Doktorice Tutić, svjesni smo činjenice da bijela kuga uzima maha i među Bošnjacima. Kako komentirate tu činjenicu, a pogotovo trend da i u našem narodu ima mnogo muškaraca koji iz ovih ili onih razloga neće da se žene?

Mi ovdje u Sandžaku uglavnom nemamo takav problem. Konkretno, kod nas u Novom Pazaru godišnje se rodi od 2300 do 2500 beba. Četvrto smo porodilište u Srbiji po broju novorođenčadi. Odmah smo iza porodilišta u Beogradu i Novom Sadu. U Srbiji smo poznati i po tome. Možda na sve ovo utječe činjenica da mladi ovdje sklapaju i islamske brakove i što imaju podršku i od svojih roditelja. Više porođaja duži je život za ženu. To je hormonski dokazano. Ona regeneriše organizam tokom trudnoće i u periodu poslije trudnoće. Jer, odmara organizam od svih promjena koje se kod nje mjesečno dešavaju. U periodu laktacije, u periodu trudnoće i kad zadaja dijete ona se podmlađuje. Medicinski je dokazano da svaki porođaj produžava život ženi.

Novi Pazar na četvrtom mjestu u Srbiji po broju novorođenčadi

Da li žene koje su više puta rađale manje obolijevaju od karcinoma dojke i maternice?

Također je naučno dokazano da veći broj porođaja smanjuje rizik od karcinoma dojke i grlića maternice. Jedan od faktora zbog čega se učestalo javlja karcinom dojke, a najčešća je pojava karcinoma grlića maternice, pored niza nekih drugih faktora, nerađanje. Trudnoća je povoljno stanje koje utječe da se odmore dojke kod žene. To je jedan od preventivnih momenata u sprječavanju karcinoma dojke. Što se tiče karcinoma grlića maternice mi tu nismo prvi, jer je jedan od faktora rizika raka grlića maternice češće mijenjanje partnera. Budući da su naše djevojke, odnosno žene odgajane u islamskom duhu, da nemaju više partnera, manje je takvih slučajeva. Jedan od faktora pojave tog rizika što mnoge naše žene ne vode dovoljno brige o kontroliranju svoga zdravlja tako da dođu u neku fazu kad je više nemoguće izliječiti. Konkretno mi u Novom Pazaru radimo na tome da se preventivno djeluje. Deset godina ranije može da se predvidi rizik od pojave karcinoma na grliću maternice. Ja se bavim patologijom grlića maternice u svom privatnom poslu. Genetika, također, može biti jedan od uzročnika. Prvo pitanje kod pacijenata je da li neko u porodici ima takvih problema.

Šta učiniti da naš narod razvije osjećaj redovnog kontroliranja svojega zdravlja?

Kontroliranje vlastitoga zdravlja je svijest o sebi. Ljudi dok su dobro obično smatraju da nema potrebe da idu kod ljekara. Treba raditi na tome. Treba izgrađivati svijest o tome. Na tom planu puno mogu učiniti i mediji. Skoro sam bila u jednoj emisiji na našoj sandžačkoj TV gdje smo u povodu godišnjice borbe protiv karcinoma na grliću maternice govorili o preventivi da do njega ne dođe. Poslije emisije imala sam daleko više posjeta od strane žena koje su željele da se pregledaju. Treba ljude animirati da se kontrolišu. U tom pravcu treba im pružiti što više informacija. Primjera radi, sličan je problem kod muške populacije, a koji se javlja u vidu karcinoma prostate. Ako gledamo i iz pozicije naše vjere, treba da vodimo brigu o svome zdravlju. Preventiva, ishrana, rekreativno ponašanje, post, jer sve to utječe na zdravlje.

Poruka mladim majkama?

Prvo bih poručila roditeljima tih mladih majki da ih odgajaju u pravom islamskom duhu i da rade na njihovom obrazovanju, da im pomažu i u smislu što ranijeg formiranja porodice. Obrazovanje puno iscrpi ženu. Žensko treba da što prije rađa, da ima što više porođaja, da to bude dobro raspoređeno i da ne bude nauštrb zdravlja žene.

Cijeli intervju u Preporodu od 1. aprila