U javnosti je ovih dana odjeknula serija teških slučajeva u kojima su službena lica osumnjičena za zloupotrebu položaja nad maloljetnicima. U Tuzlanskom kantonu uhapšeno je više osoba, među njima i policajci, zbog sumnje na umiješanost u maloljetničku prostituciju. Istovremeno, u Sarajevu su dvojica policajaca suspendovana nakon prijava za seksualno uznemiravanje maloljetne osobe
U ovom broju objavljujemo i dio izlaganja direktora Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta Mensura Karadže sa nedavno održanog simpozija o imamskom pozivu. Direktor Karadža je u radu oslovio i osnovni historijski pregled kategorizacije i same definicije džemata kroz ustave Islamske zajednice, a mi smo se opredijelili da objavimo dio o aktuelnoj kategorizaciji, odnosno Nacrt Pravilnika o kategorizaciji džemata
Ni u jednom ugovoru o radu se ne navodi da se imami moraju radovati kada mektepski polaznici napune mektepsku učionicu ili džamiju, niti da se moraju rastužiti kada vide svoje džematlije da se odaju nekim porocima. Oni to, ipak, čine - iz moralne potrebe, ne očekujući nikakvu dodatnu novčanu naknadu. Njihov privatni život se ne može jasno odvojiti od službenog - čitav život im je služba
Međureligijski dijalog nije usputni dodatak imamskoj službi, nego način na koji se pastoralna briga, javna riječ i odgovornost prema zajednici pokazuju u pluralnom društvu
Uz ostala cjelovita ili djelimična izlaganja sa simpozija o imamskom pozivu održanog u oktobru ove godine u Sarajevu, objavljujemo i rad Senad-ef. Kusura, glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji u kojem tretira aspekte imamskog poziva u Zapadnoj Evropi/ To je ujedno i tematska poveznica s ranijim Preporodovim člancima o sličnim temama kao što je tekst iz prethodnog broja o aktuelnom stanju i izazovima džemata u dijaspori
Gradnja imidža i moralnog kredibiliteta signaliziranjem vrline i moralnim isticanjem, kada riječ / poruka o moralnom ponašanju postaje tek floskula ili pristajanje na trend je provjerena strategija. To potvrđuje i proširena internet kultura influensinga, a karakterističnosti takvih pojava susrećemo i lijevo i desno na društveno-političkoj skali, baš kao što se prepoznaje i zloupotreba moralnog diskursa u okviru religijskih učenja
Musliman sam. Demokratski sam socijalist. I najgore od svega, odbijam se izvinjavati za bilo što od ovoga. New York više neće biti grad u kojem možete trgovati islamofobijom i pobijediti na izborima! – poručio je novi gradonačelnik New Yorka u svom pobjedničkom govoru
Čovjek, okružen smjenama rađanja i nestajanja, svakodnevno posmatra cikluse života i smrti, posjedujući tako neposredni značenjski resurs na putu traženja smisla i odgovora
Razgovor s Adnan-ef. Gobeljićem, imamom džemata BKZ (Bosanski kulturni centar) Klagenfurt, povodom svečanog otvorenja islamsko-kulturnog centra i džamije te dugogodišnjeg učešća u međureligijskim programima u Austriji
(Kur'an, 57: 10) لَا يَسْتَوِى مِنكُم مَّنْ أَنفَقَ مِن قَبْلِ ٱلْفَتْحِ وَقَـٰتَلَ
S nijetom da roditeljima olakšamo kreiranje sedmičnih porodičnih aktivnosti i da pri tome mektepska pouka dobije adekvatno mjesto i pažnju, u mektebima Medžlisa Kakanj je u primjeni fleksibilni raspored održavanja mektepske pouke. Slučaj Medžlisa IZ Kakanj je poseban po tome što se oko 80 % časova izvodi radnim danima, uzevši u obzir i radne dane koji su uključeni u kombinirano sedmično izvođenje nastave.
Službenicima Medžlisa Islamske zajednice Tešanj sedmično je potrebo 12 sati za imamski dio posla, minimalno četiri sata za hatibski dio posla i oko 22 sata za muallimski dio posla što sedmično čini ukupno 37 sati i 55 min što predstavlja 93,8% od punog službeničkog radnog vremena od 40 sati sedmično. Matematika pokazuje da je 93,8% ispunjenost radnog vremena službenika samo za osnovne radne obaveze. Koje su mogućnosti ka funkcionalnijoj organizaciji radnog vremena službenika na službeničkom mjestu (džematu)?
Održan 8. i 9. oktobra 2025. godine u Sarajevu, simpozij „Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi“otvorio je važan prostor za otvoren, temeljan i raznolik dijalog o ulozi i značaju imama u savremenom kontekstu. Značaj ovog skupa ne ogleda se samo u kvaliteti izlaganja i tematskom obuhvatu, već i u činjenici da je, kako ističe profesor Mustafa Spahić, riječ o „prvom skupu te vrste na nivou simpozija od prije 35 godina – ‘Islamski fundamentalizam, šta je to?’“, ocijenivši ga događajem od neprocjenjivog značaja. Upravo zahvaljujući toj otvorenosti i spremnosti da se čuju različita iskustva i viđenja iz domovine i dijaspore, Preporod u stalnoj zainteresiranosti za pitanja imama nastavlja pratiti ovu temu kroz nove tekstove, analize i komentare naših imama