“Imam Begove džamije” jedna je od najpotresnijih priča novije bosanskohercegovačke literature. Ovu priču je, u danima ratnog užasa 1992/1993, zabilježio Semezdin Mehmedinović, danas svjetski priznati književnik i objavio je u svom dnevniku “Sarajevo Blues” (Zagreb, Durieux, 1995).

Život nam se najviše odvija oko džamije kroz razne aktivnosti. Dolazimo kada ima tevhid povodom nečije smrti, četeresnina ili godišnjica. Narod odlazi, broj se smanjiva a gotovo niko se ne rađa i svaki dan je sve pustije

Da smo neki drugi narod, do sada bismo imali na desetine igranih filmova i dokumentaraca snimljenih o sudbini naših ljudi u dvadesetom vijeku. Međutim nismo, i fragmenti naše prošlosti vraćaju se kao opomena svako malo. Jedan takav fragment, koji zaslužuje film, je priča Avde Mušovića, čovjeka koji je preživio Šahoviće i završio „na kraju svijeta“

Slučaj Moamera Kasumovića, koji je otkupio kaznu za seksualno napastvovanje maloljetnog lica, izazvao je zgražanje javnosti i otvorio pitanje kako je moguće da se ovakav zločin riješi novčanom kaznom. Ovaj slučaj trebao bi postati prekretnica za pokretanje diskusije o ulozi novca u krivičnom pravu i postavljanju jasnih granica između ekonomske kompenzacije i pravedne kazne.

Skica govora o knjizi Kraljevi i predsjednici: Saudijskoamerička diplomatija i spašavanje Bosne i Hercegovine, autora Mirnesa Kovača. Razgovor o ovoj knjizi upriličen je u Tuzli, 3. oktobra 2024., u organizaciji Regionalnog odbora Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Tuzla. Uvodničari su, pored autora, bili dr. Amir Karić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Elmir Jahić, predsjednik Regionalnog odbora VKBI Tuzla.

Sigurnosne agencije, usmjerene na suzbijanje terorizma, moraju raditi ruku pod ruku s obrazovnim institucijama i vjerskim zajednicama u razvoju preventivnih mjera koje će smanjiti potrebu za represivnim mjerama. U suprotnom, represivna djelovanja, bez šireg razumijevanja konteksta, mogu samo pogoršati situaciju i povećati broj ranjivih pojedinaca koji će u radikalnim idejama tražiti izlaz iz frustracije i osjećaja isključenosti. Preventivni pristupi trebali bi uključivati edukaciju, podršku i osnaživanje svih aktera u društvu

U novom printanom izdanju Preporoda 21/1271 od 1. novembra   2024. čitajte:

Kroz prethodne dvije godine i dva mjeseca smo u rubrici Medžlisi predstavili pedeset medžlisa IZ u Bosni i Hercegovini, ne uključujući brojne redovne vijesti i reportaže. Prvi predstavljeni medžlis u okviru ovog serijala je bio Medžlis Velika Kladuša (1. jula 2022. godine), a posljednji Medžlis Trebinje (15. septembra 2024. godine). U ovom broju donosimo rezime i presjek objavljenog sadržaja s naglaskom na fokus-tačke u radu, razvoju i perspektivi medžlisa.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine