“Na putu društvene odgovornosti, islam u Zapadnoj Evropi mora proći test racionalne transmisije i provjere u društvenim, političkim, pravnim, moralnim i socijalnim parametrima. I druge vjerske zajednice su prošle isti put. Neke od danas poznatih i priznatih vjerskih zajednica (npr. evangelističke zajednice) su u tom procesu bile 150 godina. Nije to neki potpuno novi proces u Evropi, samo je nova situacija za muslimane koja ne trpi letargičnost, melanholiju i društvenu getoizaciju. Ta dinamičnost procesa i društvena progresivnost zahtijevaju nova i primjenjiva rješenja“, piše Baščelić koji se poziva na Habermasa koji otvoreno govori o “postsekularnom društvu” u Evropi i temu sekularizma predstavlja skoro kao izlišnim elementom modernog društva.

Želim podržati Preporod.

U intervjuu muftija mostarski Salem ef. Dedović govori o društveno-političkom stanju u Hercegovini, s posebnim osvrtom na Mostar. “Izbori u Mostaru su prilika da se promijeni paradigma grada uređenog isključivo po etničkom modelu. To bi bio snažan signal i za ostatak države, jer Mostar još uvijek odražava tu jednu šarolikost i raznolikost bosanskohercegovačkog društva, naroda, vjera, jezika i kultura“, kazao je muftija Dedović koji je istakao kako treba napraviti razliku između općinā u istočnoj Hercegovini, Nevesinja, Gacka, Bileće, Trebinja, Neuma, Ljubinja, Berkovića, te Ljubuškog u Zapadnoj Hercegovini gdje Bošnjaci već nekoliko izbornih ciklusa nemaju političke predstavnike u lokalnim općinskim vijećima i ovih drugih općina poput Stoca, Čapljine, Prozora, Glamoča, Duvna i Livna gdje Bošnjaci imaju političke predstavnike.

U duhu mjeseca rebiu-l-evvela Preporod donosi dio mevluda Aiše el-Baunije koja je do početka moderne bila jedina autorica mevluda. Riječ je o učenjakinji i autorici koja je živjela u 16. stoljeću u Egiptu.

Posebno zanimljivu tezu u svom intervjuu za Preporod dao je prof. dr. Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu koji kaže da će uskoro najbrojniji biti klimatski migranti, jer već sada većina migranata dolaze iz područja gdje su klimatski uvjeti dosta nepovoljni. “Maksimalni negativni efekti i ekstremni porast temperatura očekuju se tek 2060. do 2100. godine. Ovo sad što vidimo je samo uvertira. A uvertira je ovakva: više nam zime ne liče na zime. Četiri godišnja doba nisu jednaka sa aspekta porasta temperatura. Desila se ekstremizacija vremenskog stanja na sceni. Zimske temperature su značajno porasle kao i ljetne, a jesenje i proljetne su ostale na istim vrijednostima“, kazao je dekan Drešković.

Pored ostalih naslova izdvajamo tekst Francuska i muslimani, koji ukazuje na statističke podatke da 65% muslimana ima povjerenja u javne institucije, u policiju 55%, a dok 69% muslimana smatra da demokratija funkcionira dobro taj procent kod  katolika  je manji - 58%.