digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci  u Sarajevu,  29. 03.2018.g. upriličena je  promocija knjige „Kumarica“, autora Hamze Veladžića. Promotori knjige bili su: Vehbija Makić, general Atif Dudaković, Jasmin Grošić, Mustafa Širbić, a moderator  Muhamed Mahmutović

Italo Kalvino je rođen 15. oktobra 1923. u Santjagu de las Vegasu, predgrađu Havane, kao dijete italijanskih doseljenika. Kada mu je bilo dvije godine njegova porodica se vratila u Italiji i nastanila u Sen Remu. Nakon završene gimnazije upisao je poljoprivredni fakultet. Uporedo s fakultetom čitao je antifašističke knjige. Veliki uspjeh je postigao trilogijom Naši Preci, koju čine duhoviti romani Prepolovljeni vikont (1952), Baron na drvetu (1957) i Nepostojeći vitez (1959). Baron na drvetu nagrađen je prestižnom književnom nagradom Vijaređo. Otputovao je u SAD 1959. na šest mjeseci, da bi se početkom šezdesetih naselio u Parizu. U posljednjim godinama svog života Kalvino se vratio u Italiju, gdje je objavio svoj poslednji roman Palomar (1985). Tokom svog života postao je počasni član Američke akademije umjetnosti i književnosti, kao i nosilac nekoliko počasnih titula različitih univerziteta. Umro je u Sijeni 19. septembra 1985, u svojoj 61. godini, uslijed posljedica moždanog udara.
Roman Ako jedne zimske noći neki putnik Itala Kalvina je potraga za odgovorom na vječno pitanje zašto čitamo književna djela. Junaci njegovog romana, Čitatelj i Čitateljka, sreću se u knjižari, oboje sa željom da pronađu nastavak romana koji su započeli čitati a koji je greškom izdavača prekinut na pola, umetanjem tabaka nekog drugog romana. Avantura čitanja vodit će ovo dvoje mladih ljudi iz romana u roman, kao kroz spiralu koja se nikad ne završava. Svaki roman koji započnu čitati predstavljat će svojevrsnu raskrsnicu na njihovom ličnom životnom putu. Preplitanje života i književnosti očituje se u ovom romanu slikom multiplikovanih romana, čiji je završetak nedostupan junacima sve dok ne spoznaju da su oni sami junaci svih tih romana koje čitaju i da samo oni mogu da utječu i na razvoj radnje i na sam (srećni) završetak kojem toliko teže.
Ovaj Klavinov roman morao bi da bude „uslov“ ili „prolegomena“ za svako buduće čitanje bilo kog književnog djela.

Huan Ramon Rulfo bio je meksički pisac, scenarista i fotograf. Rulfov ugled počiva na dvije male knjige; El Llano en llamas, koja se sastavljena od sedamnaest kratkih priča objavljenih 1953. godine, te na knjizi Pedro Paramo, objavljenoj 1955. godine. Jedan je od najprestižnijih pisaca dvadesetog vijeka, iako se ne ističe po broju napisanih djela. Takođe, Huan Rulfo i Horhe Luis Borhes proglašeni su za najistaknutije pisce tog perioda na španskom jeziku. Huan Rulfo je bio jedan od najvećih latinoameričkih pisaca dvadesetog vijeka, koji su pripadali književnom pokretu pod nazivom „magični realizam“. Samim tim, u njegovim djelima postoji kombinacija realnosti i fantazije, čija radnja se odvija u latinoameričkom ambijentu, a likovi predstavljaju i odražavaju tipičnost mjesta, te se sa svojim velikim društveno-kulturnim pitanjima prepliću sa svijetom fantazije.
Interesantno, posle dvije uspješne knjige, postepeno se udaljava od pisanja te počinje raditi za televiziju. Završio je karijeru kao direktor uredničkog tima Domorodačkog instituta Meksika Umro je u Meksiku 1986. godine.
Roman Pedro Paramo vodi čitaoca u grad duhova u ravnicama meksičkih pustinja, i tka priču o strasti, gubitku i osveti. Selo Komala nastanjeno je dušama prethodnih stanovnika, nedovoljno čistim da bi zaslužile raj. Poštujući posljednju želju svoje majke, Dolores Presijado, Huan Presijado dolazi u Komalu da bi pronašao svog oca, Pedra Parama, kojeg nikad nije upoznao, a čiji je jedini zakoniti sin. Čitalac se s njim kreće kroz Komalu, grad duhova, gledajući njegovim očima utvare i slušajući njegovim ušima glasove mrtvih. Tako čitalac i Huan istovremeno sastavljaju priču o Komali i njenoj smrti. Odnos čitaoca s tekstom nalik je pomalo na odnos Huana Presijada s Komalom: to je putovanje u kojem ni čitalac ni lik u romanu nemaju ravnotežu niti oslonac. Svojom jedinstvenom narativnom tehnikom i tekstualnom građom, roman Pedro Paramo daje mnogo bolji uvid u taj dio meksičke historije (početak 20. vijeka; tokom i poslije meksičke revolucije 1910-1920) nego neke objektivne studije; on uranja čitaoca u svijet kontradikcija, u borbu s prošlošću koja još nije iščezla i sadašnjošću oblikovanu silama izvan naše moći i uticaja. Roman predstavlja Pedra Parama i ostale stanovnike Komale u njihovim izigranim snovima, neostvarenim željama i neuspješnom pokušaju da žive u sreći i zadovoljstvu.

Promocija knjige “Badžije-pobožne muslimanke” autorice Sabine Voloder-Strinić, održana je u srijedu 31. januara u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu u organizaciji Medžlisa islamske zajednice Sarajevo. Bila je to prekrasna večer puna emocija s obzirom da se radi o prvoj autorskoj knjizi autorice,  koja predstavlja zbir novinarsko-istraživačkog rada o temi pobožne muslimanke i žene-sufije.

Ovo veoma popularno i traženo štivo o životu posljednjeg Božijeg Poslanika doživjelo je ovih dana svoje drugo izdanje na bosanskom jeziku. Centar za napredne studije iz Sarajeva, Centar za edukaciju i istraživanje “Nahla” iz Sarajeva i Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH izdavači su ove biografije Muhammeda, a.s. iz pera Tariqa Ramadana.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine