodne i normalne. Trenutno sagledavam stanje, obilazim džemate i medžlise kako bih stekao pravi uvid i čuo šta naši imami i njihovi predstavnici žele i očekuju. Koliko sam mogao vidjeti, postoji raspoloženje da se situacija popravi, ali kako će to ići i kojom dinamikom ne zavisi samo od mene. Prije dolaska sam kazao da ne dolazim s gotovim rješenjima, nego da ćemo uz dogovor i zajedničke aktivnosti tražiti ono najbolje. Ovdje ima mnogo posla, kad to kažem mislim i na ostale naše zajednice u Zapadnoj Evropi, koje očekuju podršku i pomoć kako bi se ustabilile i postale funkcionalnije. Ovdje u Njemačkoj će trebati malo vremena da se Zajednica navikne na Ured muftije koji je potrebno podržati, jer će to, prije svih, njima najviše koristiti. Naš problem je manjak povjerenja u institucije, posebno u više organe naše Zajednice. Dakle, i sada želim javno kazati da je imenovanjem muftije za Zapadnu Evropu od strane naše Zajednice u Sarajevu poslat signal da će se našim džematima i našim zajednicama u Evropi nastojati pomoći i olakšati. Na tom polju nam valja puno raditi. Ovdje, također, želim naglasiti veliki doprinos naše dijaspore iz Zapadne Evrope u odbrani, očuvanju i izgradnji naše domovine Bosne i Hercegovine. Ovi džemati, naši imami i naši džematlije i dalje pomažu naš narod, stipendiraju studente i šalju svoju pomoć u Bosnu i Hercegovinu i to se ne smije zaboraviti. Nisu njihova očekivanja velika. Oni traže malo više pažnje i razumijevanja. Prvo što traže i očekuju jeste da ih se uvažava i posjećuje. Drugo, naši džemati su, kao što smo napomenuli, prošli fazu održivosti, ostali su i opstali od kada su počeli nastajati prije četiri desetljeća. Sada su u fazi dogradnje i izgradnje centara, tako da ih je većina u kreditnim aranžmanima. Važan izazov s kojim se susreću naše zajednice u Zapadnoj Evropi, a to se posebno odnosi na Njemačku, tiče se njihovog sticanja statusa religijske zajednice, priznatog od strane države. Koliko je meni poznato, većina naših zajednica ima status udruženja građana (ferein), i kao takve imaju veoma skučen opseg djelovanja. Upravo zbog ovakvog statusa, naše zajednice se suočavaju s pravnim, finansijskim i drugim poteškoćama. Mi moramo pred sebe postaviti ciljeve da u narednom periodu postanemo priznata religijska zajednica, a to znači zajednica koja će imati pravo da osniva vrtiće, škole, institute i fakultete, kao i na mogućnost dobijanja značajnih sredstava iz budžeta države. Mi smo u protekle četiri decenije prošli najtežu fazu osnivanja džemata, izgradnje mesdžida i džamija. 

Danas se od nas očekuje, zbog naše djece koja ovdje idu u škole i odrastaju, zbog sve većeg broja Bošnjaka koji pristižu u zemlje Zapadne Evrope, da gradimo islamske centre, osnivamo vakufe i fondacije. Da bismo to postigli, moramo prvo ulagati u sebe, odgajati i školovati mlade naraštaje, one koji će poslije nas preuzeti ovaj emanet. Upravo zato što žive u uređenim državama Zapadne Evrope, Bošnjaci moraju postati uzor svojim zemljacima u Bosni i Sandžaku kako treba raditi i graditi u slozi i zajedništvu. Otuda je važno da budemo spremni i dobro organizirani na svim nivoima naših organizacionih jedinica, od džemata, medžlisa, krovnih organizacija, do Ureda muftije za Zapadnu Evropu sa sjedištem u Njemačkoj, odnosno Rijaseta IZ u BiH u Sarajevu. Smatram da je organiziranost ili neorganiziranost naših zajednica osnovni problem s kojim se susrećemo. Tamo gdje postoji dobra organizacija, sistem funkcionira bez problema.

“Imenovanjem muftije za Zapadnu Evropu poslat je signal da će se našim džematima i našim zajednicama u Evropi nastojati pomoći i olakšati. Smatram da je organiziranost ili neorganiziranost naših zajednica osnovni problem s kojim se susrećemo. Tamo gdje postoji dobra organizacija, sistem funkcionira bez problema.“

Status vakufske imovine

PREPOROD: Mogu se čuti mišljenja kako postoje projekti da se formira jedna zajednica svih muslimana u Njemačkoj? Koliko je to moguće?

