Da li mediji IZ  dovoljno promoviraju rad i postignuća džemata  i imama?

Rad imama u mektebu  je temelj imamskog poziva. Ako uzmemo u obzir mektepska takmičenja, izbor najboljeg muallima na nivou medžlisa i Rijaseta, te novinske izvještaje u Preporodu i na talasima BIR-a, odgovor na Vaše pitanje mogao bi biti pozitivan. Međutim, nedovoljan je samo takav vid i promocije i pomaganja muallima u mektebu. Uzmite samo u obzir situaciju onog imama koji ima stotinu djece u mektebu: po kojima to pedagoškim standardima  imam može kvalitetno biti učitelj i pedagog u mektebu? Posebno ako imamo na umu da istim brojem djece u jednoj školi radi nekoliko učitelja i profesora. Dakle,  postoji cijela infrastruktura u procesu  nastave u školama. Mektepskoj nastavi to nedostaje, od cjelovitog uvida nadležnih do praćenja, stimulisanja i vrednovanja muallimskog rada. Neko može zamisliti da mekteb traje devet godina, napisati devet udžbenika, pa i suvislo govoriti o mektebskoj nastavi a da pri tome ne poznaje suštinu mekteba jer jednostavno nije radio taj posao. Problemi na terenu su sasvim druge prirode, na primjer, kako zadržati postojeće mekteplije makar koju godinu, te kako privoliti one koji nikako ne dolaze da dođu? Mekteb ima neku tradicionalnu nit koju zapuštamo za radi nekih noviteta koje donosi današnje vrijeme tehmike i tehnologija. Nije suština da muallim piše pripreme već koliko ima djece, koji je nivo znanja istih, koliko je djece neobuhvaćeno mektebom? To su suštinska pitanja.

Mlađe kolege moraju više biti vjerski učitelji a ne učitelji o vjeri, više držati vjerske govore. Mnogo je kod nas govorova, predavanja o vjeri.

Na koji način osmisliti jednu vrstu mekteba i za učenike koji završe osnovnu školu?

Možda je bolje pitanje kako stimulisati što veći broj djece u jednom džematu da idu u  mekteb? Naravno, treba osmisliti mekteb i za starije uzraste u našim džematima. Lično sam imao   takvu grupu polaznika. Zavisi od uzrasta i nadolazećih potreba u jednom džema'tu koje treba uvidjeti svaki imam na svom terenu i ponuditi kvalitetan odgovor. Ponekad je to kurs za početnike koji žele naučiti arapsko pismo ili da čitaju Kur'an.  Opet ponekad može biti i online-mekteb. Međutim, ne možemo mjeriti rad imama u tom segmentu, ima li mekteb za odrasle? Kuća se gradi iz temelja a ne sa krova. To je donekle postalo danas popularno u imamskom poslu, naprimjer, završni ispiti za starije. Lično smatram da je suština imamskog posla u mektebu sa najmlađim. Ako  kvalitetno radimo muallimski posao u mektebu za naše najmlađe, ako obuhvatimo svu djecu mektepskom nastavom, dođemo do svakog roditelja i obavimo s njim razgovor, ispunili smo svoju imamsko-muallimsku  misiju, ako Bog da. Na kraju krajeva, vjeronauka u školama, razna predavanja, tribine, pa i hutbe nadoknadit će njihovo znanje iz mekteba. Na kraju, misija imama, muallima, hatiba je da prodre u srca naših džematlija. Svojim kvalitetnim radom na sva tri polja, u mektebu, u džamiji i u svakodnevnom pojavljivanju u javnosti,  svaki imam ispunjava svoju misiju.

Pored imamsko-hatibsko-muallimskog posla imami imaju i dr.  aktivnosti. Koje su najznačajnije i kako im dati podršku u njihovoj implementaciji?

Ne razumijem Vaše pitanje. Ako je imam muallim u najširem smislu riječi, zatim imam u mihrabu  i hatib na minberu, koje još to aktivnosti on može imati. Ovo sa razlogom kažem jer bojim se da trčimo malo za pomoditetima ovog vremena. Naravno da treba ići u korak sa vremenom ali treba svoju osnovnu zadaću ispuniti. Može li jedan čovjek kao jedinka u svojstvu imama da dodatno stiže u svojemu poslu obaviti i nešto dodatno pored imamsko- muallimsko-hatibskog poziva i misije. Svaka ova inačica u malo većem džema'atu traži angažman po jedno stručno lice da udovolji svim potrebama u misijskom smislu. Biti imam, biti muallim, biti hatib velike su to obaveze i dužnosti. Mogu li se sve te odrednice naći u jednoj ličnosti? Ako uzmemo u obzir da su imami ipak samo ljudi, imaju svoje lične obaveze, u većini slučajava u egzitencijalnom smislu svedeni su na džamijski odbor i mutevelijju, očekuju najnižu penziju u državi, itd. neminovno dolazimo do zaključka da se treba  u širem smislu govoriti i razgovarati o imamskoj kategoriji u hijerarhiji IZ-e. Mnogo je primjera za ovakav zaključak.