digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

O tome koliko “košta” glas otpora protiv genocida, mogu govoriti brojne javne ličnosti ili organizacije koje su se usprotivile savezu koji podržava ili provodi genocid nad Palestincima: Gideon Levy ili Jewish Voice for Peace. Znaju to mnogi iz javnog prostora, bilo akademskog ili pop-kulture, poput Miriam Margolyes, glumice, Jevrejke suočene s prijetnjama i pozivima na oduzimanje glumačkih priznanja zbog kritike izraelskog režima koji vrši genocid u Gazi. Platforme poput Mete smanjuju vidljivost poruka solidarnosti. Ako su ti glasovi zaista “ništa”, zašto se onda toliko trude da ih ušutkaju? Upravo zato što su važni, pokušava ih se ušutkati.

U novom printanom izdanju Preporoda 15/1289 od 1. augusta 2025. čitajte:

Krajem proljeća i početkom ljeta, učenici završnih razreda, njihovi roditelji ali i šira društvena zajednica se intenzivno bave pitanjem budućnosti – koji fakultet upisati, koje zanimanje ima perspektivu i kako se najbolje pripremiti za tržište rada koje se rapidno mijenja. Ove godine, više nego ikad, postavlja se i jedno drugo, pomalo neugodno, ali neizbježno pitanje: je li diploma još uvijek zlatna karta za dobar posao?

Dok politički narativi o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nastoje ovladati javnim prostorom, korištenje svih resursa ove zemlje je vrlo učinkovito. Hrvatski poduzetnici, naročito iz Hercegovine, čine okosnicu „trgovinske kreme“ bosanskohercegovačkog društva i prvi bi trebali dići glas protiv takvih narativa. Naravno, oni ulažu u svoj posao i njihove kompanije ne postoje da bi preživjele – one dominiraju, planiraju i osvajaju. Fokusirani na najgušće naseljene regije, poput Sarajeva, Zenice i doline rijeke Bosne, strateški utemeljuju distribucijske kanale i brendiranje, ciljajući tačno ono tržište koje je najdinamičnije. Koristeći političku situaciju, ali i kroz kvalitet i dosljednost, hrvatski privrednici u BiH dokazali su da znaju ne samo opstati – nego i voditi

O institucionalnom pristupu kulturi sjećanja za Preporod govori dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Ne smije se odustati od zalaganja za istinito i tačno objašnjenje genocida od 1992. do 1995. godine i mora se insistirati da Srbi u Bosni i Hercegovini i državi Srbiji, ne samo priznaju genocid već i poduzmu korake za uklanjanje antibošnjačke genocidnosti koja je ukorijenjena u njihovim društvima – upozorenje je najeminentnijih učenjaka genocida

Christine Scmitz, medicinska sestra iz Njemačke, je u okviru misije organizacije Ljekari bez granica u Srebrenici boravila između 28. juna i 21. jula 1995. godine kao koordinator projekta. Nakon što ju je 2011. godine Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu pozvao, u martu 2012. je svjedočila protiv Karadžića, a u julu iste godine protiv Mladića

Srebrenica Awareness Network je nedavno osnovana organizacija iz Njemačke, koja okuplja aktiviste s njemačkog govornog područja, a ove godine i 45 učesnika Marša mira. Razgovarali smo s njihovim predvodnikom Sejfuddinom Dizdarevićem i nekoliko učesnika

Stranica 1 od 844

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine