Industrija mržnje: Nijanse narativa protiv Bošnjaka
Obrasce islamofobije i antimuslimanske mržnje – globalno i lokalno – prepoznajemo kroz protokolarne kanale, medije, društvene mreže, pa i u slučaju kada te narative usvoje i žrtve na koje su usmjereni, a da bi se uspostavilo strateško suprotstavljanje tim narativima potrebno ih je posmatrati kao institucionalizirane i strateški vođene, ne potcjenjivati ih ni kada se doimaju spontanim i izdvojenim, posebno u eri hibridnih ratova
Najslobodniji dio Evrope danas: Federacija BiH
U vremenu ubrzanog urušavanja političkih i akademskih sloboda, pitanje koje se može postaviti je: koji je to dio Evrope danas najslobodniji?
Bosna i Hercegovina se sve manje procjenjuje kroz kriterije reformi, a sve više kroz prizmu percepcije i identitetskih konstrukcija, pri čemu se o njoj ne govori kao o partneru u evropskim integracijama niti kao o pouzdanom partneru Sjedinjenim Američkim Državama, već kao o potencijalnoj prijetnji zbog samog prisustva islama kao religije u njenoj društvenoj strukturi
Toksična i razorna islamska hobotnica: Kako se gradi(la) mržnja prema Bošnjacima
Godine 2024. objavljen je Routledge Handbook on Islam and Race urednika Abullaha Zaina u čijem izdanju je i poglavlje „Poturice su gore od Turaka“: Rasna stigmatizacija bošnjačkih muslimana (Turkifiers Are Worse Than Turks”: The Racial Predicament of Bosniak Muslims) autora dr. Hikmeta Karčića. Uzimajući u obzir povećanu antibošnjačku retoriku u posljednje vrijeme, smatramo da je važno sažetak ovog rada ovdje predstaviti.
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 8/1306 od 15. aprila 2026. čitajte:
Kuda ide svijet: Kako umiru demokratije
Demokratije se ne ruše tenkovima na ulicama, nego polahko slabe iznutra – kroz eroziju institucija, rast nasilja i polarizacije, te gubitak povjerenja građana. U svijetu u kojem danas ima više autokratija nego demokratija, postavlja se pitanje: da li je liberalna demokratija izgubila svoju privlačnost? Od revolucionarnih ideja jednakosti i slobode u 18. stoljeću do savremenih izazova populizma, političkog nasilja i moći interesa, priča o demokratiji je istovremeno priča o njenom usponu, ali i o procesima koji danas već u mnogim dijelovima svijeta pokazuju kako se demokratski poredak polahko kruni i raspada. U posebnom izdanju časopisa Spiegel Geschichte (br. 1, 2026), s naslovnicom više autora bavi se upravo tim pitanjem
Frustracije
Reakcije i optužbe zbog Izjave odavale su osjećaj šoka sličan onome iz devedesetih godina kada su Bošnjaci kazali glasno i jasno ‘ne’ ideologijama koje su desetljećima kreirale javno mnijenje i sistematski nametale komplekse Bošnjacima. Uslijedile su frustracije...
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 7/1305 od 1. aprila 2026. čitajte:
Narativi o Bošnjacima: Poslije laži uvijek dođe veće zlo
Nakon potpisane Izjave koju smo tretirali na početku ovog izdanja Preporoda, smatrali smo, kroz Preporodov podlistak Bošnjački pogledi, važnim dodatno i argumentirano ukazati na narative i ideološke matrice koje ne ugrožavaju samo sigurnost Bošnjaka, već i stabilnost cijelog regiona, a kontinuirano se godinama održavaju u različitim formama. Riječ je o pojavama koje dolaze iz medija, akademskih krugova i političkih institucija, te javnih istupa pojedinaca, kao i s adresa koje su već prepoznate po islamofobnim i ksenofobičnim stavovima.
Više...
Gase se stara, a ne prave nova energetska postrojenja tamo gdje žive Bošnjaci
Da li je moguća energetska (ne)ovisnost u današnjim resursnim i geopolitičkim odnosima: energetski sektor BiH je rascjepkan prema političkoj fragmentaciji i bez jasnog strateškog plana? O tome razgovaramo s dr. Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu
Vjera je čin darivanja sebi i drugima
Jedna od najljepših dimenzija ramazana jeste upravo ta snažna kultura dobročinstva, razvijanja osjećaja zajedništva i odgovornosti prema društvu
Molim vas, žvake i seminarski rad
Studentske prevare, uvjetno kazano i „sitnije“ i „krupnije“, su refleksije opšteg odnosa društva prema znanju, školstvu i obrazovanju, nemarnog rukovođenja vlasti koju, nerijetko, čine oni koji su, također, kupovali diplome i u svoje zrelo doba/ Neće biti dovoljno da se oslonimo na moralne kvalitete pojedinaca i apele, već na usvajanje i dosljednu primjernu adekvatnih strategija i mehanizama
Bosanska mukabela: Trideseti džuz
- Trideseti džuz, poznat kao Amme džuz, posebno je zanimljiv iz više razloga. U njemu se nalaze najkraće kur’anske sure, ukupno 37 (34 mekkanske i tri medinske), što je najveći broj sura u jednom kur’anskom džuzu. Ove sure imaju karakterističan stil izražavanja i donose sažete, ali snažne poruke.
- Njihov stil je ritmičan, sažet i upečatljiv, snažno djeluje na srce i savjest slušaoca. U njima dominiraju teme Sudnjeg dana, proživljenja, Dženneta i Džehennema te jasna podjela između Istine i zablude. Često započinju zakletvama prirodnim pojavama poput Sunca, Mjeseca, zvijezda, noći ili zore, čime se pažnja usmjerava na Allahove znakove u kosmosu i prirodi.