digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Sve prisutnije medijsko simplicifiranje, banaliziranje, senzacionalizam, nekonzistentno interpretiranje društvenih, religijskih, etničkih i kulturnih pitanja u svrhu veće gledanosti ili čitanosti doprinosi lišavanju smisla nauke, znanstvenih disciplina, ali i informisanja, obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja što je  krajnji cilj medija. Zapravo, kvazinaučnim pristupom relevantnim naučnim raspravama i temama bosanskohercegovački novinari nastoje  priskrbiti nemogući znanstveni legitimitet medijskim naslovima. Rezultat ovoga jest suzdržanost mnogih intelektualaca od pojavljivanja u medijima gdje se prednost daje senzacionalizmu nad intelektualizmom i subjektivizmu nad objektivizmom. 

Oslobođeni  nekadašnje državne cenzure, ali ujedno ograničenja i stida, novinari dočaravaju bosanskohercegovački pseudoliberalizam, pojavu kojom dr. Fahira Fejzić-Čengić objašnjava  prijelaz prilikom rasprave “iz sfere slobode i liberalnih tradicija u sferu javnog diskreditiranja, upotrebom što krupnijih riječi i što ružnijih epiteta”.

Dok jedni zatvaranje bh. galerija i muzeja smatraju znakom društvenog rasula i propadanje identiteta jedne države, drugi ne vide u tome ništa veći gubitak od zatvaranja jedne trgovine ili farme, naročito kada je riječ o umjetničkim galerijama koje su „precijenjene“.

Šutnja, prema arapskoj poslovici, jeste zlato, ali trenutno i shodno ovim slučajevima ničija šutnja nije zlato pa tako ni Islamske zajednice u BiH

Određene grupacije, onemogućene da provode svoje ideološke aktivnosti u pravim džamijama, kreirali su mrežu virtualnih džamija i džemata na internetu. Najveći problem, što je tema ovog članka, jeste što dominiraju u tumačenju islama. ako uzmemo u obzir da mladi većinu svog vremena provode na internetu, trebamo li se zapitati od koga, nakon što preslušaju hutbu u džamijama, većinu „vjerskog znanja“ uzimaju?

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine