Printaj ovu stranu

Muftija Dedović: Medresa mora vrati ovom gradu i Hercegovini ono što je u nju uloženo

Autor: Hasan Eminović Septembar 21, 2015 0

Svečanom akademijom Karađoz-begova medresa (18.9.2015.g.) u Sali Narodnog pozorišta u Mostaru završila je jednosedmične programe obilježavanja 20-te godišnjice od reaktiviranja svog rada

U kratkom programu akcentirani su svi njeni dosadašnji uspjesi, a njih nije malo. U samo dvadeset posljednjih godina ova škola je uspjela povratiti prestižni imidž najbolje i najpoželjnije škole u Hercegovini. U dosadašnjem svom radu odgojila je i odnjegovala preko 600 učenika iz skoro svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji danas obavljaju važne funkcije u našem društvu. Među njenim svršenicima prebrojano je više od 20 magistara, 11 hafiza i brojni stručnjaci iz različitih oblasti javnog i privrednog djelovanja.

Učenik prve generacije direktor Karađoz-begove medrese

Medresa, nakon godina kušnje, i nakon što je promijenila pet različitih zgrada nastavu izvodu u savremeno opremljenoj zgradi sa internatom. Menedžment aktivno radi na izradi projektne dokumentacije za gradnju bazena i sportske dvorane čime bi se praktično zaokružili svi elementi poželjnog ambijenta za naučni napredak i moralni odgoj. U kratkom historijati Medrese njen direktor hafiz Aid ef. Tulek pored ostalog naglasio je kako   su dobri rezultati koje su njihovi učenici ostvarivali proteklih godina na raznim takmičenjima jedan od značajnih podstreka da se iz godine u godinu broj zainteresiranih kandidata povećava. „ Trenutno imamo 270 učenika u našoj školu raspoređenih u 11 odjeljenja. Ove godine smo upisali rekordan broj učenika u prvi razred. Ove godine imamo čak 90 upisanih učenika“, istakao je direktor Tulek, te dodao kako će se Medrese i dalje razvijati u duhu naše vjere, naše tradicije za dobrobit naše domovine i našeg naroda. „Medresa je promijenila sliku grada Mostara, grada koji je nastao u islamijetu, na vakufima i grada koji se može nazvati muslimanski i bošnjački“, zaključio je. U činjenici da je i direktor Tulek 18.9.1995.g. upisao Medresu i da je bio đak prve njene generacije sudbina je učitala još jednu metaforičnu potvrdu o značaju i vrijednostima djelovanja Medrese u Mostaru.

U ime svih njenih svršenika iskrene čestitke i zahvalnost za sve što su naučili tokom školovanja na svečanoj akademiji izrazio je mr. Haris Omerika. Podsjetio je kako se svršenici medrese danas nalaze u brojnim evropskim zemljama, kako se rado sjećaju svog srednjoškolskog obrazovanja, poručivši kako su svi oni uvijek u svakom smislu na raspolaganju Medresi.      

Kritički propitivati zbiljnost

Nakon iskrenih čestitki na jubileju i postignutim rezultatima u dosadašnjem radu mostarski muftija Salem ef. Dedović naglasio je kako od Medresa očekuje mnogo više na polju društvenog angažmana, jer ovom gradu i ovom narodu se treba vratiti ono što je u nju uloženo. „ Prošlost Mostara je nagizdana, bogata, prelijepa i inspirativna. Nije mi namjera govoriti o uspjesima i padovima Medrese od 1557.g. do ove 2015.g. Više sam zagledan u budućnost, u budućnost grada Mostara, Hercegovine i Muftijstva mostarskog. Nama Medresa uz Univerzitet „Džemal Bijedić“ treba jako puno. Oni predstavljaju intelektualnu, naučnu, obrazovnu i kulturnu kičmu ovoga grada, cijele Hercegovine i Muftijstava mostarskog. Naša su objektivna očekivanja da nam se vrati ono što je uloženo u Medresu i no što je uloženo u Univerzitet, jer su oni ustanove koje trebaju da pomognu u nacionalnom, duhovnom, intelektualnom i političkom smislu našem narodu u Mostaru i Hercegovini. Prijeko nam je to potrebno.“ Kazao je muftija Dedović. Od diplomanata i profesora Karađoz-begove medrese muftija Dedović očekuje da što skorije i brže rasvijetle raskošno, intelektualno i duhovno nasljeđe velikana islamske misli. Prije svih spomenuo je djela Mustafe Ejubovića Šejh Juje. „Oni trebaju da revitaliziraju to nasljeđe, da nam otkriju te listine i hartije svekolikog njegovog nauka koji do danas nije otkriven i koji je još uvijek nama ovdje i Hercegovini nepoznat. Da bi to povezali sa savremenim vremenom Medresa treba, ono što je akademik Enes Karić kazao, brižno čuvati, njegovati i afirmistati našu tradiciju islama. Medrese su nekad i kritički propitivale zbiljnost, kad je to trebalo, ali Medresa je uvijek bila baza i oslonac iskrene vjerske misli. Mostaru i Hercegovini je to prijeko potrebno, jer smo suočeni sa pojavama različitih tumačenjima onoga što nije izvorno i što nije naše. To hoću javno da kažem. U Arhivu Hercegovine ima puno neistraženog materijala i stoga hoću da arabisti odu i Arhiv i da počnu istraživati i da se posvete ozbiljnom naučnom radu. Ovaj grad s punim pravom puno očekuje od ove ustanove, jer ima sve pretpostavke za uspješan naučni, duhovni i kulturni iskorak “, zaključio je muftija Dedović. Na kraju svog govora još jednom izrazio je dužno poštovanje svima onima koji su doprinijeli u procesu reaktiviranja, rada i izrastanja Medrese.

Medrese su stubovi bošnjačkog identiteta

U svojstvu izaslanika reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića prigodne čestitke i hair dovu prenio je travnički muftija dr. Ahmed ef. Adilović. Adilović je govorio o ulozi i značaju bosansko-hercegovačkih medresa od njihovog osnivanja do danas. Podsjetio je da je u BiH u vrijeme osmanske vladavine osnovano preko 100 medresa, da je njih 33 preživilo sve do Drugog svjetskog rata nakon čega je ostala samo Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu. „Svi ti podaci jasno nam govore da su medrese jedan od stubova identiteta Bošnjaka muslimana na prostorima Bosni i Hercegovini. To znaju i ponosni Bošnjaci, ali i oni koji ne vole islam i muslimane pa su sve uradili da se medrese zatvore, da se sva imovina koja se mogla oduzeti opljačka, da se smanji broj džamija itd…“, kazao je dr. Adilović. On se osvrnuo i na pojave da se kod Bošnjaka javlja jedan manji broj ljudi koji prigovaraju za broj trenutno aktivnih medresa, kazavši kako oni zapravo i ne shvataju naučno odgojni koncept koji je u njima utemeljen. „ U našim javnim školama imamo vrlo ili nimalo odgoja i zato su važne naše medrese, zato su one stubovi našeg bošnjačkog identiteta. Mi, u učenike koji završe naše medrese, možemo biti sigurni i na njih se možemo oslanjati“, poručio je Adilović. Čestitajući jubilej Adilović je primijetio da Karađoz-begova medresa bilježi uspon u svom radu te izrazio nadu da će ona i dalje uz druge institucije Islamske zajednice koje djeluju u Mostaru: Muftijstvo mostarsko, Medžlis Islamske zajednice Mostar, Centar za učenje Kur'ana biti čvrst zalog opstanka i dostojansva bošnjačkog naroda.

Na kraju svečanosti Plaketu za poseban doprinos u radu Medrese direktor hafiz Aid ef. Tulek uručio je neumornom pregaocu, vozaču - intendantu Salki Vrači.    

Hasan Eminović