MUFTIJA KOZLIĆ: Čuo sam za tu inicijativu, ali nisam siguran da je to zvaničan stav države Njemačke. Mi već imamo u nekim evropskim zemljama takve zajednice, a njihovo formiranje ima za cilj da država ima jednu adresu s kojom razgovara po pitanju, recimo, vjeroučitelja u školama koje ona finansira. Stanje u Njemačkoj je po tom pitanju kompliciranije u odnosu na druge države, kako zbog njene veličine i većeg broja muslimana i njihovih zajednica, tako i zbog njenog ustavnog uređenja, koje predviđa da se na nivou pokrajinskih vlada rješava pitanje vjeronauke u školama, odnosno status vjerskih zajednica. Država, naravno, ne sprječava muslimane da sami oforme jedinstvenu zajednicu muslimana, moglo bi se kazati da bi to i podržala, ali mislim da je to trenutno teško izvodljivo. S druge strane, nije moguće formiranje nekog surogata od zajednice, putem koje bi se muslimanima nametale neke ideje koje oni ne bi prihvatali. U ovakvom uređenju, po mom mišljenu, tako nešto nije moguće. Međutim, valja istaći da će muslimani u narednom periodu morati pratiti tokove i procese u Evropi i evropskim državama. Kad država odredi svoju strategiju i napravi plan, onda proces teče. Takav je slučaj s uvođenjem predmeta vjeronauke na pokrajinskom nivou u Njemačkoj. Upravo zbog razjedinjenosti muslimanskih zajednica unutar sebe i između njih samih, što uključuje i našu zajednicu, naravno, vjeronauka se uvodi polahko, bez vjerskih zajednica i njihove uključenosti. Slično je i s drugim procesima koji nas očekuju, ali o tome nekom drugom prilikom.

PREPOROD: Kakav je status vakufske imovine u evropskim zemljama, gdje su osnovane IZB? 

MUFTIJA KOZLIĆ: Status vakufske imovine u evropskim zemljama ne razlikuje se bitno u odnosu na BiH. Naravno da postoje razlike i specifičnosti. Najvažnije od svega jeste činjenica da naši džematlije znaju da je vakuf tema o kojoj se ne razgovara. Dakle, svi oni su ponosni na svoj vakuf u koji su ugradili svoje vrijeme, svoj trud i svoj imetak. U principu, džemati su titulari, odnosno džematski odbori upravljaju vakufskom imovinom ili imovinom džemata. U nekim zemljama su to naše krovne organizacije, kao što je slučaj s Islamskom zajednicom Bošnjaka u Norveškoj. U statutima džemata u Njemačkoj stoji da u slučaju problema ili gašenja džemata imovina prelazi u vlasništvo krovne organizacije, tj. IZBNJ. U narednom periodu ćemo, ako Bog da, zajedno raditi na evidenciji naših vakufa s Vakufskom direkcijom u Sarajevu, tako da će, kao što je to slučaj s džematom Mainz, svaki džemat pokrenuti zahtjev za uvakufljene preko Vakufske direkcije, odnosno od Vijeća muftija dobiti saglasnost, nakon čega se izdaje vakufnama. Postoje izolovani slučajevi ili intencije da se mimo naših organa upravlja vakufskom imovinom. 

Aktivnosti dogovarati s mladima 

PREPOROD: Skoro ste dobili pismo od Mreže mladih dijaspore koji su uputili poruku i Islamskoj zajednici u BiH. Njihovi zahtjevi nisu nerealni i ne žele se zadovoljiti samo riječima podrške. 

MUFTIJA KOZLIĆ: Nisam dobio nikakvo pismo Mreže mladih iz Zapadne Evrope. S mladima sam već imao nekoliko susreta za ovo kratko vrijeme. Njih treba saslušati i zajedno s njima dogovarati aktivnosti. Ali, prije nego što vam odgovorim na ovo pitanje, reći ću vam da naše krovne zajednice u Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Holandiji, Danskoj, Njemačkoj, da ne brojim dalje, ne posjeduju ni vlastite prostorije. Mnoge od njih ili imaju jednog ili nijednog stalno uposlenog u krovnoj zajednici. Veliki broj naših džemata ne posjeduje adekvatne prostore čak ni za održavanje mektebske nastave. Mi imamo u nekim zemljama medžlise koji samo formalno postoje, na volonterskoj osnovi funkcioniraju. Imamo glavne imame koji volonterski obavljaju tu dužnost i često sami sebe finansiraju da obilaze džemate i obavljaju ovu časnu zadaću. Sve ovo trebaju znati i mladi da bi shvatili koliko je truda uloženo u sve ono o čemu smo ovdje govorili. Međutim, bez obzira što nam se valja uhvatiti u koštac s ovim izazovima, svima nama je jasno da je rad s mladima izuzetno važan. Ono što želim ovdje podvući jeste to da naša Zajednica u cjelini treba ozbiljno shvatiti, kako potencijale, tako i obaveze koje ima prema ovom narodu ovdje. Naša uloga ovdje je izuzetno važna, posebno kad je u pitanju budućnost naše domovine. Vrijeme je da se i ovdje počnu graditi škole i institucije. Ovaj narod ovdje, a posebno se to odnosi na mlade, zaslužuje puno više pažnje. Što se Ureda muftije tiče, učinit ćemo sve da se mladima pomogne, da se pređe s riječi na djela.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija