Sjednica Upravnog odbora Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli održana je u četvrtak 26. aprila u Tuzli.

Devetnaesta debata učenika srednjih škola održana je 27. marta u Behram-begovoj medresi. Ove godine učesnici debate su razgovarali o temi “Forsiranje apatije kao kulturnog koda”.

U organizaciji medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Gornja Tuzla, Kalesija, Gračanica i Srebrenik u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom TK u srijedu 10. januara održan je tematski osvrt na 09. januar 1992. godine.

Gosti uvodničari su bili Nezim-ef. Halilović Muderris i general Atif Dudaković.

-Ovaj današnji susret je u cilju upoznavanja našeg naroda, prije svega omladine sa istinom. Aktuelno je govoriti o 09. januaru koji se obilježava kao Dan RS-a, što je nepoštivanje ustavnih odluka, kao i ono što je sve dovelo do sukoba na ovim prostorima. Osnovno je razumjeti određene pojave, datume iz naše prošlosti, utvrditi, koliko se može istinu, prenijeti je na mlađe generacije da znaju našu prošlost, da znaju našu sadašnjost i da znaju u budućnosti šta žele – kazao je Dudaković.

Genaral Dudaković je istakao i da smo svjesni da na našem prostoru postoje tri istine- tri gledanja, ali ona je samo jedna. Svjesni smo i paradoksa od nemogućnosti funkcionisanja države do još nepostajanja funkcionalne države, mehanizma koji će omogućiti poštivanje sudskih odluka tako da u tom kontekstu treba građanima Bosne i Hercegovine objasniti, jačati duh, jačati samopovjerenje, jačati vjeru u Bosnu i Hercegovinu i samog sebe.

Nezim-ef. Halilović Muderris se u svom obraćanju prisjetio početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te je sam uvod svog obraćanja definirao kroz dva pojma s kojima se mlađe genaracije ne mogu sresti u srednjoškolskim ili studentskim udžbenicima, a to su oružana agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid počinjen na području naše domovine.

- Na skupu sam govorio i o neustavnom obilježavanju 9. januara, a poseban akcenat smo stavili i na Armiju Republike Bosne i Hercegovine, kao i MUP, koji su dali nemjerljiv doprinos u odbrani principa za koje se zalažu svi civilizovani narodi. Mi Bošnjaci smo svoj visoki stupanj civilizacije pokazali u vrijeme oružane agresije na BiH jer naša politika nije bila zločinačka. U redovima Armije i MUP-a je bilo mjesta za sve one koji su osjećali ovu zemlju svojom- kazao je Muderris.

- Za ovu našu lijepu Bosnu i Hercegovinu još uvijek ima preživjelih pripadnika Armije RBiH i MUP-a koji su spremni ponovo da je brane, ali, naravno, imaju i naša djeca koja su svjesna šta znači životni prostor i šta znači nezavisna i slobodna Bosna i Hercegovina, zaključio je Halilović.

Ovom prilikom kratko se obratio i glavni imam Medžlisa Tuzla hfz. Ahmed-ef. Huskanović koji je poselamio i zahvalio se svima koji su odovojili svoje vrijeme i posjetili ovaj događaj.

Izvedbama kasida prisutne u BKC- u Tuzla počastili su član hora „Gazi Turali-beg“ Nihad-ef. Ibrišević, Hrustan Noćić i učenici Behram-begove medrese u Tuzli Senad Kukuljević i Ramo Hasanović. Moderator ovog tematskog osvrta bio je Esmir-ef. Hasanović, imam džemata Sepetari.

Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona je krajem 2017. godine objavio rezultate vrednovanja srednjih škola na području Tuzlanskog kantona. U rangu svih srednjih škola, Behram-begova medresa u Tuzli je zauzela prvo mjesto, s ukupno ostvarenih 7273,44 bodova. Vrednovanje svih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona vršili su zaposlenici Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, a po Instrumentariju Zavoda. Ovakve vijesti o uspjehu Behram-begove medrese dolaze do nas već više od deset godina, a njenom uspješnom radu svjedoče muslimani ovih prostora već više od 390 godina.

„Behram-begova medresa u Tuzli ušla je u 391. godinu svoga rada sa željom i nadom za uspješnim nastavkom časne misije u najvažnijem poslu kojeg čovjek radi a to je odgoj i obrazovanje mladih generacija. Izražavamo zadovoljstvo rezultatima i uspjesima u prošloj školskoj godini iza kojih stoji svakodnevno zalaganje profesora, učenika i svih uposlenika Behram-begove medrese. Bez vakifa i prijatelja naše škole, kao i doprinosa našega naroda prilikom akcija koje provodi IZ-e u BiH na svim nivoima, bilo bi gotovo nemoguće normalno odvijanje odgojno nastavnog procesa i postizanje ovih uspjeha,“ kaže direktor ove škole Ahmed Hatunić.

Aktivnosti u 2017. godini

Mnogobrojni su aktivnosti koje svake godine realizuje škola sa više od 500 učenika i učenica. Jedna od njih je izdavanje poštanske marke „Behram-begova medresa u Tuzli“ koju je JP BH Pošta d.o.o Sarajevo, povodom obilježavanja dana Behram-begove medrese u Tuzli, izdala u oktobro prošle godine.

U 2017. godini obilježena je i dvadeseta godišnjica učeničkog lista Misak. Do sada su izašla 83 broja, a promijenila su se 24 urednika i više od stotinu učenika i učenica ove škole koji su bili članovi redakcije. Prvi broj Misaka izašao je 1997. godine, a prvi intervju urađen je sa bivšim učenikom Behram-begove medrese dr. Omerom Nakičevićem. Glavni i odgovorni urednik bio je Vedad Gurda, a zamjenik Jasmina Mrkonjić.

Pored Misaka učenici redovno pripremaju i emisiju „Moja medresa“ koja se emituje u programu Radija BIR.

Jedna od najuspješnijih sekcija u Medresi je sekcija hifza. Od 2000. godine pa do danas, među učenicima i profesorima Behram-begove medrese promovisano je 56 hafiza. U ovoj školi posebnim programima i tribinama obilježavaju se Dan državnosti i Dan nezavisnosti, kao i Dan porodičnih vrijednosti i mnogi drugi značajni datumi, a svakog 11. u mjesecu učenici i učenice zajedno sa svojim profesoricama i profesorima učetvuju u mirnoj šetnji sa ženama Srebrenice.

Brojna takmičenja donijela su veliki broj nagrada u ovu školu. Učenicima su posebno draga sportska takmičenja, a debatnom klubu Behram-begove medrese u 2017. godini uručena je Plaketa za najbolji debatni klub u Bosni i Hercegovini. Već dugi niz godina u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih država u ovoj školi se realizuje Access program za učenike i edukacija za nastavnike i profesore Engleskog jezika TELTS.

Rast kvaliteta obrazovanja i uvjeta rada

Direktor Hatunić ističe da je ispred ove škole još mnogo planova koji se tiču poboljšavanja kvaliteta odgojnog nastavnog procesa i sveukupnih uvjeta rada i života u Medresi: „U prošloj godini je veći broj učenika Behram-begove medrese postiglo zapažene pojedinačne rezultate na kantonalnim takmičenjima i na smotrama znanja i takmičenjima na federalnom nivou i na razini medresa IZ-e u BiH. Želimo ih poticati da njihovi pojedinačni uspjesi budu još zapaženiji što će u njima pobuditi još veću želju za sticanjem znanja i njegovom primjenom. Nastojat ćemo još više djelovati na njih i izgradnji uvjerenja da se samo s imenom Božijim i stalnim i predanim trudom i zalaganjem na polju nauke i ličnoga zalaganja mogu postići uspjesi na bilo kojem mjestu u svijetu uključujući i našu domovinu Bosni i Hercegovinu koja u tome nije nikakva izuzetak. Naprotiv, ona je najbolji ambijent za ljude ovih prostora u kojem mogu razvijati svoje sposobnosti, talente i kvalitete. Molim Uzvišenog da nam u realizaciji zadatih i drugih vrijednih ciljeva bude stalni pomagač!“

Nastavničko vijeće Medrese pojačano je u prošloj godini s 4 nova magistra nauka i doktorom nauka, a danas bi misiju Islamske zajednice u Podrinju, na Drini, bilo teško zamisliti da nije bilo Behram-begove medrese i imama koji su bili učenici ove škole.

U prošloj školskoj godinu Behram-begova medresa je otpočela i sa korištenjem savremenog amfitetara sa propratnim sadržajima i kabinetima prirodnih nauka koji su predviđeni za izvođenje laboratorijskih vježbi iz fizike, bilogije i hemije. Gradnja objekta, na kojem istovremeno može raditi i djelovati oko 300 učenika, trajala je gotovo godinu dana, a realizirana je uz svesrdnu pomoć vakifa i prijatelja Behram-begove medrese.

Medžlis Tuzla je u stalnom fokusu javnosti i zbog vrlo aktivnog društvenog angažmana/ Do 1990. godine Tuzla je imala svega 12, a danas ima 41 džamiju

Medžlis Tuzla je jedan od najvećih medžlisa, a na njegovom području se nalaze i važne institucije Islamske zajednice, poput Behram-begove medrese i Agencije za halal-certificiranje. Medžlis je svojim vjerskim aktivnostima i širim društvenim angažmanom od kraja agresije na BiH do danas uveliko promijenio sliku Tuzle, u kojoj je javnost prepoznala i podržala brojne vjersko-kulturne manifestacije i projekte. S obzirom i na brojne aktivnosti u džematima, vidljiva je konstantna dinamika koja obuhvata sve generacije tuzlanskog stanovništva. Iako je primijetan blagi pad nataliteta, postoji trend povećanja članova Islamske zajednice i širenja džemata.
Medžlis ima 33 džemata, 41 džamiju i 4 mesdžida. Na području medžlisa nalazi se i jedna tekija koja je u sastavu Tarikatskog centra. Među imamima se nalaze i dva doktora nauka, deset magistara i pet hafiza. U ovoj godini u mekteb je upisano preko 1800 djece.

Društveni angažman

Pored kurseva sufare i drugih halki u džamijama, u džamiji Kralja Abdullaha i Tušanj-Slatina vrlo su kvalitetne dvije škola hifza, koje okupljaju značajan broj mladih koji su okosnica brojnih i društveno korisnih projekata što svjedoči i dugogodišnji Omladinski krug Medžlisa. Također, prije formiranja Odjela za brak i porodicu, koji su sada aktivni pri svim medžlisima, u Medžlisu Tuzla već duži niz godina djeluje vrlo uspješna Asocijacija žena koja na godišnjem nivou implementira preko 50 projekata. Medžlis je revitalizirao vjerske aktivnosti u muškom i ženskom dijelu Kazneno-popravnog zavoda sa sjedištem u Tuzli, pri čemu važnu ulogu imaju upravo muallime.

Medžlis Tuzla je u stalnom fokusu javnosti i zbog vrlo aktivnog društvenog angažmana, brige o različitim strukturama stanovništva, poput djece bez roditeljskog staranja, penzionera, korisnika Centra za obrazovanje, vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora itd. Također, Medžlis je prepoznatljiv po redovnoj organizaciji darivanja krvi, a riječ je o jednoj od najvećih akcija ovog tipa u BiH. Pored ovoga, Medžlis je osnovao Merhamet i pomogao u otvaranju BKZ Preporoda. Inače, Medžlis redovno osigurava znatnu količinu mesa za Narodnu kuhinju Merhameta.

Predstavljanje vjerske tradicije svim građanima Tuzle

Već duži niz godina u Tuzli se organiziraju različiti vjersko-kulturni programi na javnim mjestima.

“Na nivou godine imamo do petnaest različitih programa, koji su zanimljivi široj javnosti, a traju po nekoliko dana. Pored obilježavanja značajnih blagdana i državnih praznika, obilježavamo i dan koji se uzima kao početak sprovođenja Genocida nad Bošnjacima. Za nas vrlo važan datum je i 15. februar, kojeg smo uzeli kao Dan Medžlisa. Na ovaj dan je prije 445 godina Gazi Turali-beg u Čačku potpisao vakufnamu za svoje vakufe kojima se razvio vjerski i društveni život u Tuzli. U sklopu svih ovih datuma imamo nekoliko programa za sve generacije, a upravo se završila manifestacija o Poslaniku, a.s. U sklopu redovne Večeri Kur’ana svake godine se dodjeljuje nagrada ličnostima za doprinos u izučavanju Kur’ana i kur’anskih znanosti. Želim istaći i veliki iftar u toku ramazana, koji se organizira u saradnji s Muftijstvom, Gradom Tuzla i Behram-begovom medresom. Na Trgu slobode okupi se preko dvije hiljade osobe. Inače, pokušavamo imati što više javnih vjersko-kulturnih događaja u Tuzli i to je ono što je potrebno ovom gradu, koji se smatra, a to i jeste, jedan otvoren grad. Sve aktivnosti, kao i cjelokupan rad Medžlisa zasniva se na predanom radu imama i džematskih odbora, Izvršnog odbora Medžlisa i saradnji s Muftijstvom tuzlanskim“, kazao je glavni imam hafiz Ahmed-ef. Huskanović.

Izgradnja omladinskog centra i obdaništa

Prema njegovim riječima fokus Medžlisa u predstojećem periodu jesu mlade generacije. Iako postoji kvalitetan program za ove generacije, novi izazovi i dinamika njihovog društvenog život zahtijeva još veći angažman Medžlisa.

Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, glavni projekat jeste otvaranje omladinskog centra u kompleksu centra Tušanj-Slatina. “To će biti jedan poseban centra s amfiteatrom, učionicama, prostorijama za druženje. Također, vrlo značajan projekat, koji se nadamo da ćemo što ranije završiti, jeste otvaranje jednog obdaništa. Tuzli je potrebno jedno ovakvo obdanište“, kazao je glavni imam Huskanović, koji je istakao da Medžlis posebnu pažnju poklanja mladima, a nastoji im pomoći i finansijski. “U sklopu rada s mladima imamo fond za stipendije. Osnovao ga je Izvršni odbor na prijedlog tadašnjeg glavnog imama Amir-ef. Karića. Prošle godine smo stipendirali 59 učenika i studenata. Jednu trećinu sredstava osiguravaju uposlenici Medžlisa, koji redovno odvajaju od svojih mjesečnih primanja, a ostalo privrednici i džematlije“, pojasnio je efendija Huskanović.

Briga o vakufu primjer drugima

Medžlis je poseban angažman imao u izgradnji i rekonstrukciji džamija. Do 1990. godine Tuzla je imala svega 12 džamija, a danas ima 41 džamiju.
S obzirom da se do devedesetih godina u posljednjih 200 godina nije izgradila nijedna gradska džamija, Medžlis je imao za cilj približavanje upravo gradskoj strukturi stanovništva putem izgradnje džamija i vjersko-edukativnih centara. Ranije je medžlis imao sedam, a sada sedamnaest gradskih džamija, a postoji potreba za još dvije džamije.
“U proteklom periodu radilo se upravo na izgradnji infrastrukture te transformaciji vakufa, zahvaljujući kojoj imamo i ovaj objekat Administrativno-poslovni centar „Gazi Turali-begov vakuf“, s 2.500 kvadrata u kojem je sjedište Medžlisa. Za njega smo morali otkupiti tri stana iz dvije vakufske kuće, koje su u proteklom periodu otuđene i privatizirane. Administracija Medžlisa je na prostoru od oko 600 kvadrata, a sve ostalo je izdato. Naravno, na transformaciji radimo i dalje. Brojne gradske džamije, poput Turali-begove, rekonstruisane su u proteklom periodu, a trenutno je na redu Šarena džamija. Tuzla ima značajan broj vakufske imovine koja je nacionalizovana. Između ostaloga, nacionalizovan je jedan dio Turali-begovog vakufa koji je stoljećima opstao sve do nacionalizacije, a u skorije vrijeme bilo je pokušaja da se taj dio vakufa i privatizira. Neki od objekata su, nažalost, privatizirani i vodimo procese s namjerom vraćanja ovih objekata. Upravo smo dobili jednu presudu na Općinskom sudu u vezi s jednim stanom“, kazao je predsjednik Medžlisa Hasan-ef. Spahić, koji se duži niz godina predano bori za vakuf.

Mapiranje vakufa

“Mi imao slučajeve da su čak neki iz Islamske zajednice nastojali opravdati političku indolentnost prema ovom pitanju strahom da će država doći u krizu, ako vrati sve vakufe, što je besmisleno. Ova zemlja ne može krenuti naprijed dok se ne vrati ono što je otuđeno“, istakao je predsjednik Spahić.
Inače, Medžlis je izdao i značajne monografije o medžlisu, od kojih jedna mapirala vakufe na području Tuzle, što je posebno značajan projekat za Islamsku zajednicu, koji može biti primjer i drugim Medžlisima. U zgradi Medžlisa se nalazi i zidna mapa sa svim vakufskim lokacijama u Tuzli, što je i jedna vrsta vakufa svih ljudi koji su radili na ovom projektu.

Izgradnja vakufskih stanova

Kada je riječ o drugim značajnim projektima planiranim za naredni period, tu su izgradnja vakufskih stanova i centra kod džamije Kralj Abdullah. “Upravo smo u pregovorima za izgradnju stambene zgrade u kojoj bi Medžlisu pripadalo određen broj vakufskih stanova. Također, planiramo graditi i islamski centar pored džamije Kralj Abdullah za koji tražimo i donatora koji bi finansirao ovu izgradnju. U sklopu ovog objekta se i planira izgradnja obdaništa. Također, da ne zaboravimo, učestvujemo s Behram-begovom medresom u izgradnji jednog objekta na kojem će do početka nove godine biti završeni vanjski radovi“, kazao je efendija Spahić, ističući da je Medžlis ranije sproveo centralizaciju članarine.
Pri procesu centralizacije Medžlis je osnovao i pokopno društvo Revda čime se omogućilo redovnim članovima Islamske zajednice da nemaju skoro nikakvih troškova za vjerske i pokopne usluge prilikom smrtnog slučaja. Također, ovo je dovelo do drastičnog povećanja članova Islamske zajednice.
Kada se uzme u obzir izgrađena infrastruktura, društveni angažman i brojni vjersko-kulturni događaji koji se realiziraju u toku godine u javnom prostoru, može se s pravom kazati da je Medžlis s Muftijstvom tuzlanskim u posljednjih dvadeset godina preporodio Tuzlu i promijenio njen imidž, koji je nekada imala kao grad u kojem je duhovnost latentno marginalizirana.