digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Kada pišemo o Palestini, gotovo uvijek se susrećemo s dvostrukim očekivanjem: Palestinac, da bi bio „prihvaćen“na Zapadu, mora ili pružiti sliku savršene žrtve, lišene svakog otpora i ljutnje, ili pak „uzora oprosta“koji odustaje od vlastitog bola zarad univerzalnih poruka mira. Upravo na toj napetosti stoje dvije knjige palestinskih autora, koje na različite načine otvaraju pogled u palestinsko iskustvo

Naslijeđe islama je omogućilo muslimanima da prepoznaju vječite istine života, kazuju ih i tumače, ali su unutar velikog muslimanskog korpusa zanemarene prednosti pluralističkog poimanja i mišljenja i svijeta. Pristalo se tek na kategoričko prihvatanje i odbijanje pojava, a prepoznatljivi analitički i kritički um, razvijan u ranim periodima, je izblijedio. To je stvorilo prostor za površno razumijevanje vlastite religije i stvarnosti, mezhebski fanatizam i neprepoznavanje prioriteta. Desilo se to uprkos i vanredno fascinirajućoj privrženosti učenju i očuvanju Kur'ana te ličnosti Muhammeda, a. s.

Iz srca nekadašnje osmanske prijestolnice, javio se dr. Emir Demir s izuzetno značajnom vijesti za bosanskohercegovačku historiografiju i kolektivno pamćenje: nakon višemjesečnih istraživanja i arhivskih provjera, potvrđen je pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića, vođe pokreta za autonomiju Bosne iz prve polovine 19. stoljeća. Ovo otkriće potvrđuje prethodno nepotvrđena saznanja o njegovom posljednjem boravištu, te pruža mogućnost za nove reinterpretacije njegove životne hidžre.

Više od sedam decenija nakon smrti muftije Šerif-efendije Hamzagića (1860–1951), u haremu Centralne džamije u Tutinu otkriven je njegov originalni nišan, ispisan osmanskoturskim pismom. Ovo vrijedno otkriće ne samo da potvrđuje njegovu ulogu muftije tutinskog, već ponovo otvara prostor za sjećanje na ulemu Sandžaka i njenu ulogu u duhovnom, obrazovnom i kulturnom razvoju ovog kraja

  • riječi su Roberte Biagiarelli, italijanske glumice i dramske umjetnice, koja već skoro tri decenije svojim humanim i profesionalnim dramskim angažmanom pronosi istinu o Srebrenici u Italiji i šire

Postavlja se gorko, ali neizbježno pitanje: u šta se zapravo pretvara bosanskohercegovačko društvo? Ako bismo pošteno složili karte na stol, od demografskih podataka, preko stanja obrazovanja, pa do medijske scene, dobivamo sliku društva koje se sve više urušava iznutra, a da na to niko od odgovornih s mogućnošću (re)akcije želi utjecati

O tome koliko “košta” glas otpora protiv genocida, mogu govoriti brojne javne ličnosti ili organizacije koje su se usprotivile savezu koji podržava ili provodi genocid nad Palestincima: Gideon Levy ili Jewish Voice for Peace. Znaju to mnogi iz javnog prostora, bilo akademskog ili pop-kulture, poput Miriam Margolyes, glumice, Jevrejke suočene s prijetnjama i pozivima na oduzimanje glumačkih priznanja zbog kritike izraelskog režima koji vrši genocid u Gazi. Platforme poput Mete smanjuju vidljivost poruka solidarnosti. Ako su ti glasovi zaista “ništa”, zašto se onda toliko trude da ih ušutkaju? Upravo zato što su važni, pokušava ih se ušutkati.

U novom printanom izdanju Preporoda 15/1289 od 1. augusta 2025. čitajte:

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine