Pitanje kupovine domaćih proizvoda moglo bi biti uvjetovano cijenom i kvalitetom. Ukoliko su domaći proizvodi znatno skuplji ekonomska snaga građana će ih opredijeliti za kupovinu inozemnih proizvoda. Također, bez obzira na želju kupac će se opredijeliti za inozemni proizvod ako je domaći ispod standardne kvalitete, a naročito znatno nekvalitetniji. Ipak, stanje na tržištu pokazuje da građani i kada se ispune ovi uvjeti ne kupuju izdašno domaće proizvode. Svaki građanin je svjestan koliko domaća proizvodnja pomaže ekonomiji. I dok se divimo Nijemcima koji su odlučili ove godine svoje godišnje odmore provesti u Njemačkoj i pomoći turizmu ove zemlje mi i čitamo izvještaje o uvozu ogromnih količina onih proizvoda koje BiH proizvodi, možda kvalitetnije i pristupačnije po cijenama.

Ako za neki naš proizvod kažemo da nije kvalitetan ne znači da druge firme iz BiH ne proizvode isti artikal dobar i kvalitetan.

Pogrešno poređenje domaćeg i stranog proizvoda

„Naši ljudi često znaju reći da naši proizvodi nisu kvalitetni kao uvozni, a porede kategorije proizvoda koji nisu u istom rangu. Postoje tri klasifikacije proizvoda: classic, extra i premium. Kada uporedimo domaći i strani proizvod onda trebamo porediti istu kategoriju. Jako je važno pogledati na deklaraciji proizvoda šta se sve stavlja od aditiva i emulgatora pa ćete vidjeti šta se konzumira stranim proizvodima. Dosta smo kao narod neupućeni u ove stvari. Moramo se više informisati i obrazovati, jer ono što konzumiramo u dobroj mjeri je presudni faktor za naše zdravlje. Ako za neki naš proizvod kažemo da nije kvalitetan ne znači da druge firme iz BiH ne proizvode isti artikal dobar i kvalitetan. Nekad imam osjećaj da smo pravo raspoloženi za kritiku, a nikako nismo samokritični“, kazao nam je Admir Kapo, direktor Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće", koji ističe da skoro milijardu i sedam stotina miliona KM je deficit na uvoz hrane koju i sami možemo proizvoditi te pita: „zar nije žalosno što svake godine to možemo sami proizvesti, a taj novac koji šaljemo u druge zemlje ostaviti u našem društvu; zašto kupovati strano kad imamo naše; jesmo li se ikad zapitali kako su države zapada na tom ekonomskom nivou i kako su to postigle?“

Admir Kapo: Nameće se logično pitanje: imamo resurse, potrebu za tim sirovinama i par stotina hiljada ljudi na birou za zapošljavanje pa zar

trebamo bilo šta od osnovnih životnih namirnica uvoziti?

„Milost“ predsjednika Srbije

Koliko znači domaća proizvodnja mnogima je trebalo biti jasnije tokom vanredne situacije, kada je došlo do nestašice. Predsjednik Srbije je čak kazao da će zabraniti izvoz svih najvažnijih namirnica, a kasnije se „smilovao“ i rekao da će dozvoliti izvoz određene količine brašna u Bosnu. Upravo se u ovoj histeriji moglo vidjeti na policama tržnih centara koliko smo ovisni o Srbiji, čak i o namirnicama koje možemo lično proizvoditi, ali i kupiti od bosanskih firmi. Pitanje je koliko je vanredna situacija utjecala na vlasti, građanima podigla svijest o kupovini domaćeg te pomogla domaćim firmama u prodaji.

„Sigurno da jeste, jer je usporen dotok stranih proizvoda, a naše firme mogu zadovoljiti potrebe tržišta. Međutim, imamo problem sa sirovinama, uvozimo skoro sve što i sami možemo proizvoditi. Blizu 100 miliona maraka je deficit na uvoz vode. Proizvodimo samo trećinu mlijeka i mliječnih proizvoda. Crvenog mesa skoro da i nemamo, a pšenicu preko 80 posto. Nameće se logično pitanje: imamo resurse, potrebu za tim sirovinama i par stotina hiljada ljudi na birou za zapošljavanje pa zar trebamo bilo šta od osnovnih životnih namirnica uvoziti?“, kazao je Kapo, koji se nada da će vanredna situacija usmjeriti vlast i građane u dobrom pravcu.

„Vanredna situacija je dovela do toga da svi možemo vidjeti šta znači imati domaće firme i proizvodnju. Veliko je interesovanje za temu „Kupujmo i koristimo domaće“, ali isto tako dosta je pogrešnih stvari urađeno u protekle dvije decenije. Građani mijenjaju svoje mišljenje i svakim danom su svjesniji šta znači domaći proizvod. Državne institucije su se probudile, jer im je ogroman problem napravila pandemija. Svi moramo izvući pouku te shvatiti da je način na koji smo do sada radili pogrešan, neodrživ i da uništavamo sami sebe. Odnos postaje bolji, jer imamo strah. Međutim, vidjet ćemo kako ćemo se ponašati kad ovo prođe“, kazao je Kapo. 

Cijeli tekst u štampanom i digitalnom izdanju