digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Uz prigodnu svečanost i promociju časopisa Anali   Gazi Husrev- begova biblioteka je  obilježila svoju 481. godišnjicu rada

U  povodu Dana Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu  je 15.1.2018, upriličena  svečanost  kojom je ova institucija  obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.

Cijeli tekst

Svečanost je počela učenjem ašereta kojega je proučio Esad Latifović, da bi nakon riječi dobrodošlice reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i predstavnicima Islamske zajednice u BiH, te zvanicima iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života kao domaćin mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke, predstavio rad i rezultate u protekloj 2017.godini, te najavio nove projekte kojim će biblioteka opravdati svoju ulogu u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga kao i kulturno- naučnom istraživanju. U tu svrhu direktor Lavić je posebno ukazao na projekt „digitalne biblioteke“ koja će omogućiti kvalitetniji i bolji pristup građi“. On je naglasio da ova ustanova nadasve  osvjetljava  kulturnu prošlost Bošnjaka, te podsjetio  da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavrjeđuju i traže širu pažnju zajednice i države.

Gazi Husrev-begova biblioteka jučer je svečano obilježila svoju 481. godišnjicu rada. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić kazao je kako je ova ustanova upisana u UNESCO-ovu knjigu "Registar pamćenja svijeta" zbog rukopisnih zbirki, više od 10.000 osmanskih dokumenata, periodika i druge građe. Riječ je o projektu koji je započet prije nekoliko godina, a prva faza se završava ove godine. Digitalizovana je bh. periodika od kraja osmanskog perioda do 1945. godine, koja će biti dostupna istraživačima na web-stranici biblioteke www.ghb.ba.

U povodu obilježavanja velikog jubileja, 480 godina Gazi Husrev-begove biblioteke, ova naša najznačajnija bibliotečka ustanova štampala je svoju prvu Monografiju. Preporod je pitao direktora Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osmana Lavića šta Monografija novo donosi i da li je Biblioteka osposobljena da odgovori današnjim izazovima?

Mr. Osman Lavić odgovarajući na ovo pitanje je kazao: “Prvi natpisi o Gazi Husrev-begovoj biblioteci pojavili su se početkom dvadesetog stoljeća. Od tada do danas objavljeno je na desetine manjih ili većih radova, enciklopedijskih i leksikografskih natuknica, na različitim jezicima (turskom, arapskom, engleskom, i drugim), različitim povodima i s različitim ciljevima, što se može vidjeti i iz bibliografije radova o ovoj ustanovi koja je uvrštena u Monografiju. Težište ovih natpisa je bilo, najčešće, na pojedinim segmentima rukopisnog, arhivskog ili muzejskog blaga koje Biblioteka čuva u svojim fondovima. Rijetki su ili preskromni bili natpisi s ciljem da obuhvate gotovo polumilenijsko postojanje i rad Gazi Husrev-begove biblioteke. S druge strane, razvoj i aktivnosti Gazi Husrev-begove biblioteke u posljednjih pedesetak godina posebno su bili dinamični i raznovrsni i kada su bili medijski popraćeni, bilo je to na nivou novinskih natpisa, nesistematično i parcijalno. Sve su to bili razlozi koji su nas rukovodili da našoj javnosti, povodom 480 godina osnivanja i kontinuiranog rada Gazi Husrev-begove biblitoeke, priredimo Monografiju ove institucije.

 

Cijeli tekst

U Galeriji Općine Novi Grad, u četvrtak, 7. septembra, otvorena je izložba pod naslovom Gazi Husrev-begova biblioteka u misiji nauke i kulture.
Spomenuta izložba slikom i riječju, predstavlja duhovno i kulturno bogatstvo koje ova institucija već stoljećima kontinuirano čuva. Na panoima i skeniranim slikama sistematično su predstavljeni svi segmenti naše knjiške građe od rukopisnih djela, stare štampane građe, dokumenata, periodičnih publikacija, ali i naših starijih i novijih izdavačkih projekata koji predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu života i rada ove Biblioteke.
Od mnoštva naslova za ovu izložbu izdvojili smo one najvrjednije kao što su rukopisi Kur’ana: Mushaf  Fadil-paše Šerifovića, prepisan 1265./1849. godine, Prvi džuz Kurʼana - prijepis iz 16. stoljeća kojeg je Mehmed-paša Sokolović uvakufio za svoju džamiju u mjestu Sokolovići kod Višegrada.  Izložbom je obuhvaćen i najstariji rukopis koji se nalazi u Biblioteci, riječ je o djelu Ihja ulumi-d-din Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija. Rukopis je prepisan 1106. godine još za života njegovog autora, star je preko 900 godina, te predstavlja najstariju pisanu knjigu koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Tokom ove izložbe posjetioci imaju priliku vidjeti i najzanimljivije radove sa tekstom na arebici, najstarije novine na osmanskom turskom jeziku, zatim nekoliko idžazetnama, djela sa pečatima koji govore o dobrotvorima naše Bosne i Hercegovine, izdanja Biblioteke i mnoštvo drugih sadržaja.
Ovom prilikom zahvaljujemo se Općini Novi Grad, njihovom načelniku g. Semiru Efendiću kao i uposlenicima na pruženoj prilici i dobroj saradnji na prezentovanju našeg kulturnog naslijeđa. Naša radost je još veća jer je ova izložba samo jedna u nizu dogovorenih aktivnosti čija realizacija se dešava u godini kada Gazi Husrev-begova biblioteka navršava 480 godina svoga kontinuiranog rada i djelovanja, a Općina Novi Grad 40. godina postojanja.

Sličica Želim Print

Sarajevo, 13. april 2017. (MINA) - Jučer su reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića posjetili gosp. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i prof. dr. Hilmo Neimarlija, predsjednik Upravnog odbora ove kulturne i naučne institucije Islamske zajednice u BiH

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine