PREPOROD: Koje su to bazične institucionalne i vrijednosne poluge na kojima se Odjel razvijao tokom proteklih deset godina, od ideje do danas?

Malkić: Odjel za brak i porodicu u Upravi za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH osnovan je kao prirodan i dugo očekivani nastavak šire institucionalne misije Zajednice, koja u svom temelju nosi brigu o pojedincu, braku, porodici, džematu i Zajednici. Ideja o osnivanju Odjela nije bila tek administrativna inicijativa, već vizionarski program i odgovor reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića na potrebe savremenog društva, odnosno bosanskohercegovačkog, u kojem su porodični odnosi sve češće izloženi izazovima, a prisutnost žene u vjerskom i društvenom životu tražila je snažniju afirmaciju.

Odjel je rastao na islamskim, porodičnim vrijednostima, a kroz edukativne programe, seminare, tribine, radionice, nastojali smo doprijeti do svake žene, majke, supruge, a preko savjetovališta za brak i porodicu i do svakog člana porodice, nudeći podršku, savjet i priliku za razgovor.

Otvorili smo prostor da se glas žene, majke, supruge, koordinatorice i džematlijke jasno čuje u našoj zajednici. Uspjeli smo okupiti oko 900 koordinatorica na svim nivoima – od muftijstava, preko medžlisa, do džemata – i osnažiti ih da kroz volonterski rad i posvećenost  unapređuju život porodica i žena u lokalnim sredinama. U tom procesu, ključnu ulogu su imale koordinatorice, aktivistkinje i saradnice na terenu, koje su svojim volonterskim angažmanom pokazale i dokazale da institucionalna snaga ne dolazi samo iz struktura već iz srca posvećenih misiji koju osjećaju, nose i šire.

Naš osnovni cilj bio je da porodicu postavimo u središte brige IZ. S ponosom možemo reći da smo kroz brojne projekte, programe, aktivnosti i okupljanja uspjeli doći do hiljada porodica i žena širom Bosne i Hercegovine, ali i dijaspore.

Odjel je tokom deset godina postao mjesto susreta između tradicije i savremenosti, između duhovnog i praktičnog, između žene i zajednice. Potvrdili smo da, kada se ideja gradi na vrijednostima, a institucija na povjerenju, rezultat ne može izostati. To pokazuje da IZ ne brine samo o vjeri u formalnom smislu već i o kvaliteti porodičnog života, mentalnom zdravlju i emocionalnoj stabilnosti. Pored toga, Odjel je dao veliki doprinos u prevenciji nasilja u porodici, jačanju bračnih vrijednosti, podršci roditeljstvu i majčinstvu, kao i afirmaciji žena u njihovim plemenitim ulogama u porodici i društvu. U konačnici, naš najveći uspjeh je to što su se žene, džematlijke, osjetile prihvaćenima, prepoznatima i podržanima.

Efektan i inspirativan model rada

PREPOROD: Resursi Zajednice su omogućili da se uspostavi obrazac djelovanja i organizovanosti rada Odjela. Ipak, i pored toga, koje su to specifičnosti rada Odjela koje mogu poslužiti kao model i drugima, u Zajednici i šire?

Malkić: Koordinatorice i saradnice, širom Bosne i Hercegovine, pokrenule su niz aktivnosti koje su direktno doprinijele jačanju porodičnih vrijednosti, vjerskoj edukaciji i osnaživanju žena u džematima. Taj model, koji se oslanja na motivaciju, povjerenje i zajedničku misiju, pokazao se izuzetno uspješnim i održivim.

Drugo, programi i aktivnosti nisu bili usmjereni samo na žene, već su uključivali i muškarce, mlade, buduće supružnike, roditelje, sve one kojima je potrebna podrška. Takva otvorenost i inkluzivnost, bez elitizma i zatvorenih krugova, stvorila je atmosferu povjerenja i pripadnosti.

Poseban doprinos dao je razvoj savjetovališta za brak i porodicu pri medžlisima, koja su ponudila  stručnu pomoć kroz timove koji uključuju teologe, psihologe, pedagoge. Ovakav multidisciplinarni pristup, koji spaja duhovnu i stručnu dimenziju, može biti urnek i drugima.

Uspjeli smo okupiti oko 900 koordinatorica na svim nivoima – od muftijstava, preko medžlisa, do džemata – i osnažiti ih da kroz volonterski rad i posvećenost  unapređuju život porodica i žena u lokalnim sredinama.

Također, u vremenu kada se porodica suočava s brojnim pritiscima, Odjel je uspio ponuditi sadržaje koji su istovremeno vjerski utemeljeni i društveno relevantni. Ta sposobnost da se odgovori na potrebe savremenog čovjeka, bez gubitka identiteta i vrijednosti, je ono što ovaj model čini inspirativnim i primjenjivim i izvan okvira IZ.

Specifičnost rada Odjela je i u tome što je od samog početka zasnovan na umreženosti, saradnji i terenskom radu. Uspostavljen je fukcionalan sistem, od koordinatorica u džematima, preko koordinatorica pri medžlisima i muftijstvima, pa sve do centralnog Odjela pri Rijasetu. Takva struktura omogućila je da informacije, ideje i potrebe s terena brzo dođu do centra, ali i da podrška i smjernice iz Odjela dođu do svake koordinatorice i džematlijke. Upravo je u toj kombinaciji - institucionalna podrška, volonterski rad, saradnja imama i koordinatorica te osluškivanje potreba s terena – posebnost našeg Odjela i to je model koji može biti inspiracija i drugima, u Zajednici i šire.

PREPOROD: Čime biste Vi posebno izrazili ostvarene rezultate Odjela?

Malkić: Ostvareni rezultati Odjela ne svode se samo na brojke, iako ih ima mnogo – na hiljade časova sufare i Kur'ana, na stotine realiziranih predavanja, seminara, radionica i savjetovanja. Ono što posebno ilustrira uspjeh jeste promjena koja se dogodila u svijesti i angažmanu žena unutar Zajednice. Kroz institucionalno organiziranje, otvoren im je prostor da se izraze, preuzmu odgovornost, budu aktivne članice džemata i svojim djelovanjem oblikuju sadržaje od suštinskog značaja za ženu, porodicu i zajednicu. Osim toga, žene svih generacija – od mladih djevojaka do nena – pronašle su svoje mjesto u džematu. Kod njih se desila promjena u pristupu. Od uloge posmatrača i pasivnog pristupa prije, osnivanjem Odjela do izražaja dolazi njihov aktivni pristup koji postaje pokretačka snaga brojnih inicijativa. I što je najvažnije, prisutnost žene u džamiji osigurava i prisutnost cijele porodice. To je promjena koja je evidentna u statistikama, ali se mnogo više osjeća u svakodnevnici. Postavljena je snažna baza za budućnost, dublji angažman žena različitih intelektualnih profila i profesija te povezivanje duhovnog i društvenog.

Izazovi su bili najveća prilika

PREPOROD: Koji su to najveći izazovi s kojima ste se susretali u početku djelovanja, ali i danas? Kako Vi, nakon deset godina, gledate na iskustvo suočavanja s njima i prevazilaženja takvih barijera?

Malkić: Izazovi su bili višeslojni, od institucionalnih, preko društvenih, pa sve do onih koji su se ticali percepcije i razumijevanja uloge žene u vjerskom životu. U početku je nerijetko bilo potrebno objasniti i opravdati samu potrebu za postojanjem Odjela, jer se rad sa ženama često posmatrao kao sekundaran, pa čak i suvišan. Negdje je bilo otpora, nerazumijevanja, marginaliziranja, pa i sumnje u to da žene mogu nositi odgovornost i voditi procese koji su do tada bili rezervirani za druge. Osim toga, društvo se suočavalo s posljedicama agresije, tranzicije, ekonomske nesigurnosti i sve izraženijeg narušavanja unutarporodičnih odnosa. U takvom kontekstu, govoriti o braku, porodici, majčinstvu i ulozi žene nerijetko je značilo i suočavanje s duboko ukorijenjenim traumama, ali i s potrebom da se ponovo izgradi povjerenje – kako unutar porodice tako i između pojedinca i zajednice.

Nakon deset godina, izazovi nisu nestali, ali su se promijenili. Suočavamo se s ubrzanom digitalizacijom, promjenama vrijednosnih okvira, migracijama, odlaskom mladih iz domovine, ali i sve većim zahtjevima i pritiskom na žene da istovremeno budu savršene majke i supruge i uspješne društveno-aktivne žene. U tom kontekstu, Odjel prilagođava svoje djelovanje, osmišljava i nudi nove sadržaje koji odgovaraju stvarnim potrebama žena.

Iskustvo suočavanja s tim izazovima naučilo nas je strpljenju, fleksibilnosti, toleranciji, empatiji i važnosti dijaloga. Pokazalo nam je da promjena ne dolazi preko noći, ali da se uz posvećenost, trud, volju i ubjeđenje u misiju može napraviti ogroman pomak. Danas, kada pogledamo žene koje vode aktivnosti u svojim džematima, koje se obrazuju, savjetuju, napreduju, pomažu drugima, vidimo da to nisu iste žene kao prije deset godina. Kako one nerijetko ističu, svi ti programi donijeli su promjene u njihovom ponašanju, percepciji stvarnosti, pristupu i pogledu na život. 

Naš najveći izazov bio je izgraditi povjerenje i pokazati da ovakav oblik rada ima smisla i potrebu. Naravno, trebalo je vremena da se prepozna vrijednost i značaj institucionalnog rada sa ženama, prevaziđu predrasude i stereotipi te da se pokaže da koordinatorice nisu ni prijetnja ni smetnja u strukturi džemata, nego kolegice i podrška imamu te džematskom odboru u realizaciji aktivnosti. Također, žene su svojim trudom i posvećenošću dokazale da se i s minimalnim sredstvima može napraviti veliki iskorak. Snaga Odjela leži u tome što smo povezali žene, koordinatorice, imame i stručnjakinje i stručnjake iz različitih oblasti. Zajedno smo gradili povjerenje i pokazali da IZ ima kapacitet, da prepozna izazove, ali i da ponudi konkretna rješenja. Danas, mogu reći da su upravo izazovi bili naša najveća prilika.

Trebalo je vremena da se prepozna vrijednost i značaj institucionalnog rada sa ženama, prevaziđu predrasude i stereotipi te da se pokaže da koordinatorice nisu ni prijetnja ni smetnja u strukturi džemata, nego kolegice i podrška imamu te džematskom odboru u realizaciji aktivnosti. 

Uloga koordinatorica je neprocjenjiva

PREPOROD: Posebno ističete izuzetan volonterski doprinos koordinatorica Odjela. O kakvom trudu, ali i odricanjima tih žena je riječ?

Malkić: Koordinatorice su najveći resurs i jedno od najvećih bogatstava Odjela za brak i porodicu. Njihova uloga je neprocjenjiva. Njihov rad na terenu je temelj na kojem se gradi sve ono što mi radimo i preporučujemo s nivoa Rijaseta. One su prve koje čuju potrebe žena u džematima, prve koje primijete probleme u porodicama i prve koje pokušavaju naći rješenja. Njihova snaga je u bliskosti i prijateljskom odnosu s džematlijkama, u tome što ih razumiju, poznaju njihov životni kontekst i mogu ih motivirati da se uključe u zajedničke aktivnosti. One organiziraju predavanja, radionice, kurseve sufare, halke Kur’ana, ali i neformalna druženja i ekskurzije, koje su ženama prijeko potrebne. Njihova energija i kreativnost doprinose da se žene u džematima osjećaju vidljivo, vrijedno i prihvaćeno.

Rad koordinatorica je u potpunosti volonterski. Njihove zajednice ih prepoznaju kao stub podrške, a Islamska zajednica na njih, s pravom, gleda kao na primjer nesebičnog zalaganja. Zahvaljujući njima, Odjel je postao prepoznatljiv brend u lokalnim zajednicama. Neumorno rade za dobrobit drugih, često zaboravljajući i na sebe. Sve ove godine ulagale su svoje vrijeme, znanje i energiju u aktivnosti koje su nadilazile njihove formalne obaveze. Njihov rad je uključivao i pripremu sadržaja, savjetovanje, terenski rad, komunikaciju s džematlijama, kao i stalnu edukaciju i usavršavanje. Mnoge su se odrekle slobodnog vremena, porodičnih trenutaka, pa i profesionalnih prilika. Nerijetko su djelovale u sredinama gdje je bilo potrebno dodatno objašnjavati značaj njihovog angažmana, gdje volonterizam nije bio prepoznat kao vrijednost, već kao nešto sporedno ili privremeno. Uprkos tome, ostale su ustrajne i dosljedne. Volonterizam u ovom kontekstu nije bio samo rad, već izraz ljubavi prema vjeri i Zajednici. Njihov trud najbolje oslikava činjenica da su kroz ovih deset godina pokrenule i realizirale na stotine predavanja, tribina, kulturnih i humanitarnih aktivnosti. I što je najvažnije, one su bile oslonac ženama koje prolaze kroz životne poteškoće, tješile ih, slušale i ohrabrivale. To se ne može izmjeriti brojkama, ali je neprocjenjivo.

Unapređenje prijeko potrebnih savjetovališta

PREPOROD: U međuvremenu je uspostavljen i projekat savjetovališta za brak i porodicu koji se trenutno realizuje u četrnaest medžlisa. Na koji način se implementira te kakvu perspektivu ima spomenuti projekat?

Malkić: Projekat savjetovališta za brak i porodicu predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u radu Odjela. Njegova implementacija se temelji na multidisciplinarnom pristupu koji objedinjuje teološku, psihološku i pedagošku podršku. U svakom savjetovalištu djeluje tim koji se sastoji od kompetentnih savjetnika i savjetnica – teologa, psihologa, pedagoga – koji kroz individualne razgovore, grupne radionice i savjetovanja pružaju podršku osobama suočenim s izazovima u bračnim i porodičnim odnosima. Savjetovališta su organizirana tako da budu dostupna širokom krugu korisnika, uz mogućnost zakazivanja termina putem telefona, e-maila ili u prostorijama medžlisa. Posebna pažnja posvećena je privatnosti i povjerenju kako bi se korisnici osjećali sigurno i ugodno. Usluge se pružaju u skladu s islamskim vrijednostima, uz otvorenost prema savremenim metodama savjetovanja i psihološke podrške.

Povratne informacije iz medžlisa pokazuju da je interes za savjetovališta izuzetno velik, što potvrđuje da je projekat, ne samo opravdan već i prijeko potreban. Korisnici ističu zahvalnost  uslugama, osjećaj olakšanja nakon razgovora i savjetovanja, kao i konkretnu pomoć i podršku koju su dobili, a voditelji savjetovališta bilježe sve veći broj upita i potrebu za proširenjem kapaciteta. Istovremeno, izazovi s kojima se porodice suočavaju – od narušenih komunikacijskih obrazaca, preko problema u partnerskim odnosima, do teškoća u roditeljstvu – zahtijevaju kontinuirano prilagođavanje sadržaja i metoda rada.

Daljnja afirmacija savjetovališta može značajno doprinijeti jačanju porodičnih odnosa, prevenciji konflikata i izgradnji zdravijeg društvenog ambijenta. Projekat ima perspektivu. Planovi za narednu fazu uključuju proširenje mreže savjetovališta na veće medžlise, dodatnu edukaciju savjetnika, uvođenje novih tematskih programa i jačanje saradnje s lokalnim institucijama i organizacijama.

PREPOROD: Saradnjom s brojnim pojedincima i organizacijama iz šireg društvenog života Odjel je pokazao kakav iskorak želi. Primjećujete li Vi da šire društvo prepoznaje ulogu, utjecaj i mogućnosti IZ, posebno kada je riječ o vitalnim pitanjima uloge i pozicije žene, braka i porodice?

Malkić: Kroz zajedničke projekte, edukacije, javne tribine i savjetovališta, Odjel je pokazao da IZ ne djeluje izolirano, već da aktivno učestvuje u društvenim procesima. U tom smislu, može se reći da šire društvo sve više prepoznaje ulogu i utjecaj IZ, posebno kada je riječ o pitanjima žene, braka i porodice. Vidljivo je da se IZ sve češće doživljava kao relevantan i konstruktivan partner u oblikovanju društvenih politika, pronatalitetne politike, edukativnih sadržaja i javnih rasprava. Posebno je važno što se stavovi Zajednice o ulozi žene ne temelje na stereotipima, već na izvornim islamskim principima koji afirmiraju obrazovanje, angažman i dostojanstvo žene u svim sferama života. Reakcije na pojedine javne izjave koje odstupaju od tih principa, poput onih koje su dolazile od tzv. islamskih influensera, pokazale su da IZ jasno artikuliše svoj stav i da se ograđuje od tumačenja koja ne odražavaju njenu misiju i vrijednosti.

U konačnici, sve veći broj žena koje se obrazuju u medresama i fakultetima Zajednice, njihovo prisustvo u javnim aktivnostima, kao i povjerenje koje korisnici poklanjaju Odjelu, svjedoče o tome da IZ ima potencijal i da može biti relevantan i konstruktivan partner u rješavanju primarnih društvenih pitanja te biti ključni akter u oblikovanju zdravijeg, pravednijeg i stabilnijeg društva. Upravo u tome leži perspektiva daljnjeg djelovanja Odjela.

PREPOROD: Na koje će aspekte djelovanja biti usmjerena posebna pažnja Odjela u narednom periodu? Osim toga, da li je već, dosadašnjim radom, stvorena perspektivna platforma za uključivanje u rad većeg broja alumnistica medresa i islamskih fakulteta?

Malkić: Naredni koraci u radu Odjela neće biti tek nastavak postojećeg, već osmišljeno širenje djelovanja u nekoliko pravaca. Posebna pažnja bit će usmjerena na jačanje savjetovališta za brak i porodicu. Planiramo osnivanje savjetovališta pri svakom većem medžlisu, s posebnim fokusom na predbračno savjetovanje, rad s mladencima, ali i sukcesivnu podršku odgovornom roditeljstvu i majčinstvu. Također, u narednom periodu bit će intenziviran rad na osmišljavanju edukativnih programa, od asertivne komunikacije do mentalnog zdravlja i roditeljskih kompetencija.

Dosadašnji rad Odjela već je otvorio perspektivnu platformu za angažman alumnistica medresa i islamskih fakulteta. Mnoge od njih su već uključene u rad savjetovališta, učestvuju u edukacijama, vode radionice i predavanja. U narednom periodu, cilj je dodatno institucionalizirati njihovo uključivanje – kroz mentorstvo, stručno usavršavanje preko mreže alumnistica koje će djelovati kao savjetnice, edukatorice i muallime/stručne saradnice za brak i porodicu. Time se ne bi samo povećala profesionalna angažiranost žena u IZ već bi se i dodatno osnažila podrška ženi, braku i porodici kroz stručno vođene programe i savjetodavni rad. Ovakav pristup omogućio bi i širenje utjecaja Odjela, jačanje saradnje između IZ i obrazovnih institucija te stvaranje dugoročnih efekata kad je riječ o podršci porodici.