Printaj ovu stranu

Halal lokma

Autor: Maj 04, 2019 0

Govorili su stari da treba paziti da sve što se u usta metne bude strogo halal lokma. Halal zalogaj. Da jedan haram zalogaj može upropastiti čitavog insana i njegov život će potom dokinuti stalna haram lokma. Pa i njegove nasljednike.
Zašto jedna takva uputa? Zašto je halal lokma važna danas? Kako bismo to sami sebi mogli protumačiti? Kako bismo mogli trajno brinuti o stalnom halalu u svojim ustima. Muslimani naime imaju kroz Kur’an pogled na sve, pa ako mu se zbiljski vrate, spoznat će manire i zakone svog vlastitog života ma gdje živjeli. I na samom Arktiku naprimjer. Ali, to nije samo izvanjsko tumačenje Kur’ana, već i ono unutarnje. Suptilnije i teže u dobu racionalizma, naučnog utilitarizma i svakovrsne društvene zdrobljenosti i pomiješanosti. To tumačenje je dublje, tanahnije i suptilnije. To znači da si u takvaluku i da svaki tren brineš da li živiš po Kur’anu i tad ti se direktno povećava lični iman. Kad ti se iman povećava i vid ti se poboljšava kao i ostala čula. I ti onda ne samo da primjećuješ oko sebe gradove, sela, restorane, aerodrome i ljude, već počinješ shvatati kakvo je njihovo dublje značenje za tebe. Za šta sve služi to što vidiš i srećeš svaki dan oko sebe.
Tu je i hrana koju želiš jesti i ona nije samo puki spisak omiljenih jela, pića i uživanja ispred nosa. Halal lokma je kad si brinuo i svaki svoj dinar halal zaradio, čistim trudom i radom, sa Bismillom, kad si i taj halal novac očistio sadakom i zekatom, kad si se siromasima oko sebe odužio, nikoga nisi zakinuo, nikome nisi podvalio i nikoga prevario, kad brineš i da li su tvoji bližnji takvi, pa čak i da li su takvi i oni kojima odeš na jemek i sijelo. Važno je da li ćeš otići kod pohlepnika na jelo i pilo, kući ili u restoran, jer je i to važno (ne samo da praviš novi story za instagram). Jer ćeš inače u protivnom uživati u njegovoj haram lokmi. Važno je da je halal ne samo ono što je fizički i tehnički halal – bez alkohola, bez svinjetine, bez krepotine, bez aditiva i hemijskih peksina, već i dubinski halal - da li je svaki radnik koji je radio na polju ili u fabrici isplaćen i opskrbljen, da li je zemlja nahranjena i čisto vlasništvo ili je kakva prevara, zavala, muljeraj...To je halal lokma u širem smislu. Njoj pripada i izbor pogrešnog poslodavca.
Halal lokma u duhovnom smislu je još važnija. I nije samo metafora i termin.To je princip života i naše moderne egzistencije. Sjetitite se Adema, a.s., i Havve, r.a. – oni su sa haram zalogajem, zabranjenim voćem, dakle sa haram lokmom započeli svoju odiseju iz Dženneta, izgon na nenaseljenu Zemlju, konkretnu i prepunu izazova. Taj je simbol i u našoj današnjici veoma važan. Halal lokma zrači pozitivan duh. Haram lokma zrači negativan duh. Halal lokma izgrađuje pozitivnu psihu, a haram lokma negativnu psihu. Prenosi se da je od onog haram zalogaja iz Dženneta stvoren Kabil, ubica brata Habila...I odatle krenula loza zloćudnih ljudi. Jer čovjek jedući ne samo da se fizički hrani, već mu se duh pojedene hrane pretače u njegov fizički i psihički duh. Kineska mudrost kaže – ‘Kaži mi šta jedeš, kazat ću ti kakav si čovjek’. Kinezi jedu sve, od insekata do pasa. Svežderi su i mnogo je primjera gdje se emanira ta svežderost u njihovoj kulturi i civilizaciji. Sama svinjetina je zabranjena kao haram muslimanima jer pored dokazanih racionalnih argumenata, ova životinja poliandrijski živi, pa njeno meso i krv podstiču na strast, prostituciju, nepoćudne seksualne nagone. Pogledajte promiskuitetnu noćnu moru porno-industrije zapadnog profit kapitala...
Kako nas samo Kur’an lijepo poučava: ‘Jedite i pijte, ali ne pretjerujte’. Konačno, svako osobno stablo života, stablo lične hrane koje nosi enanijjet – egoizam, egocentrizam – haram je. Tada, kao što često srećemo u današnjici većina želi biti Gospodar, a ne želi biti rob Gospodarov, pa je toj većini već Zemlja postala tijesna, jer se čitava života hrane haram lokmom. Oko nas sve sami gospodari i gospodarice. Da nas Uzvišeni Rabb sačuva takvih želja!
Brinite posvećeno o halal lokmi i za vrijeme ramazana!

Fahira Fejzić

Redovni profesor na FPN-u UNSA.

Predaje nastavne discipline: Teorija informacija, Printano novinarstvo, Istraživačko novinarstvo, Medijska kultura te Novinarske prakse.

Napisala je veliki broj stručnih i naučnih radova te devet  knjiga: Medijska globalizacija svijeta (2004), Uvod u teoriju informacija (2008) – udžbenik za student novinarstva, Medijska kultura u BiH (2009), Putopisi (U susret znakovlju vremena I prostora) (2011.), Riječ je temelj društvenog života, (2011.), Stvarnost I mediji (2014.) te kaoutorsku knjigu Prilozi za istraživanje sociokulturnog položaja žene u BiH  (izabrana bibliografija 1900-2010.), (2011).  godine, Balkanski putopisi (2015.) te Nelagoda s medijima (2016.).

Član je uređivačkog kolegija časopisa “Godišnjak” BZK Preporod te član redakcije časopisa “Novi Muallim” Učestvovala je na brojnim naučnim, međunarodnim i domaćim konferencijama i simpozijima. Trenutno je šef Odsjeka za žurnalistiku/komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Dobitnik je interne nagrade Fakulteta za najbolji osvrt 2008. godine, za tekst o knjizi Carle del Ponte, objavljen u časopisu ANUBiH “Dijalog”.

Posljednje od Fahira Fejzić