Na izložbi su prikazane naslovnice izdanja rječnika bosanskog jezika iz različitih historijskih perioda objavljenih jednojezično, dvojezični ili pak trojezičnio na bosanskom i komparacijama sa drugim svjetskim jezicima. Izložbu su priredili Edita Mulasomanović, rukovodilac Univerzitetske biblioteke u Mostar i dr. Jasmin Hodžić naučni saradnik na institutu za jezik u Sarajevu. Učenici i posjetitelji imali su priliku detaljnije se upoznati sa leksikografskim radom u bosanskom jeziku od vremena, Muhameda Hevaija Uskufija iz 17 stoljeća, do današnjih dana. Svaki od njih ima svoju važnost i prema ocjeni Mulaosmanović najzanimljivi je prvi oxfordski englesko-bosanski rječnik koji je 2010. urađen po licenci svjetski renomirane izdavačke kuće.
Dr. Hodžić posjetitelje izložbe ukratko je upoznao sa historijskim obilježavanja Dana maternjeg jezika, historijskim osporavanjima bosanskog jezika i njegovoj konstantnoj reafirmaciji. „ Ovaj dan se direktno veže za borbu i društvenu afirmaciju zakonskog prava na maternji jezika. Mi znamo da danas u Bosni i Hercegovini nemamo kod svih naroda afirmirano to pravo. Znamo da u Banjaluci i u Livnu bošnjačka djeca uče neke druge, a ne bosanski jezik“, pored ostalog kazao je Hodžić.
Osim ovom izložbom koja će trajati do 27. februara Karađoz-begova medresa će nizom drugih kulturno vjerskih programa ispratiti 21 generaciju nakon reaktiviranja rada. Ovo je najbrojnija generacija do sada a ima ukupno 72 maturanta i maturantice.