Leksikon bošnjačke uleme: Hasan-efendija Bošnjak, Hasan-efendija, mostarski muftija...

Autor: Januar 28, 2016 0

Feljton iz Leksikona bošnjačke uleme možete čitati u svakom broju Preporoda. Riječ je o jedinstvenom djelu koje je u pripremi za štampu

 

 

Hasan-efendija Bošnjak - istaknuti prvak senusijskog pokreta u Libiji s početka 20. stoljeća. U oslobodilačkom ratu Senusija, pripadnika duhovnog i boračkog reda, u Libiji 1916. godine, dvojica Bošnjaka, Hasan-efendija Bošnjak i sin mu Džuma-efendija Bošnjak, odigrali su značajnu ulogu. Kada su Senusije početkom 1916. godine, oslobodili luku Sollum, za gradskog komandanta u Tripoliju postavljen je Hasan-efendija Bošnjak. Njegov sin Džuma-efendija Bošnjak imao je u senusijskoj armiji položaj kapetana.

Smail Balić, Bošnjaci u inostranstvu - pustolovi, iseljenici, prognanici, Glasnik RIZ-a, LXI/1999., br. 5-6, str. 458.

 

Hasan-efendija, muftija – živio je u 19. stoljeću. Šteta što nije zabilježeno njegovo prezime. Za sada nam je poznato da je do okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine zauzimao položaj muftije u Bihaću. Kao bihaćki muftija navoden je u Salnami za 1874. godinu. Mutesarrif Bihaćkog sandžaka tada je bio Mehmed Vasfi-paša, miri-miran, a kadija Mehmed Hamdi-efendija, muderris. Muftija Hasan-efendija i kadija bili su ujedno i članovi Medžlis-i idare-i liva, uz još šest uglednih građana Bihaća. Muftija Hasan-efendija je, u skladu sa običajem i praksom, predavao i u bihaćkoj medresi. Položaj banjalučkog muftije u to vrijeme bio je upražnjen, pa su se ingerencije bihaćkog muftije protezale i na Banja Luku. Ranije su Bišćani po fetve odlazili u Banju Luku što je zabilježio i Evlija Čelebija.

Slijedeći nama poznati bihaćki muftija bio je naš poznati alim, muderris i muftija hafiz Ahmed Sabit-efendija Ribić “Širazija” koji je za bihaćkog muftiju postavljen 11. jula 1883. godine. Da li je između njih dvojice bio još koji muftija za sada nismo mogli utvrditi. 

Salnama za  1291. (1874.) godine, str. 101; Salnama za 1295. (1878.) godinu, str. 114.

 

Hasan-efendija, mostarski muftija - živio je u Mostaru u 17. stoljeću. Hasandedić navodi, pozivajući se na Opijačev Manaqib, da je na položaju mostarskog muftije bio od 1666. do smrti 1692. godine. Međutim, iz drugih izvora znamo da je 1686. godine na položaju mostarskog muftije bio šejh hadži-Ahmed-efendija Milavić. 

Pred Hasan-efendijom je, do 1677. godine učio Mustafa-efendija Ejubović (Šejh Jujo), svakako u Karađoz-begovoj medresi, a tada je otišao na studije u Istanbul. Kada je muderris i muftija Hasan-efendija umro 1692. godine, Šejh Jujo je pozvan da se vrati u Mostar i da ga zamijeni na položaju muftije i muderrisa. Izgleda da je do njegovog povratka u Mostar privremeno na položaju mostarskog muftije bio Mustafa-efendija Hasanefendić, vjerovatno Hasan-efendijin sin.

Fetve muftije Hasan-efendije bile su cijenjene i mogu se naći u našim orijentalnim rukopisima. U rukopisu „bosanske kanunname“ iz zbirke sarajevskih Muhibića bile su zapisane fetve naših muftija među kojima i Hasan-efendijine. Na prvom zaštitnom listu rukopisa R-1207 Gazi Husrev-begove biblioteke zapisana je fetva Hasan-efendije, muftije u Mostaru, uz napomenu da je prepisana iz njegova rukopisa (min hattih). Ovo je veoma važan podatak jer nam kazuje da je muftija Hasan-efendija imao vlastitu zbirku fetvi. Rukopis je bio u vlasništvu znamenitog sarajevskog alima i muderrisa Husejn-efendije Muzaferije koji je, vjerovatno, i zapisao prethodnu bilješku. 

Dr. Ćiro Truhelka, Stari turski agrarni zakonik za Bosnu, GZM, XXVIII/1916., str. 427; Glasnik VIS-a, XXXVII/1974., br. 5-6, str. 216; Hasandedić, Mostarske muftije, Glasnik VIS-a, XXXVIII/1975., br. 9-10, str. 435; Dobrača, Katalog GHB, Sarajevo, 1979., sv. 2, str. 388; Fajić, Katalog GHB, London-Sarajevo, 1999., sv. 5, str. 415.

 

Hasan-efendija Livnjak - sarajevski muftija, rođen je u Livnu oko polovine 16. stoljeća. Nakon početnog školovanja u Livnu vjerovatno je išao na studije u Istanbul. U svakom slučaju, bio je veoma obrazovan jer da nije tako ne bi mogao biti sarajevski muftija. Na taj položaj imenovan je 1612. godine nakon smrti svog prethodnika Osman-efendije Bošnjaka i tu dužnost obavljao do 1618. godine. Ne zna se kad je umro, vjerovatno iza 1623. godine. Ostavio je zbornik fetvi kojeg je naslovio Medžma‘a fetava – Skup pravnih mišljenja. Kemura je vidio rukopis tog djela kod novopazarskog muftije Tevfik-efendije. Neki Hasan Livnjak prepisao je 1623. godine priručnik iz šeri‘atskog prava Muhtesar al-Kuduri, autora Ahmeda ibn Muhammeda al-Qudurija. Smatramo da se radi o muftiji Hasan-efendiji Livnjaku s obzirom na vrijeme prijepisa i tematiku djela. Ovaj rukopis Hasana Livnjaka čuvao se u Orijentalnom institutu u Sarajevu (R-4467). Poznati putopisac, livanjski i duvanjski mu‘ezzin Jusuf Livnjak u svom Putopisu kojeg je napisao 1615. godine, pominje da je imao dva učena brata, Omer-efendiju i Hasana. Pomišljamo da bi Jusuf Livnjak i Hasan-efendija Livnjak, sarajevski muftija, mogli biti braća, pogotovo kad se zna da je riječ o istom vremenu i sklonosti obojice ka pisanoj riječi.

Možda je Hasan-efendija Livnjak identičan sa Hasan-efendijom Duvnjakom, također pravnim piscem. 

Kemura, Sarajevske muftije, Sarajevo, 1916., str. 8; Šabanović, Književnost, Sarajevo, 1973., str. 205. 

 

Hasan-efendija, šejh - živio je u Banjoj Luci krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Da li je bio pročelnik neke banjalučke tekije ili je samo nosio titulu šejha nije zabilježeno. Poznavao je orijentalne jezike i pjevao na turskom. On je autor jedne nazire na turskom jeziku na gazel Derviš-paše Bajezidagića Mostarca o Stolnom Biogradu (Šekesfehervaru) u Mađarskoj. Nazire su, osim šejha Hasana, spjevali i Turabi Travničanin i Handan (iz Prusca). 

Salih Trako-Lejla Gazić, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta - lijepa književnost, Sarajevo, 1997., str. 257.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija