Printaj ovu stranu

Novi izraelski zakon o karakteru države

Autor: Avgust 19, 2018 0

Svjetski mediji su izvijestili da je izraelski parlament-Knesset 19. jula 2018. godine tijesnom većinom (62 prema 55, s dva odsutna člana) usvojio Osnovni zakon: Izrael kao nacionalna država jevrejskog naroda. Osnovni zakoni u izraelskom pravnom sistemu imaju ustavnu snagu i može ih promijeniti samo Knesset nadmoćnom većinom. Najvažnije odrebe ovog zakona izazvale su različite reakcije: od pohvala od strane desničarske vladajuće koalicije do žučnih reakcija arapskih članova Knesseta koji predstavljaju 21% stanovnika ove zemlje.

Jedanaest članova

Zakon je veoma kratak: ima samo jedanest članova. Oni govore o osnovnim principima, simbolima države, glavnom gradu, jeziku, prihvatu useljenika, vezi sa jevrejskim narodom, jevrejskim naseljima, zvaničnom kalendaru, praznicima i nepromjenljivosti zakona.
Najvažnije odredbe ovog zakona su slijedeće. Država Izrael se definiše kao „nacionalni dom jevrejskog naroda, u kome on ispunjava svoja prirodna, kulturna, religijska i historijska prava na samoodređenje“ (čl.1, B). Pravo na samoodređenje u Državi Izrael pripada samo jevrejskom narodu (čl.1 C). Glavni grad Izraela je Jerusalem, „ cio i ujedinjen“(čl.3). Državni jezik je hebrejski (čl.4 A). Arapski jezik ima specijalni status u državi. Korištenje ovog jezika u državnim ustanovama ili od strane njih biće određeno zakonom (čl.4 B). Država će biti otvorena za jevrejsko useljavanje i prihvatanje useljenika (čl.5). Država će nastojati da osigura bezbjednost članova jevrejskog naroda u nevolji ili zatočeništvu zbog njihovog jevrejskog karaktera ili njihovog državljanstva (čl.6 A). Država će djelovati u dijaspori radi jačanja bliskosti između države i pripadnika jevrejskog naroda (čl.6 B). Takođe će djelovati u cilju očuvanja kulturnog, historijskog i religijskog nasljeđa jevrejskog naroda u dijaspori (čl.6 C). Država gleda na razvoj jevrejskih naselja kao na nacionalnu vrijednost i djelovaće da ohrabri i podstiče njihovo uspostavljanje i konsolidaciju (čl.7 A). Državni kalendar je hebrejski a uz njega se koristi i gregorijanski kao službeni kalendar (čl.8) Dani odmora su sabbath i izraelski praznici. Ne-jevreji imaju pravo na „njihove sabbathe i praznike“ što će se detaljno regulisati zakonom (čl.10).

00Cijeli tekst

Fikret Karčić

je profesor Komaparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Mejdunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD).  

Rođen u Višegradu 1955, Fikret Karčić je stekao srednješkolsko obrazovanje u Gazi Husrev- begovoj  medresi u Sarajevu. Godine 1978. završio je Pravni fakultet u Sarajevu. Stepen magistra i doktora nauka stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1985. odnosno 1989. godine. 

Njegov glavni akademski interes je historija islamskog prava i institucija u Bosni i Hercegovini u post-osmanskom periodu, reformistički pokreti u islamu, balkanski muslimani i komparativne pravne kulture. 

Posljednje od Fikret Karčić