Zato budimo zahvalni što nam je ramazan vrijeme kada smo budniji i što nam otvara priliku da svako od nas može utjecati na dobrobit čovječanstva. U tom smislu treba istaknuti i nastojanja muslimana da olakšaju ljudima u Gazi. Islamska zajednica u BiH kontinuirano, iako mala u odnosu na druge, velike muslimanske zajednice, nastoji olakšati njihove patnje slanjem pomoći. Iako se to čini malim, s obzirom na razmjere razaranja i potrebe stanovnika Gaze, nećemo odustati od pomaganja. U tome je temelj naše vjere – činiti dobro i ne odustajati od njega.

Ramazan, ta duhovna postojbina, metafizičko vrijeme spušteno u ovosvjetsku bešiku, uveliko se udomaćio u našem unutarnjem i vanjskom ambijentu. Ramazan je gost, a gost nikada ne dolazi praznih ruku, već nas iz svojih prtljaga zasipa darovima – reći će to turski pjesnik i mislilac Sezai Karakoć. Ono što je iftarska trpeza u ramazanskom danu za jednog postača, to je ramazan u godišnjem kalendaru za biće vjernika.

Šutnja je oblik neverbalne komunikacije te je bila svojstvena brojnim poslanicima kroz povijest, kao vid poslaničke misije i Božije naredbe, kao prilika za samospoznaju najtanahnijih nutrina njihova bića, oblik samopročišćavanja misli i spremnosti za brojne izazove koji su prethodili poslaničkoj misiji

Opteretili smo svoje duhovne organe spoznaje i izgubili ravnotežu te smo došli u situaciju da često ne možemo da razaznamo istinu od laži, znanje od neznanja, vrijednost od jeftinih podvala ostajući tako zbunjeni u sveopćem brlogu informacija... Ramazan vidimo kao priliku za promjenu u kojoj ćemo povesti računa o stanju našeg duhovnog bića.