50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

U hijerarhijskoj ljestvici vrijednosti svakog naroda povjerljivost i pouzdanost su vrline koje su važne za čuvanje i napredak organizacije ili sistema na kojem se zasniva njeno djelovanje. U bošnjačkom narodu IZ je poslije Drugog svjetskog rata, pa sve do 1990. godine, brinula o znatno širem okviru od samog vjerskog učenja. Tadašnji sistem bio je snažno involviran u djelovanje IZ. Problem obavještajnih i kontraobavještajnih djelatnosti iz tog perioda u znatnoj mjeri opterećuje i današnje političko “dozrijevanje” Bošnjaka. Povod za ovaj tekst je dokument kojeg smo nedavno dobili u traganju za rješenjem administrativnog problema i subjektiviteta IZ u Sloveniji. Dokument je nastao 30.9.1976. u Ljubljani, napisan je na slovenskom jeziku za potrebe Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove. Podatke je sakupio i napisao izvještaj Ilija Savić, a potpisao komandir policijske stanice Janez Zakrajšek. U izvještaju je zapisano da je IZ, registrirana na adresi Linhartova 36, imala dozvolu za organizaciju vjerskih aktivnosti od 27.8. do 25.9. 1976. u privatnoj kući u vlasništvu Alije Džinića. Podnosilac izvještaja je zapisao da je u navedenom periodu pratio posjetu i sudjelovanje u vjerskim aktivnostima svakim danom od 20 do 22 sata, te da je na teraviji bilo od 60 do 80 muškaraca. Naveo je da su to uglavnom bili radnici iz “Komunalnog preduzeća Ljubljana”, ističući da su bili i Albanci, u izvornom tekstu napisao je Šiptari, zaposleni u preduzeću “Kanalizacija” i “slastičari” iz Ljubljane. Izdvojio je posebno H. Bašića iz Javnih skladišta, za kojeg piše da je aktivan u Odboru islamske zajednice Ljubljana. Iz dokumenta znamo da je na džumi u tom periodu bilo oko 20 muškaraca. U izvještaju se navodi da je imam bio student iz Sarajeva, A. Halilović, a stanovao je kod H. Ćatića, za kojeg navodi datum rođenja i adresu stanovanja. U izvještaju je napisano da je Bajram-namaz bio 25.9.1976. u šest sati. Zapisao je da je imam u svom govoru ukratko predstavio političko stanje na Bliskom istoku i okolnostima u kojima žive muslimani. Napisao je da su vjerske aktivnosti tekle mirno i da nije bilo nikakvih incidenata, te da je posjećenost bila puno veća nego prethodne godine. Izvještaj je zaključio kako je student Halilović obećao da će se IZ iz Sarajeva zalagati da se sagrade odgovarajući prostori, “džamija” u Ljubljani.
U dokumentu nema ništa problematično sa stanovišta bilo kojeg spomenutog sudionika tadašnjih događaja. Ovaj dokument nas upozorava na činjenicu da su obavještajne i policijske strukture redovno pratile aktivnosti IZ. Ne treba biti paničar, ipak ne smijemo biti ni naivni da se to događa i danas u našim džematima. Mi živimo u različitim državno-pravnim okvirima i sistemima, obrazujemo se u različitim zemljama. Imami imaju kontakte s džematlijama ali i s ljudima iz različitih društvenih struktura. Islam je u suvremenom svijetu, posebno na Zapadu, u znatnoj mjeri postao “sigurnosno pitanje”. Avanturisti različitih profila s “viškom adrenalina” često prihvate islam i iznenada se pojave u džematu. Niko ih ne poznaje, a “naša naivnost i inferiornost” prema drugima utječe da ih često prihvatimo brže i lakše nego svoga imama koji nas poučava islamu i za kojim klanjamo namaz, i samo za nekoliko dana “nepoznati mumini” već su u prvom safu. Zato su u džematskim odborima važni ljudi od povjerenja, pouzdani i odani idejama IZ, jer samo tako i imam može biti siguran u obavljanju svoje misije. Imama uvijek neko “nadzire”, a ko imame uči “obavještajnoj kulturi”? Najgori scenarij za IZ jeste ako se proizvodi međusobna sumnja i nepovjerenje među njenim uposlenicima koje se može iskazati kroz stavove pojedinih rukovodilaca kada kažu: “Dobar je on, samo ne znam čiji je!?”

Sličica Želim Print

U organizaciji Odbora Islamske zajednice Maribor i Udruženja žena Kevser pred više od 500 posjetilaca u Mariboru je 17. decembra 2017. godine organizirana svečanost povodom 25. godišnjice džemata Maribor i kupovine zgrade od 6.350 m2 za potrebe džemata i OIZ Maribor. Među zvanicama bili su prof. dr. Nedžad ef. Grabus, muftija za Sloveniju, mr. Nevzet ef. Porić, generalni sekretar Mešihata IZ u Sloveniji, imami Ifet-ef. Suljić, Sead-ef. Karišik, Senad-ef. Karišik, Samir-ef. Jusić, Nazif-ef. Topuz, Redžep-ef. Hodžić, Fahrudin-ef. Smajić, Mustafa-ef. Gavranović, mr. Hamza-ef. Muratspahić, Adnan-ef. Merdanović, Bilal-ef. Efendić, Zikrija-ef. Hodžić, Šaban-ef. Kazimoski, Nevres-ef. Mustafić, predsjednici i drugi aktivisti džemata i odbora IZB u Sloveniji, glavni imami i predsjednici bošnjačkih džemata iz Graca (Austrija). Mobilni tim domaćina predvodili su glavni imam Odbora, zamjenik muftije, Ibrahim ef. Malanović, imam Zinaid ef. Mahmutagić i predsjednik hadži Hilmo Avdić.
Kao što je to već prepoznatljivi adet, prigodni program otpočet je učenjem odlomka iz Kur’ana Časnog, a proučio ga je jedan od članova hora MIZ Sarajevo koji je bio zadužen da ilahijama i kasidama svečarsko veče muslimana Maribora učine što ugodnijim. Pozdravno obraćanje imao je mladi mariborski imam Zinaid ef. Mahmutagić u kojem je okupljenim zvanicama i ostalom narodu zaželio ugodan boravak na svečanosti. Moderatorica programa bila je mlada Zinaida Mahmutagić, rođena Mariborčanka, svršenica Gazi Husrev-begove medrese i diplomirani inžinjer građevine.

Najstariji materijalni tragovi prisutnosti Bošnjaka u Mariboru

Na svečanosti je kazano da je u Mariboru 1992. godine organiziran džemat, a činili su ga muslimani koji su godina živjeli u Mariboru i okolini i oni koji su zbog ratnih dešavanja u BiH bili primorani nastaniti se u Mariboru. Međutim, prvi zvanični mevlud u ovom gradu organiziran je 1988. u jednoj od mariborskih dvorana. Među izvođačima bio je i kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam MIZ Zagreb.
Jedan od najstarijih materijalnih tragova prisustva muslimana u Mariboru je i tarih ploča smederevske džamije iz 1819. godine koja je ugrađena u fasadu jedne stambene zgrade. Ne zna se kada je i kojim povodom donesena u ovaj grad. Čelnici Odbora razgovaraju sa nadležnima da bi se ona otkupila, restaurirala i čuvala u Centru.

19 maribor1
U Vurberku ponad Maribora, na starom putu Maribor – Ptuj, u katoličkom groblju, postoji mezar i nišan sa epitafom na bosančici rahmetli Safeta Arifovića, sina Abdullahovog, iz Sarajeva, koji je ukopan prije 86 godina, tačnije 11. 2. 1931. godine. Rahmetli Safet bio je zdravstveni radnik, a umro je u 20. godini života.

Hronologija rasta džematske infrastrukture

Islamska zajednica u Mariboru organizirana je u stambenoj kući u Zagrebačkoj ulici na broju 47. Prvi imam bio je Ibrahim ef. Malanović. Pun mladalačkog elana prihvatio se časne i odgovorne misije imama i uz pomoć hafiza Alija Bilala, tadašnjeg predsjednika, te ostalih članova Odbora, i, korak po korak, učvršćivao put do respektabilnog džemata i Odbora. Mesdžid je u to vrijeme bio oaza mira za muslimane, ne samo iz Maribora, nego i one koje koji su živjeli i koji žive u Lendavi, Murskoj Soboti, Ljutomeru, Ormožu, Ptuju, Slovenskoj Bistrici i Rušama. Gradeći džematsku infrastrukturu oni su gradili i sebe. Učvšćivali su jedinstvo džemata ne gledajući kojem etnosu, boji kože ili socijalnom statusu ko pripada. Za četvrt stoljeća džemat je stekao vakufsko dobro koje se sastoji od oko 15000 m2 i pet objekata. Hronološki gledano, poslije kuće u kojoj je oformljen mesdžid i jedan imamski stan, 2001. godine Odbor je kupio dodatnu parcelu koja je graničila sa zemljištem na kojem se nalazio mesdžid. Deset godina kasnije, tačnije 2011. džemat je uz pomoć Mešihata IZ dobio dodatna dva objekta koja, također, graniče sa prvotnim zemljištem. U mjesecu ramazanu 2013. realizirana je kupovina 1574 m2 opštinske zemlje koju sa mesdžidom dijeli ulica Jožice Flander. I na kraju, 2017. kupljena je zgrada od 6.350 m2 sa parkinzima i zemljištem koje joj pripada. O samom objektu Ibrahim ef. Malanović kaže: „Ovaj objekat ima dovoljno prostora da se u njemu, ako Bog da, uredi mesdžid, učionice za djecu, sportska dvorana, tri trgovine, restoran sa kafeom, društveni i administrativni prostori, nekoliko stanova i hostel od najmanje 14 soba. Ovaj objekat ima i 130 uređenih parking mjesta. Sve ovo zahtijeva mudre i strpljive ljude na čelu našeg džemata.“

Donator nije želio da se eksponira

Prvi je za govornicom bio predsjednika Odbora IZ Maribor Hilmo Avdić. On je uz ostalo kazao: „Ponekad sa članovima i imamima gledam stare fotografije i prisjećam se gdje smo nekad počeli, a gdje se nalazimo sada, nakon 25 godina. Dragog Boga molim da sve one koji su u proteklom periodu ulagali svoj imetak i svoj trud, obilato nagradi. Hvala Mu što me počastio da u protekle 22 godine imam pored sebe mog imama Ibrahima ef. Malanovića, insana i prijatelja, koji je najzaslužniji za kupovinu ovog objekta.“
U vrlo emotivnom govoru Ibrahim ef. Malanović, koji je, bez ikakve sumnje, uz donatora, najzaslužniji za kupovinu ove zgrade, kazao je kako je krajem 1992. godine, na ovom mjestu bila šuma na kojoj su radnici preduzeća Gradis zakopavali njene temelje. Prolazeći pored tog gradilišta susretao je mnoge građevinare među kojima je bio i jedan Ramiz. On ga je jednom prilikom upitao kad će na tom mjestu praviti džamiju. Sudbina je, eto, da nakon 25. godina od zakopavanja tih temelja, na tom mjestu bude – džamija. Ramizova dova je uslišena. Objekat je izgrađen kao trgovački centar i svojoj namjeni služio je sve do 2007. godine kada je firma u čijem je vlasništvu bio otišla u stečaj. Mariborski je džemat u to vrijeme zbog nedovoljnog prostora u dvorištu mesdžida pod šatorom obavljao teravih i bajram namaze. Tri godine poslije krenulo se sa iznajmljivanjem ovog prostora. Župan dr. Andrej Fištravec pomogao je da se od 2015. ovaj objekat džematu da u najam. Od strane stečajnog upravitelja objekat je unajmljen uz simboličnu cijenu. Sve to vrijeme objekat se prodavao, a početna cijena bila je pet miliona eura. Budući da su znali kakve su im mogućnosti nisu ni razmišljali o kupovini. Pošto je cijena objekta pada, a potreba za većim prostorom džemata rasla, Ibrahim efendija je iznalazio načina kako doći do sredtava. Dva njegova pokušaja nisu urodila plodom. Međutim, to ga nije obeshrabrilo. Odlučio se na još jedan pokušaj traženja donatora, o čemu kaže: „Preko poruka sam obavijestio neke od prijatelja koje poznajem u svijetu o našem projektu. Nakon nekoliko dana nazvao me jedan od njih koji su navraćali kod nas, znao je koliko je to važno za naš džemat ,i rekao mi: ‘Sreo sam jednog čovjeka koji želi za zdravlje i svoju porodicu uvakufiti, dati u hajr jedan dio imetka, a kaže najviše bi volio kad bi to bio mesdžid. Kazao sam mu za vas, pokazao mu slike šta želite, obećao je pomoć. Pitao sam ga koje su garancije da će uplatiti novac, odgovorio je: ‘Samo njegova riječ!’ Citirao mi je hadis Allahovog Poslanika, koji kaže: Ako i od kog budeš pomoć tražio, traži je od Allaha. I dobro znaj, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti pomogne, neće ti moći pomoći, izuzev onim što ti je Allah već odredio. A kada bi se sakupili da ti naude, neće ti nauditi ničim drugim, osim onim što ti je Allah propisao. Pera su se osušila, a listovi uzdignuli. Na sjednici Džematskog odbora donijeli smo jedinstvenu odluku da idemo u kupovinu. U toj nadi ponovo smo uplatili kaparu. Obavijestili smo donatora da smo potpisali ugovor, te da je rok tri mjeseca da se objekat isplati. Donator je pristao i rekao da ima dva uslova: prvi je bio da se novac uplati vlasniku objekta direktno, a drugi da se njegovo ime u tom mesdžidu ne spominje i ne hvali, jer se u mesdžidu samo Allahovo ime veliča.“ Donator je u datom roku uplatio sve tranše i objekat je uknjižen na džemat Maribor.

Iz besjede muftije dr. Nedžada ef. Grabusa

S posebnom pažnjom čekala se i besjeda muftije Nedžada ef. Grabusa. On je između ostaloga kazao: „Večeras smo se sastali u Mariboru da svečano podijelimo radost sa svim dobrim ljudima u razvoju džemata i snaženju infrastrukture IZ. U periodu od 25 godina, što nije ni radni vijek jednog čovjeka, džemat je ostvario izuzetan napredak. IZ u Sloveniji je prije 27 godina, dakle 1990., bila mala organizacija koja je ovisila od administracije u Zagrebu. Danas govorimo o IZ koja ima svoju prepoznatljivost i na Istoku i Zapadu. U proteklim godinama o džematu su brinuli volonteri i aktivisti koji su bili odgajani u muslimanskim porodicama i kojima su ljubav i odanost vrijednostima islama ulili odgojem njihovi roditelji...

Sličica Želim Print
Božijim emerom i kaderom, nakon početnih aktivnosti, nesnalaženja i napetosti u djelovanju džemata, u Maribor je došao mladić sa 25 godina života Ibrahim-ef. Malanović. Ibrahim-ef. Malanović vjerno je bio u službi razvoja džemata, snaženju muslimanskog identiteta i razvoju vakufa. Naša generacija morala je prije vremena sazreti, na to su nas prisilile okolnosti u kojima smo djelovali. Nismo imali supervizora, starijih kolega koji bi nas posavjetovali kako se susretati sa džematskim problemima i imamskim izazovima, nije bilo organizacije u današnjem smislu koja bi nam zagarantirala radna prava i sigurne ugovore. Teške životne izazove morali smo rješavati više putem «intuicije» nego kroz stvarno životno znanje i iskustvo. U proteklim godinama Ibrahim-ef. je zajedno sa našim timom radio na mnogim projektima u IZ. Ibrahim-ef. bih opisao kao snalažljivog, dosjetljivog, suosjećajnog, upornog i odanog zaljubljenika u IZ u Sloveniji, za koju je uradio puno dobra...“
Mezarje

U Tezenskim Dobravama, na gradskom mariborskom groblju, postoji i mezarje za ukop muslimana. O tome Ibrahim ef. Malanović kaže: „Hadžija Husein Huskić, da ga dragi Allah nagradi, tražio je da se otvori mezarje. Uspjeli smo u tome. Nedavno smo dobili novih 2000m2 za ukop muslimana. Mi smo zajedno. Uz Bošnjake ovdje imamo i Albance, Rome, Arape, Turke.“ Muslimani Maribora imaju veliko razumijevanje od strane Uprave za groblja oko opremanja umrlih, dženaza i pokopa po islamskim propisima. Saznali smo i to da je i Zavod za urbanizam osamdesetih godina prošloga stoljeća u prostornom planu grada imao i gradnju džamije čija bi lokacija bila u blizini gore spomenutog groblja.

Mladi su ponos džemata

Prema riječima imama Malanovića i Mahmutagića najveći ponos i bogatsvo džemata Maribor su mladi ljudi, djeca džemata. Na islamskoj pouci ove mektebske godine imaju oko 150 djece, a među njima ima i onih koji uče hifz. Uskoro očekuju promociju dvojice hafiza iz njihovoga mekteba.
Ponosni su, kažu, i na Udruženje žena Kevser koje od 2007. godine djeluje u sklopu džemata. Šefika-hanuma Mujezinović, predsjednica Udruženja Kevser, kazala nam je: „Za ovih desetak godina bile smo angažirane oko kupovine naših objekata, te oko svih manifestacija koje su se dešavale u džematu i oko džemata. Mi smo asocijacija koja okuplja Bošnjakinje, Albanke, Romkinje i žene drugih etničkih skupina. Kupovina ovog objekta puno znači za sve nas, a posebno što ćemo ga ostaviti u amanet našoj djeci i unučadima. Kad sam ja prije 40 godina došla u Maribor nismo imali ništa, a danas sam ponosna na to šta smo postigli.“
Jedna od aktivistkinja u džematu je i Sala Jašarević. Kratko i jasno je kazala: „Ovaj objekat će posebno značiti za našu omladinu.“
U svrhu boljeg organiziranja mladih na islamskoj pouci, a računajući i na njihov multinacionalni karakter, prvi Ilmihal na slovenskom jeziku objavio je Ibrahim ef. Malanović.
Muslimani Maribora tako su na 25. rođendan džemata dobili po korisnome prostoru jedan od najvećih prostora u dijaspori što će činiti dodatni zamajac u radu tamošnjeg džemata i Odbora.

U četvrtak, 30. 11. 2017. godine u dvorani Španski borci u Ljubljani, održana je svečana akademija pod nazivom ‚‘Pedeseta godišnjica obnove rada džemata Ljubljana i 10. godišnjica vakufskog objekta u Pržanu.‘‘

Svečanoj akademiji, koja je organizirana na simboličan dan - u predvečerje 12. rebiu-l-evvela 1439. H.g. i 1. decembra 2007. god., kada je zvanično otpočela realizacija (kupovina) vakufskog objekta u Pržanu, prisustvovao je muftija prof. dr. Nedžad Grabus, predsjednik Sabora IZ-e u R. Sloveniji Eldin Velagić, zamjenik muftije Ibrahim-ef. Malanović, generalni sekretar IZ-e u R. Sloveniji mr. Nevzet Porić, imami Ifet-ef. Suljić, Sead-ef. Karišik, Munzir-ef. Čelenka, Samir-ef. Jusić, Nazif-ef. Topuz, Nijaz-ef. Salkić, Fahrudin-ef. Smajić, Mustafa-ef. Gavranović, Zinaid-ef. Mahmutagić, mr. Hamza-ef. Muratspahić, Adnan-ef. Merdanović, Bilal-ef. Efendić, Zikrija-ef. Hodžić, Šaban-ef. Kazimoski, predsjednici izvršnih odbora IZ-e u R. Sloveniji, bivši imami  u džematu Ljubljana Ishak-ef. Alešević i mr. Sifet-ef. Suljić, muallime džemata Ljubljana Ela Porić i Izudina Karišik, te brojni članovi i aktivisti džemata Ljubljana. Na početku programa prisutnima se obratio hadži Asad Adrović, predsjednik Izvršnog odbora IZ Ljubljana, te istakao da je ovo je posebna godina za džemat Ljubljana, jer govorimo i sabiremo sjećanja o naslijeđu od 50 godina obnove rada Džemata Ljubljana i 10 godina vakufskog objekta u Pržanu, koji je donio novu dimenziju djelovanja džemata.

00 Sličica Želim Print

“Nositi emanet naslijeđa čestitih ljudi koji su u proteklih 50 godina svojim životima potvrdili odanost vjeri i Zajednici je velika odgovornost i na ovoj svečanosti želimo poslati jasnu poruku da ćemo se i dalje truditi da naše djelovanje bude odgovorno na tragu dosadašnjeg, te da ćemo čuvati Islamsku zajednicu i džemate kao naše najveće vrijednosti,‘‘ kazao je predsjednik Izvršnog odbora IZ Ljubljana Asad Adrović.

Senad-ef. Karišik, imam u Ljubljani od 1. februara 2008. god., iznio je nekoliko svojih zapažanja i podijelio iskustvo o svom imamskom radu:

‚‘Prvo, pripadamo generaciji koja je počašćena i odabrana, jer smo u mogućnosti da ostvarujemo planove, ciljeve i vizije naših prethodnika. Zamislimo kako bi se danas osjećao naprimjer Adil Begović, koji još davnih 50-tih godina ovog stoljeća obnavljao rad džemata u Ljubljani.

Drugo, želim se zahvaliti svima vama što ste učestvovali u svim našim projektima od njegove obnove pa do danas. Sretan sam što sam imao priliku da vas upoznam. Radeći kako sa kolegama, tako i s vama na terenu, shvatio sam da uz trud i pošten rad, te iskren odnos, možemo biti oni koji znaju šta i kako treba raditi, a nakon toga slijedi rezultat.

Treće, smatram važnim što mi večeras, svojim prisustvom, kroz različite generacije, kroz prisustvo naših imama koji su sijali sjeme vjere u džematu Ljubljana, svjedočimo kontinuiranom radu i prosperitetu ovog džemata, kontinuiranom tumačenju naše vjere koja je u skladu i kontekstu vremena i uvjeta u kojima živimo,‘‘ kazao je Senad-ef. Karišik.

Hfz. Špendi-ef. Fidani, imam u Ljubljani od 1. februara 2011. god., istakao je da se danas nalazimo pred realizacijom najvećeg dugogodišnjeg cilja Džemata i Zajednice u vertikali djelovanja, a to je izgradnje džamije, kojeg je prva izrazila generacija rahmetli Adila Begovića, a ostvaruje generacija muftije prof. dr. Nedžada Grabusa. Naš opstanak, rekao je, nije više upitan, ali predstoji naše definiranje i pozicioniranje. Efendija Fidani kazao je i ovo:

“Historija nas uči da je na globalnom planu, za čovječanstvo, zadatak uspostave vertikale djelovanja imao Halilullah Ibrahim-pejgamber, alejhiselam, podižući Božiji hram - Kabu, u časnoj Mekki. Međutim, ostvarivanje cilja – u vertikali djelovanja – iziskuje svoju puninu, odnosno, svoju horizontalu koja se ogleda u širini, pa i dubini djelovanja. Poslanstvo i put Habibullaha Muhammed-pejgambera, alejhiselam, označava puninu djelovanja za čovječanstvo. Taj put je obrazac za sve pojedince, zajednice, pa i za građevine koje žele imati naziv Božijeg hrama ili Božije kuće. Zato, buduću strategiju potrebno je usmjeriti u pravcu horizontalnog djelovanja. Takvo djelovanje je najbolji način za sprječavanje svih vrsta devijacija, zloupotreba i pogrješnog tumačenja vjere. Pedeseta godišnjica obavezuje nas na nastavak odgovornog djelovanja. Vjera, iako je izvor najljepših vrijednosti, u današnjem svijetu ne predstavlja se na taj način. Stoga, ovi značajni jubileji obavezuju nas da djelovanje džemata prilagodimo i postavimo u skladu sa vremenom i potrebama u kojima živimo.‘‘

U okviru programa premijerno je prikazan film ‚‘Iskorak naše generacije, vakuf u Pržanu‘‘, koji je snimljen u produkciji Ureda muftije ljubljanskog. Autori filma su: muftija prof. dr. Nedžad Grabus, Nevzet Porić i Muhamed Halilović. Film je dokumentovano svjedočanstvo o nastanku i razvoju džemata Ljubljana, sa posebnim osvrtom na posljednjih deset godina i kupovinu vakufskog objekta u Pržanu. Zajednička je ocjena da je projekat kupovine vakufskog objekta u Pržanu u jesen 2007. godine dao jedan novi zamah svim aktivnostima u Džematu Ljubljanu čime je omogućen kontinuiran razvoj džemata i unaprjeđenje aktivnosti na vjerskom i obrazovnom planu.

Hor ilahija i kasida ‚‘Alhambra‘‘, predstavio se izvođenjem nekoliko odabranih ilahija i kasida. Hor je osnovan je u decembru 2012. god. sa namjerom da afirmira, izvodi i njeguje islamsku duhovnu muziku. Čine ga djevojke džemata Ljubljana. Ove godine, hor ‚‘Alhambra‘‘ snimio je i prvu ilahiju na slovenskom jeziku, pod nazivom:‘‘Slavil bi Te, Gospodar moj.‘‘

Izvršni odbor džemata Ljubljana dodijelio je zahvalnice za doprinos razvoju džemata Ljubljana istaknutim pojedincima i organizacijama. Zahvalnice su dobili: Sejad Alešević, Elvira Alagić, Fehim i Sadeta Avdić, Hakija Alibašić, Muhamet Sejda Aliriza, Esad Bajrektarević, Hamdija Badić, Jasmin Batić, Elma Bošnjak, Esma i rhm. Muharem Ferizović, Himzo Grapkić, Esad Hutinović, Damir Hutinović, Hasan i Esma Hasanić, Porodica Ibričić, Safet Jakupović, Sejad Kanurić, Nasiha i rahm. Ismet Kanurić, Mehmed Kreštić, Zilhad Kudić, Smail Kudić, Denis  Lelić, Fikret Makić, Midhat-ef. Mujkić, Esad i Hazima Mulalić, Esad Mujčić, Nurija Pašić, Ismet Porić, Muzafer Rovčanin, Denis Striković, Mesud Veseli, Ekrem Šabić, Mahir Šabani, Zahid Veladžić, Eldin Velagić, Hidajet Zec, Kasim Zulić, Žensko združenje Zemzem, Hor ilahija i kasida ‚‘Alhambra‘‘, te HD Merhamet Slovenije. Zahvalnice su uručili predsjednik Izvršnog odbora džemata Ljubljana hadži Asad Adrović, te imami Senad-ef. Karišik i hfz. Špendi-ef. Fidani.

Izvršni odbor Džemata Ljubljana uručio je posebnu zahvalnicu muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu i njegovoj supruzi gospođi Sadiki Grabus za doprinos i razvoj Džemata Ljubljana. Na svečanoj akademiji istaknuto je da je muftija prof. dr. Nedžad Grabus prije 11 i po godina preuzeo dužnost muftije ljubljanskog. Bez njega naša Zajednica ne bi bila to što jeste. Muftija prof. dr. Nedžad Grabus, je naš predvodnik u dobru: čovjek ideje i jasne vizije Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Osim jasne vizije sa kojom je preporodio IZ-u u kadrovskom, organizacionom i infrastrukturnom smislu i učinio nas ponosnim građanima ove lijepe zemlje, svojim primjerom velikog donatora u svim projektima IZ-e, a posebno za kupovinu vakufskog objekta u Pržanu, pokazao je kako se uspješno vodi IZ-a.

Muftija je u svome obraćanju naglasio važnost očuvanja institucionalnog djelovanja IZ-e kroz razne vjersko-obrazovne projekte te čestitao džematu Ljubljana ovaj iznimno važan jubilej.

Na kraju programa muftija je uručio zahvalnice imamima koji su u proteklom periodu radili u džematu Ljubljana. Zahvalnice su dobili: Ishak-ef. Alešević (imamsku dužnost u Džematu Ljubljana obavljao od 1985. do 1989. godine, a danas je imam u Manhajmu - Njemačka, te nakon 47 godina imamskog rada ove godine odlazi u zasluženu penziju), mr. Nevzet-ef. Porić, (imamsku dužnost u džematu Ljubljana obavljao od 2005. do 2006. godine, a danas je generalni sekretar IZ-e u R. Sloveniji), mr. Sifet-ef. Suljić, (imamsku dužnost u džematu Ljubljana obavljao od 2006. do 2007. godine, a danas je imam Behram-begove džamije u Tuzli). Almir Dizdarević, unuk rahmetli hadži Sulejman-ef. Abdića, posthumno je primio zahvalnicu za rahm. hadži Sulejmana.

Muftija je uručio zahvalnice za doprinos razvoju džemata Ljubljana muallimama: Eli Porić, Izudini Karišik i Sumeji Fidani.

Delegacija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini posjetila je 14. novembra 2017. godine Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj. Delegaciju koju je predvodio zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić i u čijem sastavu su bili Ismail ef. Smajlović, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta, Nusret ef. Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove, Ibrahim ef. Begović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta, Zejnil ef. Rebihić, direktor Uprave za ekonomske i finansijske poslove, Mensur Karadža, sekretar Rijaseta i Nihad Halilović, šef protokola, dočekao je muftija dr. Aziz ef. Hasanović sa saradnicima. Nakon održanog radnog sastanka, delegacija je posjetila Islamski centar Zagreb gdje je obišla Islamsku gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovića. Ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića i zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani predstavio je rad škole i aktivnosti. Ovom prilikom, učenicama i učenicima trećeg razreda, obratio se zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić naglasivši značaj obrazovanja. Ručku u restoranu Islamske gimnazije prisustvovali su i muftija Ševko ef. Omerbašić, h. Ahmed Ikanović i članovi Mešihata iz Zagreba. Nakon Zagreba delegacija Rijaseta IZ boravila je 15. novembra 2017. godine u radnoj posjeti Mešihatu IZ-e u Sloveniji. Domaćin delegaciji Rijaseta IZ-e bio je predsjednik Mešihata muftija Nedžad Grabus. Razgovaralo se o različitim aspektima saradnje i uređenju normativnih akata za efikasnije djelovanje IZ, a delegacija je posjetila i gradilište Islamskog kulturnog centra u Ljubljani.

Sličica Želim Print

U petak, 26. maja 2017. godine, nakon akšam namaza, nastupio je mjesec ramazan koji je u Ljubljani obilježen na poseban način

Stranica 1 od 2
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija