Upravo zbog svega što je voljeni i uvaženi kardinal Puljić značio u najtežim godinama za Bosnu i Hercegovinu, javnost s pravom očekuje njegovu jasnu riječ: da se legitimna briga za položaj Hrvata u BiH ne smije pretvarati u podršku projektima teritorijalne podjele zemlje.
Bosna i Hercegovina ulazi u prvomajske praznike s ugašenom Željezarom u Zenici. Visoka peć je ugašena a s njom i još jedna sposobnost ove države da opstoji na vlastitim resursima.
O povratku naših ljudi iz dijaspore ne treba govoriti nužno u smislu fizičkog povratka, nego povratka kroz znanje, povjerenje, kontakte, kapital i zajednički rad za dobro Bosne i Hercegovine
U novom printanom izdanju Preporoda 9/1307 od 1. maja 2026. čitajte:
U svojoj psihološko-psihoterapijskoj praksi sve češće susrećem ljude koji dolaze s istim pitanjem: „Zašto se nakon nekih kontakata s ljudima osjećam prazno, zbunjeno i uznemireno iako znam da nisam učinio ništa loše?“ Odgovor se često krije u narcističkim crtama ličnosti koje ima ta osoba.
Obrasce islamofobije i antimuslimanske mržnje – globalno i lokalno – prepoznajemo kroz protokolarne kanale, medije, društvene mreže, pa i u slučaju kada te narative usvoje i žrtve na koje su usmjereni, a da bi se uspostavilo strateško suprotstavljanje tim narativima potrebno ih je posmatrati kao institucionalizirane i strateški vođene, ne potcjenjivati ih ni kada se doimaju spontanim i izdvojenim, posebno u eri hibridnih ratova
U vremenu ubrzanog urušavanja političkih i akademskih sloboda, pitanje koje se može postaviti je: koji je to dio Evrope danas najslobodniji?
Bosna i Hercegovina se sve manje procjenjuje kroz kriterije reformi, a sve više kroz prizmu percepcije i identitetskih konstrukcija, pri čemu se o njoj ne govori kao o partneru u evropskim integracijama niti kao o pouzdanom partneru Sjedinjenim Američkim Državama, već kao o potencijalnoj prijetnji zbog samog prisustva islama kao religije u njenoj društvenoj strukturi
Godine 2024. objavljen je Routledge Handbook on Islam and Race urednika Abullaha Zaina u čijem izdanju je i poglavlje „Poturice su gore od Turaka“: Rasna stigmatizacija bošnjačkih muslimana (Turkifiers Are Worse Than Turks”: The Racial Predicament of Bosniak Muslims) autora dr. Hikmeta Karčića. Uzimajući u obzir povećanu antibošnjačku retoriku u posljednje vrijeme, smatramo da je važno sažetak ovog rada ovdje predstaviti.
U novom printanom izdanju Preporoda 8/1306 od 15. aprila 2026. čitajte:
Demokratije se ne ruše tenkovima na ulicama, nego polahko slabe iznutra – kroz eroziju institucija, rast nasilja i polarizacije, te gubitak povjerenja građana. U svijetu u kojem danas ima više autokratija nego demokratija, postavlja se pitanje: da li je liberalna demokratija izgubila svoju privlačnost? Od revolucionarnih ideja jednakosti i slobode u 18. stoljeću do savremenih izazova populizma, političkog nasilja i moći interesa, priča o demokratiji je istovremeno priča o njenom usponu, ali i o procesima koji danas već u mnogim dijelovima svijeta pokazuju kako se demokratski poredak polahko kruni i raspada. U posebnom izdanju časopisa Spiegel Geschichte (br. 1, 2026), s naslovnicom više autora bavi se upravo tim pitanjem
Reakcije i optužbe zbog Izjave odavale su osjećaj šoka sličan onome iz devedesetih godina kada su Bošnjaci kazali glasno i jasno ‘ne’ ideologijama koje su desetljećima kreirale javno mnijenje i sistematski nametale komplekse Bošnjacima. Uslijedile su frustracije...
U novom printanom izdanju Preporoda 7/1305 od 1. aprila 2026. čitajte: