digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Više od sedam decenija nakon smrti muftije Šerif-efendije Hamzagića (1860–1951), u haremu Centralne džamije u Tutinu otkriven je njegov originalni nišan, ispisan osmanskoturskim pismom. Ovo vrijedno otkriće ne samo da potvrđuje njegovu ulogu muftije tutinskog, već ponovo otvara prostor za sjećanje na ulemu Sandžaka i njenu ulogu u duhovnom, obrazovnom i kulturnom razvoju ovog kraja

  • riječi su Roberte Biagiarelli, italijanske glumice i dramske umjetnice, koja već skoro tri decenije svojim humanim i profesionalnim dramskim angažmanom pronosi istinu o Srebrenici u Italiji i šire

Postavlja se gorko, ali neizbježno pitanje: u šta se zapravo pretvara bosanskohercegovačko društvo? Ako bismo pošteno složili karte na stol, od demografskih podataka, preko stanja obrazovanja, pa do medijske scene, dobivamo sliku društva koje se sve više urušava iznutra, a da na to niko od odgovornih s mogućnošću (re)akcije želi utjecati

O tome koliko “košta” glas otpora protiv genocida, mogu govoriti brojne javne ličnosti ili organizacije koje su se usprotivile savezu koji podržava ili provodi genocid nad Palestincima: Gideon Levy ili Jewish Voice for Peace. Znaju to mnogi iz javnog prostora, bilo akademskog ili pop-kulture, poput Miriam Margolyes, glumice, Jevrejke suočene s prijetnjama i pozivima na oduzimanje glumačkih priznanja zbog kritike izraelskog režima koji vrši genocid u Gazi. Platforme poput Mete smanjuju vidljivost poruka solidarnosti. Ako su ti glasovi zaista “ništa”, zašto se onda toliko trude da ih ušutkaju? Upravo zato što su važni, pokušava ih se ušutkati.

U novom printanom izdanju Preporoda 15/1289 od 1. augusta 2025. čitajte:

Krajem proljeća i početkom ljeta, učenici završnih razreda, njihovi roditelji ali i šira društvena zajednica se intenzivno bave pitanjem budućnosti – koji fakultet upisati, koje zanimanje ima perspektivu i kako se najbolje pripremiti za tržište rada koje se rapidno mijenja. Ove godine, više nego ikad, postavlja se i jedno drugo, pomalo neugodno, ali neizbježno pitanje: je li diploma još uvijek zlatna karta za dobar posao?

Dok politički narativi o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nastoje ovladati javnim prostorom, korištenje svih resursa ove zemlje je vrlo učinkovito. Hrvatski poduzetnici, naročito iz Hercegovine, čine okosnicu „trgovinske kreme“ bosanskohercegovačkog društva i prvi bi trebali dići glas protiv takvih narativa. Naravno, oni ulažu u svoj posao i njihove kompanije ne postoje da bi preživjele – one dominiraju, planiraju i osvajaju. Fokusirani na najgušće naseljene regije, poput Sarajeva, Zenice i doline rijeke Bosne, strateški utemeljuju distribucijske kanale i brendiranje, ciljajući tačno ono tržište koje je najdinamičnije. Koristeći političku situaciju, ali i kroz kvalitet i dosljednost, hrvatski privrednici u BiH dokazali su da znaju ne samo opstati – nego i voditi

O institucionalnom pristupu kulturi sjećanja za Preporod govori dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Stranica 1 od 844

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine