U sklopu intervjua, Meron odgovara na pitanja o oslobađajućim presudama Gotovini i Perišiću, dodjeli nagrada NSRS ratnim zločincima Biljani Plavšić, Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, osnivanju specijalnog suda u BiH koji bi nastavio da vodi predmete protiv, prvenstveno, onih koji su „isplivali“ kroz dokazne materijale tokom suđenja pred Haškim tribunalom, dosezima, negiranju genocida i dosezima međunarodnog prava.

„Ima onih koji ne prihvataju da ti užasni događaji predstavljaju djelo genocida. Međutim, napominjem da MKSJ nije ostavio mjesto nikakvoj sumnji u ovom pogledu. I zaista, kao što je Žalbeno vijeće MKSJ-a jasno zaključilo 2004. godine u presudi Radislavu Krstiću, “pravo osuđuje, odgovarajućim izrazima, ovu duboku i trajnu ranu koja je nanesena, i naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom: genocid. Oni koji su za njega odgovorni nosiće ovaj žig i on će služiti kao upozorenje onima koji pomisle da izvrše jedan tako jeziv čin u budućnosti." Ovaj isti zaključak je ponovljen nedavno na MKSJ-u u postupku protiv Zdravka Tolimira“, kazao je u odgovoru onima koji negiraju genocid u Srebrenici.

Kao jedan od danas najcjenjenijih eksperata međunarodnog prava u svijetu Meron u intervjuu ističe da„pravni okvir koji je sada na snazi nije ni u kom slučaju savršen, ali „predstavlja na mnogo načina jedan izuzetan korak naprijed u poređenju sa stanjem u pravu prije samo jednog stoljeća“, te napominje da je „savremeno međunarodno pravo stavilo pojedince i prava pojedinaca u centar međunarodnog prava“.

Govoreći ouzroku svoje cjeloživotne posvećenosti međunarodnom pravu MeronaMeron navodi da mu je Drugi svjetski rat oduzeo mogućnost da ima normalno djetinjstvo. „Oduzeo mi je mogućnost da idem u školu, da se igram s prijateljima, oduzeo mi je mnoge drage osobe, uključujući i moju majku. Sa sobom je donio haos i nasilje i neviđena zvjerstva i brutalnost. Na mnogo načina, rat mi je oblikovao život. Kada se rat završio ja sam bio izbjeglica gladan obrazovanja, i kako sam odrastao postao sam željan da pronađem načine da se ograniče vrste brutalnosti i horora koji su odnijeli tolike članove moje porodice tokom rata. Shvatio sam da mi je biranjem međunarodnog prava, kao polja mog profesionalnog fokusa, i, konkretno, biranjem humanitarnog prava i odbrana ljudskih prava, pružena makar mala mogućnost da pomognem da se spriječe takva zvjerstva u budućnosti“, kazao je Meron.

Intervju sa Theodorom Meronom možete pročitati u novom broju Preporoda