digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Povodom komentara na moj intervju portalu Vijesti.ba, a koji je preuzeo portal Kliker (30. juli 2018), profesora Nenada Kecmanovića na vašem portalu Sve o Srpskoj, od 5. augusta 2018. godine, naslovljenog Džihad Senadina Lavića protiv velikosrbijanskog zla u Bosni 

Kad  mitovi  spašavaju naciju 2: Nacionalni i državotvorni mitovi: albanski primitivizam i bosanska zelena transferzala

Ove godine po prvi put dočekujemo dan sjećanja na srebrenički genocid s činjenicom da je Ratko Mladićosuđen na doživotnu robiju. Na ovu presudu čekalo se (pre)dugačke dvadest i tri godine. Kao neko ko dolazi iz Srbije često se pitam da li su Srbi prošli kroz neophodnu katarzu? Da li su spoznali nesagledive razmjere moralno-etičkog dna koje je njihova nacionalna politika dodirnula? 

U povodu godišnjice Kosovske bitke i poznatog Miloševićevog govora na Gazimestanu 28. juna 1989.  kojim je, po mnogima, „Balkanski kasapin“ najavio tragične događaje koji su uslijedili i gurnuli Balkan u jedan od najmračnijih dijelova njegove povijesti. Osvrt na mitomaniju  „Politike“ iz 1989. godine

Početkom aprila ove godine objavljen je godišnji izveštaj Islamofobija u Evropi u izdanju Siyaset, Ekonomi ve Toplum Araştırmaları Vakfı (SETA), čiji su urednici Farid Hafez i Enes Bajrakli.

U navedenom izveštaju pokušao sam da identifikujem vid islamofobije koji je prisutan u Srbiji. Ono što odmah upada u oči kada se pažljivo analizira situacija u Srbiji, jeste da islamofobija kakva se u svojim pojavnim oblicima manifestuje na Zapadu nije ista ona koju pronalazimo u Srbiji. Na osnovu navedene tvrdnje sasvim opravdano bi mogli da postavimo pitanje da li islamofobija, kako se ona razume na Zapadu, uopšte i postoji u Srbiji. Jer, kako to konstatuje Marko Atila Hoare “o islamofobiji na Balkanu nemoguće je govoriti bez razumijevanja da su, istorijski gledano, etnička pripadnost i religija izuzetno blisko povezani, i da je netrpeljivost prema religijskoj zajednici vremenom evoluirala u mržnju prema etničkoj grupi.” Upravo na tim osnovama, svi zabilježeni incidenti tokom 2017. godine (izuzev rušenja džamije u Zemun polju) su u svojoj suštini plod nacionalno-etničke netrpeljivosti, prije nego mržnja spram samih religijskih ubjeđenja i praksi muslimana.

00Cijeli tekst

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine