Bogat i raznovrstan sadržaj časopisa Priloga za orijentalnu filologiju predstavili su dr. Amina Jasenković- Šiljak i dr. Aladin Husić, dok je Bajrićevu studiju promovirala dr. Dželila Čelebić- Babović. Broj sadrži nekoliko radova sa okruglog stola posvećenog kulturno- historijskim tokovima u BiH od 15-19 stoljeća. Objavljeni radovi slijede naučnoistraživački diskurs ranijih autora koji su svojim radovima rasvijetlili pojedine civilizacijske, kulturne i naučne segmente života Bošnjaka i bosanskohercegovačkih naroda, važnih ličnosti i njihovih djela, književne historije i teorije književnosti pod osmanskom upravom.
Dr. Jasenković- Šiljak posebno je skrenula pažnju na rad Müberre Gürgendereli (Filozofski fakultet UNSA/Trakya Üniversitesi, Edirne) “Pjesme o Bismilli kod bošnjačkih divanskih pjesnika“ u kojem pored ostalih autora analizira poetska ostvarenja Hasan Zijaije, Salahija i Vahdetija na čije je pjesme autorica obratila posebnu pažnju. „Naglašava da su išli tragom Džamijevog tefsira Bismille i u svoje pjesme unijeli vlastite vizije koristi svojstava konsonanata i vokala u njoj, Božijih imena spomenutih u njoj, pa čak i bojama na koje referiraju pojedini njeni elementi“, prokomentirala je Jasenković.
Kratkim osvrtom na objavljene radove iz opće i kulturne historije dr. Aladin Husić ukazao je na važnost izlaženja ovog časopisa koji pored jezika, književnost i historije baštini i tri različite jezičke tradicije i kao takav daje snažan kulturološki pečat Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. „Bez rezultata njegovih istraživanja naša kultura, ne samo da bi bila mnogo siromašnija, već je pitanje da li bila uopće zamisliva bez rezultata koji su objavljeni u POF-u“, kazao je dr. Husić. Napomenuo je da je od 1. do 65. broja objavljeno oko 1360 bibliografskih jedinica. Od sedam objavljenih radova iz područja historije u 64. broju Husić je izdvojio kao posebno vrijedna i naučno jedinstven rad Hatidže Oruč iz Ankare o vakufima s kraja osmanske uprave u BiH. Rad donosi detaljan pregled broja vakufa prema administrativnim područjima, te ukazuje na vrste prihoda koji se javljaju u vakufima. Ova vrsta izvora kod nas nije korištena niti je na nju skretana posebna pažnja. Ona je bila u svojevrsnoj znanstvenoj anonimnosti“, ocijenio je Husić.
Dr. Dželila Babović predstavljajući knjigu dr. Berina Bajrića „Stihovima ka sjedinjenju“ u kojoj je analizirao pjesnička dostignuća Abdullaha Salahuddina Uššakija i njen suodnos sa jednom od najboljih pjesama u historiji islama „Kaside i Burdom“, naglasila je da knjiga podastire trajne vrijednosti naše prošlosti ali i znanstvene i duhovne vrijednosti našeg vremena, koje bi, kako je kazala, trebale biti i naše smjernice ka budućnosti. „Uššaki je pripadao plejadi bošnjačkih pjesnika 18. stoljeća koji su podjednako dobro pisali na sva tri orijentalna jezika“, podsjetila je Babović. U knjizi Bajrić je Uššakija predstavio kroz tri cjeline: prijevod i prepjev stihova, stilističkom i književno-teorijskom analizom, faksimilima i originalnim rukopisima.