S nijetom da roditeljima olakšamo kreiranje sedmičnih porodičnih aktivnosti i da pri tome mektepska pouka dobije adekvatno mjesto i pažnju, u mektebima Medžlisa Kakanj je u primjeni fleksibilni raspored održavanja mektepske pouke. Slučaj Medžlisa IZ Kakanj je poseban po tome što se oko 80 % časova izvodi radnim danima, uzevši u obzir i radne dane koji su uključeni u kombinirano sedmično izvođenje nastave.
Službenicima Medžlisa Islamske zajednice Tešanj sedmično je potrebo 12 sati za imamski dio posla, minimalno četiri sata za hatibski dio posla i oko 22 sata za muallimski dio posla što sedmično čini ukupno 37 sati i 55 min što predstavlja 93,8% od punog službeničkog radnog vremena od 40 sati sedmično. Matematika pokazuje da je 93,8% ispunjenost radnog vremena službenika samo za osnovne radne obaveze. Koje su mogućnosti ka funkcionalnijoj organizaciji radnog vremena službenika na službeničkom mjestu (džematu)?
Održan 8. i 9. oktobra 2025. godine u Sarajevu, simpozij „Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi“otvorio je važan prostor za otvoren, temeljan i raznolik dijalog o ulozi i značaju imama u savremenom kontekstu. Značaj ovog skupa ne ogleda se samo u kvaliteti izlaganja i tematskom obuhvatu, već i u činjenici da je, kako ističe profesor Mustafa Spahić, riječ o „prvom skupu te vrste na nivou simpozija od prije 35 godina – ‘Islamski fundamentalizam, šta je to?’“, ocijenivši ga događajem od neprocjenjivog značaja. Upravo zahvaljujući toj otvorenosti i spremnosti da se čuju različita iskustva i viđenja iz domovine i dijaspore, Preporod u stalnoj zainteresiranosti za pitanja imama nastavlja pratiti ovu temu kroz nove tekstove, analize i komentare naših imama
Imam nije melek. On je insan – insan koji svakog dana pokušava spojiti nebesko sa zemaljskim, ideal s realnošću, ono što jeste s onim što bi trebalo biti. A možda je vrijeme da, umjesto što samo gledamo šta nije uradio, počnemo gledati šta sve nosi – a ipak ne puca.
Možda možemo dati i poneki savjet onima koji to žele. Ali, poštovanje mlađih generacija se mora zaslužiti. Ono se ne podrazumijeva. Nije naše da mladim ljudima držimo slovo o imamskom poslu. Nerijetko to oni znaju bolje od nas/ Mladi ljudi trebaju u nama prepoznati dobru namjeru, prije svega, i vidjeti da im naše iskustvo može biti od koristi
Digitalni mediji su moćan alat za širenje znanja i opće djelovanje, ali istovremeno, digitalni mediji drastično utječu na percepciju i dinamiku religijskog autoriteta/ Imamski poziv traži stratešku adaptaciju. Hoćemo li digitalni prostor prepustiti drugima? – pitanje je koje traži odgovor
U svakodnevnom radu s djecom, mladima, pojedincima i porodicama, imam oblikuje duhovni pejzaž džemata i zajednice. Imamski poziv danas možda je važniji nego ikada ranije. Naš narod ima povjerenja u našu Islamsku zajednicu, smatra da imam poziva vjeri i vrijednostima koje traju
Snaga javnog mnijenja ne smije se potcjenjivati i treba da nam bude putokaz kako razumjeti javnost, prilagoditi joj se, informirati je ili zadobiti njenu naklonost. Sposobnost da se to i ostvari predstavlja ozbiljni test našeg liderstva
Kriza imamskog poziva postoji. Ali, sada, prvi puta u našoj povijesti i našom zaslugom. U najmanjoj mjeri ta naša zasluga je sadržana u činjenici da mi samiodlučujemo o koracima koje poduzimamo
Nema dvojbe u to da postoje ozbiljni razlozi koji zahtijevaju širu analizu i adekvatno djelovanje, ponajprije zbog tendencije slabljenja interesa za prihvatanje imamskog poziva. Ipak, prema našem mišljenju, nije osnovano govoriti o krizi imamskog poziva, kako se trenutno stanje ponekad kvalificira
U Sarajevu je 8. i 9. oktobra, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, održan simpozij “Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi”, u organizaciji Muftijstva sarajevskog, Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH
Možemo li zaustaviti našu šutnju pred infrastrukturom straha u zemlji u kojoj korumpirani službenici fotografišu povjerljive akte, u kojoj kamenolomi rade dvadeset godina iznad sela, a vlasti to ignorišu, u kojoj domovi za starije gore jer institucije nisu radile svoj posao — šutnja postaje najopasniji oblik nasilja(...) U takvom ambijentu nije nimalo jednostavno ohrabriti ljude da prijave nasilje, korupciju, sumnju.
U novom printanom izdanju Preporoda 22/1296 od 15. Novmbra 2025. čitajte: