Zašto bi tamna strana historije Balkana kao i njeni negativni likovi iz prošlosti i sadašnjosti bila interesantna ekstremističkim radikalnim grupama i pojedincima koji govore o ugroženosti bijele rase, kršćanskog svijeta ili jedne nacije uopće?

Stoltenberg: Sigurnost Evrope se ne može graditi bez Turske

Migranti nisu dobrodošli

U Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Švedskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Španiji i Francuskoj – između 33% i 51% ispitanika smatra da dolazak migranata povećava rizik od terorističkih napada u njihovoj državi – dakle od jedne trećine ispitanika do čak polovine! Nešto više zabrinjavajuće od toga je činjenica da su populistički pokreti prerasli u aktivne i dobro organizirane političke stranke koje dobivaju sve veći broj mjesta u zakonodavnim tijelima: u osam zemalja u kojima je PEW centar obavio 16,000 intervjua, u prosjeku četiri od svakih deset ispitanika imaju pozitivno mišljenje o populističkim strankama. Primjera radi, u Danskoj 34% ispitanika podržava Dansku narodnu stranku, u Velikoj Britaniji 23% ispitanika podržava Stranku za nezavisnosti Ujedinjenog Kraljevstva, dok 16% ispitanih Francuza podržava Nacionalni front. Bitno je istaknuti da je istraživanje pokazalo kako nema znatnih razilaženje među populistima bilo da pripadaju tradicionalno lijevo-orijentisanim, desno-orijentisanim ili centrističkim strankama.

Istraživanje je dodatno pokazalo povezanost između vjerskog identiteta i stavova o migrantima, izbjeglicama i vjerskim manjinama. Naime, izraženiji kršćanski identitet u Zapadnoj Evropi je u većoj mjeri asociran sa negativnim stavovima prema migrantima i vjerskim manjinama. Zapadni-evropljani koji se samoidentifikuju kao kršćani, bilo da praktikuju svoju vjeru ili ne, su skloniji negativnim stavovima o muslimanima i Jevrejima nego oni koji za sebe kažu da su ateisti. Međutim, čak i među kršćanima postoje razlike: katolici su skloniji imati negativne stavove o muslimanima nego protestanti. Više je intervjuisanih katolika, nego protestanata, kazalo kako ne bi željeli muslimane za članove svojih  porodica, ne bi dozvolili muslimankama nošenje ‘’vjerske odjeće’’ i ne bi se osjećali komotno sa povećanim brojem muslimana u svojim državama. Kao ilustrativan primjer možemo navesti Veliku Britaniju: 35% intervjuisanih katolika u toj zemlji smatra da muslimankama ne treba dozvoliti nošenje ‘’vjerske odjeće’’ dok isto smatra svega 16% ispitanih protestanata.

00Cijeli tekst

Moto i motiv EU

Maj 24, 2018

Povodom obilježavanja Evropske sedmice i Evropske godine kulturne baštine Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine organizirala je 10. maja „Dan otvorenih vrata“.

U prvom dijelu programa gostima su se obratile profesorica s Akademije likovnih umjetnosti dr. Amra Zulfikarpašić, koja je bila i predsjednica Komisije za izbor vizualnog identiteta procesa evropskih integracija BiH, i Nahla Nukić, autorica slogana i loga „Embrace Diversity“. Profesorica Zulfikarpašić i autorica Nukić su govorile o vizualnom rješenju, razlozima zbog kojih je logo i slogan evropskih integracija BiH odabran i porukama koje sadrži.

U drugom dijelu „Dana otvorenih vrata“ izuzetno zanimljivo predavanje održao je i dr. Adnan Efendić, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Profesor Efendić je predstavio rezultate višegodišnjeg istraživanja o utjecaju etničke diverzifikacije na razvoj biznisa i društveno odgovorno ponašanje s akcentom na pitanje da li je etnički pluralizam u BiH poslovna mogućnost ili prepreka, te kako raznolikost može biti stimulans razvoja biznisa.

Raznolikost kao stimulans razvoja biznisa

 S obzirom da u svijetu u kakvom živimo ekonomija ima najkonkretniji upliv u zajedničke političke i svake druge institucije na putu ka evropskim integracijama to smo zamolili dr. Efendića da nam, imajući u vidu opredijeljenost Bosne i Hercegovine i želju da postane članica EU, odgovori na pitanje: Koliko se BiH kao multikulturalna zemlja, koja je uvijek gajila raznolikost kao svoju vrijednost, može pronaći u EU, odnosno koliko BH raznolikost utječe pozitivno ili negativno na ekonomiju BiH? Prof. Efendić ističe:

“Bosna i Hercegovina je kroz svoju povijest oduvijek gajila kulturnu raznolikost, a evropsku budućnost, također, prepoznaje u svojoj specifičnosti. Najnovija ekonomska literatura identificira važnost raznovrsnih etničkih dimenzija u ekonomiji. Kao ekonomista istraživač želio sam provjeriti ovo za nas bitno istraživačko pitanje – da li BiH raznolikost ima ekonomske efekte na pojedinca, porodicu, poslovni sektor i društvo u cjelini?

 Ono što je zanimljivo jeste da nalazimo jedan konzistentan pozitivan učinak etničkog pluralizma u BiH, kako na ekonomski uspjeh pojedinca koji živi u takvoj sredini, tako i na poslovni sektor i društveni kapital zajednice. Rijetkost je dobiti ovako stabilne nalaze u ekonomiji, koji potvrđuju da je etnička raznolikost u BiH ekonomski resurs. Samim tim, BiH slogan za integrisanje u EU «prihvatimo raznolikost» (Embrace diversity) odražava i vrlo korisnu ekonomsku politiku. Budućnost etnički heterogene BiH u Evropskoj uniji, zajednici raznolikih zemalja, je sasvim prirodno opredjeljenje koje donosi ekonomske koristi za sve građane“.

00Sličica Želim Print

Ispravka članka: U prethodnoj verziji ovog članka umjesto imena i prezimena i fotografije bivšeg hrvatskog premijera Zorana Milanovića greškom je navedeno ime i prezime i fotografija sadašnjeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Ključni segment procesa othering jeste nametanje određenih etiketa ili identiteta drugome. Tako su npr. nacisti upotrijebili rasni element i sve ljude koji su imali “jevrejsku” krv ili koji su Mischling (što na njemačkom jeziku znači “mješana krv”). Radi se naime o svojevrsnom rasizmu gdje se višestruki identiteti jedne osobe svedu na jedan identitet – nacionalni, vjerski, rasni, jezički itd. Najbolja ilustracija ovog obilježavanja jeste mnogobrojni slučaji s početka agresije na BiH 1992. godine kada su pripadnici MUP RS i VRS provjeravali identitete muškaraca na osnovu polnog organa – da li su osunećeni ili ne.

Inače proces othering-a je dugotrajan proces, međutim u post-konfliktnim odnosno u zamrznutim sukobima kao što je BiH, ovaj proces nije potrebno ni započeti jer je u biti, samo prekinut. Iako smo mi i navikli na ovakvu retoriku u posljednjih desetak godina, pogled s distance, može biti zabrinjavajući. Naime, u posljednih nekoliko godina, očigledan je porast anti-državne odnosno anti-bosanske retorike od strane domaćih i regionalnih političkih aktera u kojima se država BiH predstavlja kao a) nesposobna država i b) uporište nasilnog ekstremizma. Kada ovakve izjave dolaze od pojedinaca, to se i može zanemariti, međutim kada ove izjave dolaze od državnika i značajnih političkih aktera onda je to razlog za brigu, jer to može ubrzo postati predmet državne politike.

Kratki pregled anti-bosanske i anti-muslimanske retorike

U decembru 2016., hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da se iz tzv. Islamske države u BiH vraćaju hiljade boraca: ‘’Moramo svi pogledati istini u oči i suočiti se s trendovima koji dolaze, uključujući i povratnike iz tzv. Islamske države, iz borbi u Iraku i Siriji. Njih je nekoliko tisuća već, a ne može se zanemariti ni utjecaj nekih drugih država”, te je dodala: “Republika Hrvatska dijeli 1001 kilometar granice s BiH. Hrvatski narod je jedan od tri konstitutivna naroda u BiH i imamo obvezu kao jedna od supotpisnica Daytonskog ugovora”.

U januaru 2017., predsjednik entiteta RS i SNSD Milorad Dodik nakon sastanka s liderom HDZ Draganom Čovićem izjavio je da će istrajati u rješenju da se strane sudije isključe iz rada Ustavnog suda BiH: “Neodrživo je da ostanu strane sudije u BiH. Tragamo za procedurama na osnovu kojih bi se zamijenile strane sudije domaćim ljudima. Ako su odlučivali o Danu RS, nije isključeno da nam strane sudije počnu razmatrati legitimnost naziva Republika Srpska”,

U februaru 2017., Evropski parlament je izglasao rezoluciju, koju su izlobirali hrvatski zastupnici, u kojoj se poziva na “federalizaciju, decentralizaciju i legitimnu reprezentaciju državnih konstitutivnih naroda” u Bosni i Hercegovini.

U junu 2017., ministra prosvjete i kulture RS Dane Malešević izjavio je da će na teritoriji entiteta RS biti zabranjeni udžbenici iz Federacije BiH ukoliko u njima budu uvedene lekcije poput “opsade Sarajeva” ili izučavanja “Genocida u Srebrenici”.

U julu 2017., vlasti RS isplatili su 20,000 KM kao podršku porodicama Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

U augustu 2017., austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz izjavio je da se „U Sarajevu i Prištini, žene plaćaju da se pokrivaju u javnosti“, te je dodao “Mi ne možemo gledati i ne činiti ništa.”

U augustu 2017., Miroslav Tuđman, sin Franje Tuđmana i bivši šef Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (SIS) objavio je knjigu “Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića”, te je izjavio da “Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina. Bio je to začetak današnjeg islamskog terorizma. Počinjeno je čak pedesetak ritualnih odsijecanja glave. Brigade Armije BiH koje su nosile naziv ‘muslimanske’ imale su arapske oznake, išli su u bitke s pokličem Allah-u-ekber. Činjenica je da su od ranih 90-ih, i prije nego što je izbio rat, u BiH počeli dolaziti mudžahedini, i to na poziv samog Alije Izetbegovića”.

U augustu 2016., bivši hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je: “BiH nije država. Tamo nemaš s kim šta razgovarati, ja bih - da se mene pita, ali i neki od vas imaju porijeklo u BiH, dakle - ja bih ih ugurao u EU preko reda. I to stalno govorim, kroz prste. Tamo nema reda, nema poretka, Dodik šuruje sa Vučićem. Sad se to prelama majke ti mile, preko austrijskih predsjedničkih izbora. To su stvari koje se tiču nas. Najlakše je dobiti glasove preko austrijskih Srba, kojima jako dobro zvuči da se RS odcijepi, da se organizuje referendum. Tip igra na to. Šta ćemo mi? Hoćemo ostaviti Hrvate u BiH u državi sa Bošnjacima. Imamo posla sa negativcima, zapamtite to. To nisu pravi i topli ljudi”.

U septembru 2017., pojavio se snimak Vladike Grigorija u kojem kritikuje Srbe i govori: “Mnogo turskog i balijskog ima među nama”.

U oktobru 2017., Patrijah Irinej je na Sajmu knjiga u Beogradu rekao: Čuvajte Republiku Srpsku i onoga koji danas vodi i predstavlja narod Republike Srpske. To je jedini način da opstanemo na tamošnjim prostorima”. Dalje je poentirao: „Gde god živeli Srbi to je Srbija, bilo u Bosni, bilo u Vojvodini, Crnoj Gori ili drugim mestima.

U oktobru 2017., bugarski premijer Boyko Borissov izjavio je da je u Bosni i Hercegovini „radikalni islam problem“.

U oktobru 2017., u Narodnoj skupštini RS usvojena je rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS.

U novembru 2017., češki predsjednik Miloš Zeman izjavio da „radikalni se islam, koji finansira Saudijska Arabija, širi po Bosni i Hercegovini“ te da se “ISIS crne zastave već vijore u nekoliko gradova.”.

U novembru 2017., Blagoje Simić, osuđeni ratni zločinac pred MKSJ, imenovan je za direktora Doma zdravlja u Bosanskom Šamcu.

U novembru 2017., predsjednik stranke “Ujedinjena Srpska” Nenad Stevandić izjavio je “Objavljena je informacija da je lider Bošnjaka Bakir Izetbegović organizovao obuku za 9.000 pripadnika, koji su predstavljeni kao neka tajna vojska. Tu nije reč o tajnoj vojsci, nego o ljudima koji su posredstvom Saveza bosanskih džemata i vojnog krila SDA pridruženi svim institucijama BiH i paralelni su sistem vlasti.”

U januaru 2018., povodom presude MKSJ u predmetu “Prlić i drugi”, na redovnoj sjednici Skupštine Kantona 10, objavljen je tzv. Livanjska deklaracija, u kojoj između ostalog stoji:

“Presude hrvatskoj šestorki su samo pokušaj završetka protuhrvatske i protupravne politike, potpomognute sve jačom težnjom bošnjačkog korpusa u Federaciji da se od Federacije, ako ne i od čitave BiH, stvori bošnjačko islamski kalifat u srcu Europe.”

U februaru 2018., hrvatski član Predsjedništva BiH izjavio je da ‘U BiH reći građanska država to znači unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu’.

Stranica 1 od 5
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija