Gornje riječi mi je kazao prije dvije godine u intervjuu za ovaj list pokojni Ivo Banac koji je bio izuzetni poznavalac i profesor europske historije na čuvenom američkom Univerzitetu Yale, a odgovarajući na moje pitanje o ruskom utjecaju na Balkanu. One danas zvuče dosta razumljivije, a posebno nakon dolaska nove administracije predsjednika Joe Bidena na čelo Sjedinjenih Američkih Država. Globalno se preispituju odnosi Zapada sa Istokom, odnosno najavljuju se prestrojavanja na najvažnijim geopolitičkim neuralgičnim tačkama. Sve se češće priča o novom hladnom ratu, a sam predsjednik Biden u svojim istupima otvoreno Kinu smatra konkurencijom, a Rusiju neprijateljem. Imajući u vidu da Balkan jeste jedna od tih neuralgičnih tačaka, onda su posljednje poruke koje Rusija šalje u Bosni krajnje zabrinjavajuće.

Diplomatski krah Lavrova u Bosni

Odnosi Rusije i Bosne i Hercegovine se pogoršavaju zadnjih goidna, a na kojem su nivou najbolje je pokazala posljednja posjeta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova. On je u Sarajevo došao 14. decembra, na dan kada je u Parizu prije 25 godina, potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Njegov prvi susret održan je istog dana u sjedištu Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu gdje su ga dočekali predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS Željka Cvijanović. Nakon sastanka Dodik i Lavrov su održali zajedničku press konferenciju ispred specijalno urađenog panoa sa porukama na ruskom i srpskom: „Zalog budućnosti: Bratska ljubav i prijateljstvo“. Kao što je to postalo uobičajeno u Dodikovim protokolarnim egzibicijama, ni na jednom mjestu nije bila istaknuta zastava države Bosne i Hercegovine. Lavrov se u svom nastupu potpuno složio sa Dodikom da treba zatvoriti Ured visokog predstavnika. K tome, otišao je i korak dalje, pa je izjavio kako je „primio k znanju odluku Skupštine RS o vojnoj neutralnosti.“Upravo su format i izjave sa ovog susreta u Istočnom Sarajevu bile razlog da članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović oktažu ranije najavljeni susret sa Lavrovom. Kako su objasnili na press konferenciji, nedostatak zastave BiH na sastanku Lavrova i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština RS, uticali su na njihovu odluku. Komšić je izrazio žaljenje što do susreta nije došlo, ali i opredjeljenje Bosne i Hercegovine da ima najbolje odnose sa Ruskom Federacijom, a Lavrov se u Sarajevu susreo samo sa ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.

Uz sve ovo, posjetu Lavrova je na kraju obilježio međunarodni diplomatski skandal. Naime, nakon objave vijesti da mu je Dodik u Istočnom Sarajevu poklonio pozlaćenu ikonu „Svetog Nikole“staru 300 godina, u medijima se pojavila i slika sa njene poleđine sa pečatom koji ukazuje da je ikona spornog porijekla iz Luganska, okupiranog dijela Ukrajine. Reagirala je Ambasada Ukrajine notom Ministarstvu vanjskih poslova BiH, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova je ikonu potom vratilo u BiH. Ovaj prvorazredni diplomatski skandal, te navodi da je ikona ukradena otvorit će istragu koja još nije završena, ali zapravo ukazuju da su odnosi Bosne i Hercegovine i Rusije u velikoj krizi. A Lavrov je, kao što to čini već duže vrijeme, i u nastavku svoje balkanske turneje nastavio spominjati Bosnu i Hercegovinu, uglavnom u konfrontirajućem kontekstu.

Ruska frustracija i nervoza

Nakon odlaska Lavrova reakcije Ambasade Rusije u BiH su se čak intenzivirale i zadobile sve izraženiji prijeteći ton. Tako je bivši ruski ambasador u BiH Peter Ivancov prošle godine, pred sami kraj svog mandata, izjavio da “integracija Bosne i Hercegovine u NATO podriva njenu sigurnost i stabilnost.” Na ovu izjavu je reagirao američki Senat i osudio je Rusiju zbog “podrivanja suvereniteta Bosne i Herceogovine.” Ovakav diplomatski kurs Rusije nastavio je i aktualni ruski ambasador Igor Kalabuhov. Naime, Ruska ambasada u Sarajevu se oglasila 18. marta, ove godine u podužem pismu u kojem je zbližavanje BiH i NATO-a označila neprijateljskim. “Stav Rusije o proširenju NATO-a je dobro poznat. U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, naša zemlja će morati reagovati na ovaj neprijateljski korak,“stoji u saopćenju Ambasade Rusije u BiH, koje je izazvalo niz reakcija javnosti i političara u Federaciji BiH, ali i prešutno odobravanje njihovih kolega u RS. K tome, ruski ambasador je 26. marta, gostujući na Face TV, otišao i korak dalje neumjesnim komentarima o nacionalnim identitetima u BiH, posebno Bošnjaka: “Imamo Srbe u BiH i u Srbiji kao jednu cjelinu, Hrvate u BiH i u Hrvatskoj kao jednu cjelinu i Bošnjake koji još traže nacionalni identitet! Ne negiram Bošnjake! Bošnjaci moraju naći svoje opredjeljenje! Taj naziv postoji tek od 1993. godine!” - izjavio je ruski ambasador Kalabuhov voditelju Senadu Hadžifejzoviću, koji ga je pozvao da prokomentira prijeteće pismo i reakcije na njega, koje je Ambasada Rusije u BiH objavila sedmicu dana ranije. Ove nediplomatske ruske prijetnje Bosni i Hecegovini su iz sjedišta NATO-a u Briselu ocijenili kao “frustraciju i kontinuiranu demonstraciju neskrivene ruske nervoze izazvane sve uspješnijom saradnjom između Bosne i Hercegovine i NATO-a”.

Cijeli tekst u printanom i digitalnom izdanju.