Najavljeno raspisivanje referenduma o Danu RS najozbiljniji je udar na Dejtonski mirovni sporazum koji je prije 21 godinu zaustavio krvavi rat u našoj domovini. "Dejton" je davno trebalo mijenjati zbog unutrašnje nefunkcionalnosti države, ali i okolnosti u svijetu i regiji koje su se znatno promijenile.
Četiri crtice: Ko Bošnjake zavađa sa POLITIKOM?
Kada se ljudi razočaraju u ponašanje vlastodržaca zbog njihovih nečasnih radnji, a takvih slučajeva je na pretek u našem društvu, uslijede reakcije osude. Nakon toga slučaj se određeno vrijeme prepričava i u najvećem broju slučajeva završi sa konstatacijom da je vlast kriva, odnosno, da vlast kvari ljude, pa su oni licemjerni, demagozi, nepošteni...
Za sve što ne valja, a i ne funkcionira u općini, kantonu, entitetima, državi kriva nam je politika. Paradoks je što se bilo kakav pokušaj verbalne osude nečijeg nečasnog, štetnog i nezakonitog ponašanja kvalificira – miješanjem u politiku
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida: Apsurdi idu taliko daleko da do sada imamo preko hiljadu godina izrečenih kazni zatvora za počinjene zločine nad tim istim žrtvama, a da zakoni u Bosni i Hercegovini to uopće ne prepoznaju, kazao je u intervjuu za Preporod Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida
- Imate ogromno iskustvo u borbi za prava žrtava, bili ste predsjednik Saveza logoraša u BiH, a danas ste predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Kako biste opisali stanje u kojem se žrtve danas nalaze u našoj zemlji?
- Stanje žrtava od rata pa do danas se nije promjenilo. Žrtve su ostale van svih zakonskih riješenja u BiH pored silnih izmjena zakona o civilnim žrtvama rata, o borcima i drugih brojnih zakona. Niti jedan od tih zakona ne obuhvata žrtve. To je jedan od najvećih apsurda u Bosni i Hercegovini. Apsurdi idu taliko daleko da do sada imamo preko hiljadu godina izrečenih kazni zatvora za počinjene zločine nad tim istim žrtvama, a da zakoni u Bosni i Hercegovini to uopće ne prepoznaju. Znači država u kojoj su počinjeni najveći zločini poslije Drugog svjetskog rata nema zakona o zaštit svojih žrtava. Ali i pored te užasavajuće činjenice žrtve i dalje ustrajavaju u traženju pravde i procesuiranju organizatora i počinioca ratnog zločina.
-Ispada da se prava žrtva svode na svjedoćenja pred sudovima i insistiranju na progonu ratnih zločinaca?
- Upravo tako.
- Šta je to što bi država BiH trebala i mogla uraditi da se stanje žrtava u BiH poboljša i popravi? Šta su tu prioriteti?
- Država, institucije Bosne i Hercegovi ne bi trebale, one bi morale samo ispoštovati Ustav Bosne i Hercegovine. Sama primjena Ustava je dovoljna da se ispoštuju najosnovnija prava žrtava.......
Tekst u cjelosti možete pročitati u Preporodu od 1. Februara 2015.