Prvi broj „Preporoda“ dogodio se u prvom redu kao čudo, dakle, kao autentični događaj, u emotivnom i simboličkom svijetu muslimana koji su prvi puta imali u rukama novine na svom jeziku i sa slikom džamije na prvoj strani. U sjećanjima na taj događaj žive ljudi koji su sa suzama u očima razgledali prvi broj „Preporoda“. U isti mah, nasuprot tome i neodvojivo od toga, prvi broj „Preporoda“ je bio događaj u faktičkom i simboličkom svijetu političke zajednice u kojoj su vjerske vrijednosti, ustanove i simboli sistemski isključivani iz javnog prostora i gurani na margine društvenog života. I tu je značio također čudo ili prestanak važenja vladajućih pravila. A to nisu bila jedina područja njegova prijema, odraza, odjeka.
Navršenih pola stoljeća „Preporoda“ je dobar povod da se vrijeme njegove pojave i njegova prvobitnog djelovanja oslovi naslovom koji mu na epohalan način pripada: doba preporoda ili preporodno doba islamskog života i Islamske zajednice.
U pojavi „Preporoda“ obznanila se moćna novost i, što je bilo naročito značajno, najavila se promjena u odnosu muslimana prema vlastitim emocijama, doživljajima i manifestacijama vjere, promjena u unutarnjim i vanjskim predstavljanjima institucija Islamske zajednice. Iza skromnog izgleda prvog broja islamskih novina ukazala se istina da veliko u pravilu ne nastupa u blještavom, bučnom, gigantskom. Sa tim prvim brojem „Preporod“ je takoreći odmah djelovao i unazad i unaprijed. Unazad je djelovao kao izraz i rasvjetljenje zbivanja koja su nosile potrebe islamskog života za oslobađanjem od ograničenja i siromaštva u informacijama i komunikacijama, za izlaskom iz sjena društvenog života. Unaprijed je djelovao kao ustanova uspona Islamske zajednice i muslimanskog manifestiranja privrženosti vjeri, nastupanja islamskog života u prostorima javnosti.
Navršenih pola stoljeća „Preporoda“ je dobar povod da se vrijeme njegove pojave i njegova prvobitnog djelovanja oslovi naslovom koji mu na epohalan način pripada: doba preporoda ili preporodno doba islamskog života i Islamske zajednice. To je vrijeme započelo šezdesetih godina, nakon dva desetljeća političkog pasiviziranja i društvenog ograničavanja vjere i vjernika u drugoj Jugoslaviji, i „Preporod“ je bio njegov prvi pravi reprezentativni izraz. Druga dva reprezentativna izraza bili su Islamski teološki fakultet i Zagrebačka džamija. Sa „Preporodom“, Islamskim teološkim fakultetom i Zagrebačkom džamijom tokovi islamskog života i aktivnosti u Islamskoj zajednici postajali su razvojni tokovi, stjecali su institucionalne nosioce sopstvenog napretka.
Vrijeme pokretanja „Preporoda“, osnivanja Islamskog teološkog fakulteta i otvaranja Zagrebačke džamije je jedinstveno vrijeme obnove i uzdizanja vjerskog života Bošnjaka u razumijevanju i prakticiranju islama, u vjerodostojnom tumačenju islamskih vrijednosti i osiguranju njihove opće razumljivosti.