Balkanski "heroji"

Novembar 20, 2017

Hapšenjem Ratka Mladića, optuženog za genocid, ratne zločine, zločin protiv čovječnosti, otvorilo je niz debata  kako o samom (ne)hapšenju tokom 16 godina, tako i o mitologizaciji njegove ličnosti i „heroju“ srpskog naroda na ovim prostorima. Posebno je oživilo raspravu o temi budućeg suživota u Bosni i Hercegovini, pitanju manjeg bh entiteta i naravno odnosu mladih naraštaja bošnjačkog, srpskog i hrvatskog stanovništva. 

Iako smo većinom pasivni primatelji saznanja o genocidu i etničkom čišćenju koje se sprovodilo u posljednjoj agresiji na BiH nad muslimanskim stanovništvom, naša mlada muslimanska populacija treba činiti i korak dalje te razmotriti svako sukladno svom zanimanju, kako to može doprinijeti bar djelimičnom zadovoljenju pravde i tematici genocida u Bosni i Hercegovini.

Biti svjestan genocida prevazilazi pojam povremenog sjećanja ili eventualnog spominjanja genocida u cilju iskazivanja poštovanja prema žrtvama. Sjećanje na šehide izražava se primarno kroz učenje fatihe i jasina, ali kada govorimo o svijesti o genocidu onda to obuhvata nekoliko segmenata pored spomenutih. Dok smo još u svojoj mladalačkoj snazi izuzetno je važno da se fokusiramo na tri stvari:

Radovan Karadžić najavio strateške ciljeve srpskog naroda u BiH. Ove ciljeve je prihvatila srpska Skupština kao zvaničnu politiku Republike Srpske

Činjenica da srbijanske vlasti nisu pretrpjele sankcije jer su pomogle u 15-godišnjem skrivanju Ratka Mladića kreirala je u Srbiji i Republici Srpskoj (RS) kulturu poricanja ratnih zločina i genocida, smatra urednik britanskog lista “Guardian” Julian Borger.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija