Svake godine željno iščekivani Black Friday, odnosno “Crni petak”, a prije njega masovno obilježavani Halloween odnosno “Svi sveti”, iako nemaju nikakve poveznice u ritualnom ili religijskom, okultnom smislu, veže ih naš servilni konzumeristički duh i činjenica da su izvezeni kao kulturni proizvod svijetu i narodima u čijoj tradiciji, korijenima i religijskim postavkama nema sedimenta na kojem bi mogli izrasti
I muslimanski intelektualci i široke mase začuđujuće su usvojili narativ o propadanju islamske civilizacije, koji su prvobitno oblikovali orijentalisti tokom razdoblja pozapadnjačenja u drugoj polovini 19. st. i koji je ostao, sve donedavno, neupitna dogma. U međuvremenu, javila se zabuna. Za historičare islama, propadanje islamske civilizacije počelo je nakon El-Gazālījevog razdoblja – iako je više naučnih radova napisano poslije njega, nego prije – dok je za historičare Osmanske Države počelo nakon sultana Sulejmana Kanunija. Uključivanje osmanske u islamsku historiju jedan je od glavnih razloga zbog kojih su historičari islama počeli propitivati i kritikovati ustaljenu periodizaciju zasnovanu na ideji nazadovanja.
„Patologije se hrane jedna drugom, a društvo puca po šavovima“, ističe u razgovoru za naš list prof. dr. Hariz Šarić, istaknuti stručnjak iz oblasti socijalne patologije. S njim smo razgovarali o posljednjim stravičnim slučajevima nasilja, trgovine ljudima, seksualnog zlostavljanja i prostitucije u našoj zemlji koji su šokirali javnost. Profesor Šarić objašnjava svu složenost slučaja u Tuzli te govori o različitim aspektima ovog problema i njegove raširenosti u našem društvu od rata naovamo.
U novom printanom izdanju Preporoda 23/1297 od 1. Decembra 2025. čitajte:
Bošnjaci se svode na narod bez legitimnog političkog kapaciteta; kao masa koja se navodno povija pred strancima i ne može biti subjekt države. To je tip retorike koji uvijek priprema teren za institucionalno isključivanje
Povodom jubileja Radio-televizije Bosne i Hercegovine razgovaramo s Nedom Tadić, direktoricom BHT1 po ovlaštenju. Radio-televizija Bosne i Hercegovine ove godine obilježava 80 godina postojanja. Program tadašnjeg Radija Sarajevo prvi put je emitiran 10. aprila 1945. godine. Jubilej BHRT-a predstavlja važan trenutak, ne samo za ovu instituciju već i za cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Kao najstariji javni emiter u Bosni i Hercegovini, BHRT već decenijama obnaša ključnu ulogu u informiranju, obrazovanju i kulturnom povezivanju građana svih naroda i zajednica. U vremenu brzih promjena i medijske prebukiranosti različitim sadržajem, ovaj javni servis ostaje bastion profesionalnog novinarstva i javnog interesa
U javnosti je ovih dana odjeknula serija teških slučajeva u kojima su službena lica osumnjičena za zloupotrebu položaja nad maloljetnicima. U Tuzlanskom kantonu uhapšeno je više osoba, među njima i policajci, zbog sumnje na umiješanost u maloljetničku prostituciju. Istovremeno, u Sarajevu su dvojica policajaca suspendovana nakon prijava za seksualno uznemiravanje maloljetne osobe
U ovom broju objavljujemo i dio izlaganja direktora Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta Mensura Karadže sa nedavno održanog simpozija o imamskom pozivu. Direktor Karadža je u radu oslovio i osnovni historijski pregled kategorizacije i same definicije džemata kroz ustave Islamske zajednice, a mi smo se opredijelili da objavimo dio o aktuelnoj kategorizaciji, odnosno Nacrt Pravilnika o kategorizaciji džemata
Ni u jednom ugovoru o radu se ne navodi da se imami moraju radovati kada mektepski polaznici napune mektepsku učionicu ili džamiju, niti da se moraju rastužiti kada vide svoje džematlije da se odaju nekim porocima. Oni to, ipak, čine - iz moralne potrebe, ne očekujući nikakvu dodatnu novčanu naknadu. Njihov privatni život se ne može jasno odvojiti od službenog - čitav život im je služba
Međureligijski dijalog nije usputni dodatak imamskoj službi, nego način na koji se pastoralna briga, javna riječ i odgovornost prema zajednici pokazuju u pluralnom društvu
Uz ostala cjelovita ili djelimična izlaganja sa simpozija o imamskom pozivu održanog u oktobru ove godine u Sarajevu, objavljujemo i rad Senad-ef. Kusura, glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji u kojem tretira aspekte imamskog poziva u Zapadnoj Evropi/ To je ujedno i tematska poveznica s ranijim Preporodovim člancima o sličnim temama kao što je tekst iz prethodnog broja o aktuelnom stanju i izazovima džemata u dijaspori