50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Porijeklo porodice Bosnavi iz Mekke i Medine

Autor: Haso Popara Oktobar 02, 2015 0

Porodica Bosnavi iz Mekke i Medine, čiji se prvi član porodice 1669. g. prvi put spominje u Medini, potomci su, možda, glasovitog šejha Abdullaha efendije Bošnjaka, komentatora Fususa? U tom slučaju svi navedeni Bosnaviji, pa i mujezini u Mesdžid-i Haramu u Mekki bili bi njegovi daleki potomci. Abdullah Bošnjak je bio porijeklom iz Kliškog sandžaka, najvjerovatnije, iz Livna ili njegove okoline. Naš saradnik Haso Popara ukazuje na takvu mogućnost, što bi, u slučaju potvrde, imalo prvorazredni značaj za muslimane ovih prostora

 

Ranije je rečeno da je porodica Bosnavi (Āl Bosnawī) prisutna je u Mekki oko dvije stotine godina. Po svoj prilici, Bosnavije su u Mekku doselili iz Medine, gdje su bili poznati pod nazivom Bayt Bosnawī (Kuća Bosnavi). Rodočelnik ove porodice je Abdullah Bosnavi, sin muderrisa Hasana, koji se u Medini prvi put spominje 1080. (1669.) godine. Umro je 1110. (1698.) godine. On je imao sina Mustafu koji je umro 1138. (1725.) godine, a ovaj sinove Hasana i Abdullaha. Hasan je rođen 1120. (1708.), a umro 1152. (1739.) godine. Hasan je imao sina Mustafu koji je rođen 1150. (1737.) godine. Bio je oženjen kćerkom Abdurrahmana efendije el-Merašije, šejha posluge (čistača) u Poslanikovoj džamiji u Medini i njegovi potomci i danas žive u Medini. Drugi Hasanov sin Abdullah rođen je 1124. (1712.), a umro 1170. (1756.) godine. Imao je sina Muhammeda koji je umro 1193. (1779.) godine. Bio je oženjen Muhsanom, kćerkom nekog Arnauta. Njegovih potomaka i danas ima u Saudijskoj Arabiji. (Vidi: Muḥammad ibn al-Faqīh, Tuhfa al-Madaniyyīn, str. 46).

Ko je bio ovaj Abdullah Bosnavi, sin muderrisa Hasana, koji je rodočelnik porodice Bosnavi što se 1080/1669. godine po prvi put spominje u Medini? Ne treba isključiti mogućnost da je on, možda, unuk glasovitog šejha Abdullaha efendije Bošnjaka, komentatora Fususa. Naime, poznato je da je Abdullah efendija Bošnjak imao sina Hasana koji je bio muderris i kadija. Budući da je Hasan umro 1069/1659. godine (vidi: S. Bašagić, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Zagreb, 1931, str. 23) on bi mogao biti otac ovoga Abdullaha koji je ime dobio po svome djedu Abdullahu Bošnjaku. U tom slučaju svi gore navedeni Bosnaviji, pa i mujezini u Mesdžid-i Haramu u Mekki bili bi njegovi daleki potomci. U prilog ove mogućnosti ide činjenica da su po staroj tradiciji unucima davana imena po imenima njihovih djedova i da se imena Abdullah i Hasan u porodici Bosnavi provlače sve do danas. Osim toga, poznato je da je Abdullah Bošnjak porijeklom iz Kliškog sandžaka, najvjerovatnije, iz Livna ili njegove okoline.

Jedan Bosnavi iz Mekke koji je, istražujući porijeklo svoje porodice, početkom ove godine boravio u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu tvrdi da je DNA analizom ustanovio da najviše njegovih dalekih srodnika danas živi u Sjevernoj Italiji. To je sasvim moguće jer su sandžak Krka i dijelovi sandžaka Klis krajem 17. stoljeća pali u ruke Mletačke republike. U tim krajevima ostalo je preko 30.000 muslimanskih porodica koje su kasnije pokrštene. Istu sudbinu doživjela je i porodicu Atlagić koja je nekada davala vezire i kapetane. Iako je u Bosni i Hercegovini izumrla, njeni brojni potomci, kao katolici, i danas žive u Republici Hrvatskoj.

 Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija