PREPOROD: Osim jubileja četvrt stoljeća, mnoštvo je ostalih brojki kojima se može ilustrovati rad „Nahle“ sa ženama. Međutim, suštinski je riječ o rezultatima koji su obilježeni značajnim promjenama u životima pojedinaca i u dinamici lokalnih i širih zajednica, i to u veoma specifičnom i izazovnom postratnom periodu. Šta je to svih ovih godina poticalo „Nahlin“ rast i šta je danas u jezgri, naprimjer, brojke od 100.000 educiranih i osnaženih žena?

DEDOVIĆ: Smatram da je od prvog dana bio važan autentičan pristup. Mi ga tada nismo tako definisali, on se, prosto, stvarao s vremenom. Autentičan je po tome što smo kao grupa mladih žena osjećale odgovornost prema okruženju koje je, naravno, bilo postratno. Mi smo mislile, a to mislimo i danas, da je to naša ljudska, vjernička, ali i građanska odgovornost. Ono gdje smo vidjele prostor za najdostupnijom intervencijom je bilo polje neformalnog obrazovanja, koje je bilo potpuno neiskorišteno i nepokriveno. Jasno je da mi tada nismo ni znali kako se to zove, za nas su to bila sva praktična znanja i vještine koje se ne uče nigdje u formalnom obrazovanju ili se nedovoljno uče, a koje trebaju ženama za njihov lični i profesionalni razvoj. Istina, ta ista znanja i vještine trebale su i muškarcima, ali radi boljeg fokusa i ograničenih resursa dali smo prednost ženama i ostale pri tom opredjeljenju. S vremenom se ta odluka pokazala ispravnom jer smo bili u prilici da dublje i kvalitetnije analiziramo potrebe žena i prilagođavamo im programske sadržaje.

Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ je dvadeset i pet godina rada i misije obilježio i konferencijom Znanje pokreće: Transformativna snaga neformalnog obrazovanja žena, održanom 23. oktobra u Sarajevu, s naglaskom na teme koje posebno ilustruju oblasti i vrijednosti kojima su u „Nahli“ posvećeni: obrazovanja odraslih kroz inovacije i podršku, holistički pristup učenju koje spaja mentalno zdravlje i duhovni razvoj, te društveno angažman i generacijska saradnja kao pokretači promjena u zajednici (opširniji izvještaj s Konferencije je dostupan u posljednjem broju Preporoda)

Znale smo ih slušati

Drugo, recept koji se pokazao uspješnim je da smo znale da slušamo. Programi su, uglavnom, nastajali kao direktna potreba žena, njihovih životnih i svakodnevnih potreba. To je, vjerovatno, glavni odgovor zašto su se u većini programa lahko prepoznale, zašto su se vraćale i preporučivale ih drugima. Žene, kao i svi uostalom, imale su potrebu da idu dalje, da gledaju u budućnost, traže svoje prilike, da shvate i prihvate prošlost ali i otvaraju sebi neke nove prilike.

Jedan od aspekata ove autentičnosti je i taj što smo organizacija utemeljena na vrijednostima vjere. U vjeri nalazimo duboku poruku da gradimo mir, razumijevanje i povjerenje, da prihvatimo različitosti i učimo kako se pomiriti sa sobom i s drugima. Tako smo i korisnicama i članicama ponudili prostor za učenje u kojem je i vjera jedan od puteva cjeloživotnog razvoja  - kao izvor unutarnje snage i za lični rast i za djelovanje.

Mislim da je i holistički pristup učenju, ali i holistički pristup razvoju ličnosti, kao temelju za kreiranje programa, dobar recept za uspjeh i autentičnost po kojoj smo prepoznati. Život sam je holističan i on uključuje i njihovu ličnu, intimnu, unutrašnju dimenziju, ali i njihovo porodično okruženje, roditeljstvo, aktivizam, poslovne kompetencije i karijerni razvoj pa je logično da i programi kroz koje one uče i usvajaju ta znanja prati sve te oblasti i aspekte.

Našu snagu čine žene koje vjeruju u učenje i lični rast, one koje ulažu vrijeme i trud da budu bolje, i s kojima smo godinama gradili mrežu koja mijenja i širu zajednicu.

Koncept sigurnog prostora za ženu

PREPOROD: Interesantno se osvrnuti na činjenicu – a to je uočljivo iz rada i rezultata – o specifičnostima „Nahlinog“ modela u našem veoma izazovnom i složenom bosanskohercegovačkom kontekstu. Nije li, u tom slučaju, to, ustvari, i model dodatnih otpornosti i rada?

DEDOVIĆ: Mi smo pokušali stvoriti jedan siguran prostor za ženu. To je, također, jedan novi koncept koji mnoge organizacije nisu uspjele da razviju. Naša prednost je, upravo, u tome. One ovdje ne dobijaju samo znanje, nego i podršku koja im treba, uvažavanje, prihvatanje onakvih kakve jesu, sigurnost u prostoru koju osjete, prijateljstva koje tu steknu, mentore, a ponekad i buduće poslodavce.

Okruženje nevladinog sektora je veoma dinamično. U ovom sektoru neformalnog obrazovanja odraslih je jako važno pratiti promjene na tržištu, u okruženju i u potrebama savremenog života. Mi radimo evaluacije na mnogo različitih nivoa i načina te svake godine revidiramo planove i programe i uvodimo inovacije.

Vjerujem da se otpornost u našem sektoru gradi kroz samoodrživost – kroz hrabrost da ne zavisimo od trenutnih projekata i donatorskih planova, već da oslonac tražimo u vlastitim idejama i resursima. Kombinacijom članstva, simboličnih participacija i razvojno održivih programa, postepeno smo stvarale stabilan sistem koji danas osigurava da smo u preko polovine naših troškova samoodrživi. Takva finansijska nezavisnost omogućava nam slobodu u planiranju, kontinuitet u radu i otpornost na promjene koje ovaj sektor neizbježno donosi. Moram kazati da nismo izmislili ništa posebno novo jer je koncept trajnog dobra i vakufa kao izvora trajnog dobra nama jako dobro poznat, samo ponekad zaboravimo da ga dovoljno fleksibilno koristimo i u savremenom dobu.

Našu snagu čine žene koje vjeruju u učenje i lični rast, one koje ulažu vrijeme i trud da budu bolje, i s kojima smo godinama gradili mrežu koja mijenja i širu zajednicu i to je jedan način na koji mi gradimo otpornost – s njima je to lahko.

Tokom dvadeset i pet godina djelovanja Nahla broji više od 100.000 osnaženih i educiranih žena u različitim oblastima ličnog i profesionalnog razvoja. Razvili su više od od 60 edukacijskih programa, realizovali više od 70 projekata u lokalnoj zajednici, ostvarili saradnju s više od 80 domaćih i stranih partnerskih organizacija, institucija i kompanija te objavili više od 20 publikacija i priručnika. Nahla danas djeluje u tri univerzitetska centra: Sarajevo, Tuzla i Bihać.

„Nahla“ kao model inicijative i rada

PREPOROD: Koliko je, zapravo, bilo teško pozicionirati se s takvom misijom u prethodnih dvadeset i pet godina, uzevši u obzir da je bilo potrebno vremena da se uspostave i zakonski okviri o neformalnom obrazovanju, ali i da šire društvo barem u nešto više vidljivijoj mjeri prepozna značaj takve vrste obrazovanja?

DEDOVIĆ: Kada smo krenuli s radom, u BiH apsolutno nije bio prepoznat nikakav okvir za neformalno obrazovanje. Nismo ni mi znali šta znači neformalno obrazovanje. Mi smo krenuli da radimo, prenosimo znanje odraslim osobama onako kako smo mi to znali. U početku su to bili strani jezici, IT kursevi, škole roditeljstva, administrativne vještine i sl. Onda smo razvijali učenje o vjeri, historiji, organizovali kulturna dešavanja, a kako je nezaposlenost bivala gorući problem sve više smo se okretali i profesionalnim vještinama i kompetencijama. Kako je vrijeme odmicalo mi smo sve više vidjeli da to treba staviti u određene okvire, međusobno povezati, omogućiti jasniju valorizaciju rezultata. Neformalno obrazovanje u BiH uređeno je višeslojnim zakonskim okvirom na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima, koji omogućavaju njegovo priznavanje i razvoj. Ali, u taj proces krenulo se tek 2009. i to na nivou Republike srpske, a završilo 2019. s posljednjim kantonom (Posavski kanton) koji je tada usvojio Zakon o obrazovanju odraslih.

Odmah po usvajanju Zakona o obrazovanju odraslih u Kantonu Sarajevo pristupili smo procesu registracije i, budući da smo već uveliko primjenjivali sve standarde, postali jedan od prvih registrovanih centara u Kantonu.

Neformalno obrazovanje može biti dinamična dopuna formalnom i ona je jako potrebna i dobrodošla, svugdje u svijetu pa i kod nas. Za to nam je potrebna stvarna sinergija s institucijama – više sadržajne saradnje i povjerenja, a manje deklarativne podrške, kako bismo zajedno razvijali programe zasnovane na realnim potrebama tržišta, ali i potrebama za drugim aspektima razvoja, dobrobiti i ličnog rasta.

Spomenuta konferencija je završena i pozivom na usvajanje „Nahline“ deklaracije Znanje pokreće koja promoviše, naglašava i podržava prava svake žene da uči, raste i doprinosi. Deklaracija je dostupna za potpis i javno na zvaničnoj web stranici Nahle

PREPOROD: Djelovanje „Nahle“ izvan sarajevskog okvira već duže vremena predstavlja intenzivan rad u drugim sredinama naše zemlje (Bihać i Tuzla). O kakvom uspjehu i, uopšte, radu je tu riječ, uzmemo li u obzir da je to trasiralo put i do žena u manjim sredinama, nerijetko s vidljivo drugačijim izazovima?

DEDOVIĆ: Naša priča je započela u Sarajevu, gradu u kojem je nastala „Nahla“ i gdje smo godinama stjecali iskustvo i gradili povjerenje. To ni jednog trenutka nije značilo da nam je žena, u bilo kom dijelu BiH manje važna niti da manje brinemo i to su uskoro pokazale i naše inicijative da smo svoj rad, vrlo rano pokrenuli u Bihaću i Tuzli, a zatim i motivirali donatore da proširimo mrežu izgradnjom centara u ova dva grada. To su bili važni koraci i oni su pokazali koliko su potrebe žena slične ili gotovo iste, bilo da žive u glavnom gradu, na sjeveru ili jugu zemlje.

O „Nahli“ uvijek razmišljam kao o primjeru i modelu za koji se nadam da će poslužiti kao inspiracija mnogim ženama da u svojim sredinama počnu neke slične ili bolje inicijative i da ćemo gledati brojne divne primjere i pozitivne priče, na tragu tih koraka. 

PREPOROD: Kakva su iskustva izvan BiH glede i samog utjecaja „Nahle“, ali i partnerstava, redovne i povremene komunikacije s pojedincima i organizacijama te imate li jasniji uvid u percepciju vašeg rada izvan bh. konteksta?

DEDOVIĆ: Ljude izvan BiH najviše fascinira kako smo uspjele izgraditi tako snažno povjerenje sa ženama, povezati se s lokalnom zajednicom i odgovoriti na raznovrsne potrebe u okruženju koje nije uvijek podržavajuće. Zanimljivo im je i to što smo, u zemlji koja se oporavljala od rata, uspjele razviti model djelimične samoodrživosti i potaknuti društvo da ulaže u znanje i razvoj vlastitih kapaciteta. „Nahla“ je članica Evropske asocijacije za obrazovanje odraslih (EAEA) uz još 118 organizacija iz 43 zemlje, a uključeni smo i u brojne druge mreže i saveze.

Sve češće nam dolaze kolegice i kolege iz Evrope i svijeta, provode dane s nama, prate rad na terenu i dijele iskustva. Ali i mi odlazimo i učimo od njih – kroz studijske posjete, razmjene i međunarodne mreže. Pokušavamo donijeti najnovija znanja i najbolje prakse i primijeniti ih ovdje, u bosanskohercegovačkom okruženju.

Posebno ih zanima naša sposobnost da povežemo tako različite teme, rekla bih i svjetove – civilno društvo, žene i vrijednosti vjere – pokazujući kako vjera može biti snaga koja spaja, motiviše i gradi povjerenje među ljudima. Upravo zbog toga često nas pozivaju da govorimo o vjeri kao temelju saradnje, razumijevanja i pomirenja.

Svakodnevno susrećemo žene koje su prošle kroz „Nahlu“, koje se vraćaju, preporučuju i dovode svoje prijateljice, radne kolegice, kćerke. To su žene koje su danas otpornije na životne izazove, koje su promijenile svoj život nabolje, napredovale u karijeri, pokrenule vlastite biznise ili promijenile nešto u svojim sredinama. U svim našim evaluacijama preko 95% ispitanica kaže da bi preporučilo ili da je već preporučilo „Nahlu“ nekoj drugoj osobi.

Otporni na izazove, spremni na prilagodbe

PREPOROD: Posljednjih pet godina svjedočimo rapidno razvijajućem svijetu u kojem živimo, s nizom društvenih i političkih promjena, a pritom i tehnoloških i digitalnih izazova. Koliko je to i šta je od toga ponajviše usmjeravajuće za „Nahlu“ kada je riječ o budućim planovima?

DEDOVIĆ: Za nas je najvažnije da ostanemo dosljedni svojoj misiji, da ostanemo prostor kojem žene vjeruju, kojem se vraćaju i u kojem rastu onoliko koliko same žele. Naravno, svijet se mijenja i mi se mijenjamo s njim, ali suština ostaje ista: brinuti, biti podrška kada zatreba, a uz to pratiti potrebe vremena i koristiti nove tehnologije samo kao alat koji vodi do cilja, a ne kao cilj sam po sebi.

Nebrojeno puta smo pokazali da smo otporni na izazove i spremni na brze prilagodbe i da smo često korak ispred njih. Pandemija nas je dodatno naučila pa smo gotovo preko noći prešli na online učenje, a sada već razvijamo digitalnu platformu koja će dodatno približiti znanje ženama širom zemlje i dijaspore.

Ono što nas najviše pokreće nisu alati, tehnologija niti bilo kakva metodologija - nego ljudi. Svakodnevno susrećemo žene koje su prošle kroz „Nahlu“, koje se vraćaju, preporučuju i dovode svoje prijateljice, radne kolegice, kćerke. To su žene koje su danas otpornije na životne izazove, koje su promijenile svoj život nabolje, napredovale u karijeri, pokrenule vlastite biznise ili promijenile nešto u svojim sredinama. U svim našim evaluacijama preko 95% ispitanica kaže da bi preporučilo ili da je već preporučilo „Nahlu“ nekoj drugoj osobi. Mislim da je to pokazatelj da ono što radimo ima stvaran odjek i da funkcioniše.

Sve dok stvari imaju smisla, nema potrebe da izmišljamo toplu vodu. Važno je da ostanemo dosljedni onome što nas vodi – našim vrijednostima izvrsnosti, otvorenosti i pristupu temeljenom na znanju. I znam da to ponekad nije lahko, posebno u neizvjesnim vremenima, ali upravo u tome leži naša snaga i, kako smo se već složili da je naša autentičnost djelimično i utemeljena na toj otpornosti i prilagodbi novim izazovima.