digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Šta će biti s čovjekom u svijetu u kojem će nadvladati roboti ili bilo kakva vrsta umjetne inteligencije? Možda bi, ipak, pravo pitanje bilo šta će biti s milionima ili, bliže kazano, milijardama ljudi koji neće ući u „Lađu spasa“na putu za Mars? Neće moći to priuštiti ili neće biti u milosti onih koji ih mogu ukrcati? Šta muslimani kaž... čine?

O važnosti njegovanja islamske tradicije Bošnjaka i njenom pogrešnom razumijevanju čak i kod ljudi koji se bave islamskim naukama razgovarali smo s dr. Elvirom Duranovićem. Duranović je viši naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka, a povod razgovora je njegova nova knjiga.

 - Naša odgovornost nije da štitimo islam, već da se pobrinemo oko obaveza jednih prema drugima, kazala je u intervjuu za naš list dr. Ingrid Mattson, ugledna kanadska muslimanska aktivistica, profesorica islamskih studija na Huron University College, Western University, jednom od najstarijih univerziteta u Kanadi.

Mislim da je važan način na koji muslimani shvataju ulogu Kur’ana. Recimo, u modernosti, u mehanicističkom dobu, sve metafore su postale mehaničke. To bi bilo, recimo, kao da je Kur’an neki priručnik, korisnički priručnik, ali mi nismo mašine. Da je Allah, dž.š., želio da nam samo umetne informacije, bez mogućih tumačenjskih procjepa, Allah, dž.š., ne bi objavio Kur’an na jeziku, i ne bi učinio da ljudska bića imaju opažanja, različite mogućnosti shvatanja… bili bismo roboti, a Kur’an bi bio neki digitalni kod koji stavlja informaciju u robota ili kompjutor i to je to.

ingrid mattson2

Dr. Mattson u razgovoru za Preporod tokom nedavne posjete Sarajevu

 

Imigranti zasigurno nisu stvarni problem u našim zemljama. Kada, naprimjer pogledamo ko čini najviše nasilja, to nisu imigranti! Studije su to dokazale. Najprije su to bijelci, dakle, ljudi koji su ovdje rođeni. Ali, negativna pažnja koja se usmjerava prema onima koji su crni i smeđi, onima koji su muslimani daleko je veća nego kada bijela osoba učini nešto loše. Mislim da to ljudi počinju uviđati i postaju sve više svjesni tog dispariteta.

Trebamo vratiti govor o etici. A kada to spoznamo, zaista bismo počeli shvatati našu odgovornost. Počeli bismo shvatati prioritete i biti pošteni, kao npr. da ne varamo druge u poslu, da ne lažemo o oblicima vlasti, da ispunjavamo obećanja, kako se odnosimo prema našim suprugama, djeci, roditeljima, onima oko nas, itd.

00Cijeli tekst

Među mnogobrojnim pitanjima nas vjerujućih, jedno bez sumnje, zauzima prvo mjesto. Sva ostala dođu poslije; i redaju se po prioritetu.

Kako u društvenim procesima razdvojiti hrabre i plemenite vizionare - kojima vjera nije sredstvo - od brbljive i bučne prosječnosti kojoj je krajnji domet vlastiti interes? I možda ključno pitanje u kontekstu povoda ovog teksta, kako arbitrirati i opredjeljivati se u slučaju suprotstavljenosti dvaju grupa koje raspravljaju jezikom vjerskih termina, koriste istu kur’ansko-hadisku potkrepu, pozivaju se na dobrobit islama i tome slično, a ostaju na pozicijama međusobne isključivosti? Da li je desakralizirani jezik i sekularna argumentacija od važne pomoći u ovim raspravama?

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine