U vremenu u kojem umjetna inteligencija sve češće postaje prvi izvor informacija, tumačenja i znanja, marginalizirajući kod mnogih i Wikipediju i samo standardno pretraživanje interneta, ključno pitanje je na osnovu čega će AI (Artificial Intelligence – umjetna inteligencija) generirati taj sadržaj. Umjetna inteligencija ne stvara znanje iz vakuuma, ona „uči“, povezuje i tumači na temelju dostupnih, digitalno prisutnih i strukturiranih sadržaja. Ono što nije prisutno u digitalnom prostoru, za AI teoretski postoji, ali ne i praktično. Tako AI može pronaći u nekoj knjizi fusnotu koja opisuje npr. knjigu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ali prilikom davanja odgovora zainteresiranoj osobi neće se referirati na tu knjigu, jer nema pristup njenom sadržaju.
Ako nema sadržaja IZ, ima drugih
Ako ne bude postojala recenzirana, institucionalno potvrđena i autentična građa Islamske zajednice, AI će se oslanjati na sekundarne, često nepotpune, ideološki obojene ili pogrešne izvore. Time se gubi mogućnost da tumačenje islama, naše vjerske tradicije i samopercepcije muslimana u BiH bude zasnovano na vlastitim, provjerenim izvorima.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini raspolaže izuzetno vrijednom naučnom, kulturnom i historijskom građom: rukopisima, arhivima, fetvama, prijevodima, tefsirima, naučnim radovima, dokumentima i svjedočanstvima višestoljetnog kontinuiteta islama na ovim prostorima. Vrijednost te građe ne umanjuje se njenim stavljanjem na uvid drugima, naprotiv, njena vrijednost se potvrđuje, umnožava i pozicionira u globalnom kontekstu. Time se možda gubi prividna „komparativna vrijednost“u smislu ekskluzivnog posjedovanja određenog djela ili traktata, ali u digitalnom dobu takva ekskluzivnost ionako nije trajna — prije ili kasnije, htjeli to ili ne, sadržaji koji se čuvaju zatvoreno pronaći će svoj put do interneta.
U savremenom svijetu, očuvanje više ne znači samo fizičku zaštitu i arhiviranje, već podrazumijeva digitalnu dostupnost, jer jedino ono što je dostupno može biti relevantno, korišteno, citirano i ugrađeno u savremene tokove znanja ili barem informacija. Posebno u kontekstu umjetne inteligencije, digitalna dostupnost građe postaje strateško pitanje identiteta, narativa i samoprezentacije.
Umjetna inteligencija traga za različitim izvorima kada odgovara na pitanja o islamu, muslimanima, historiji, kulturi i društvu. Ako u tom procesu ne postoji recenzirana, institucionalno potvrđena i autentična građa Islamske zajednice, AI će se oslanjati na sekundarne, često nepotpune, ideološki obojene ili pogrešne izvore. Time se gubi mogućnost da tumačenje islama, naše vjerske tradicije i samopercepcije muslimana u BiH bude zasnovano na vlastitim, provjerenim izvorima.
Upravljanje narativom
Sistematskim stavljanjem naučne, kulturne i historijske građe Islamske zajednice u digitalni prostor, kreira se referentna baza sadržaja koja omogućava da AI sistemi, ali i ljudi širom svijeta, dobivaju informacije, tumačenja i edukativne odgovore utemeljene na autentičnom učenju i institucionalnoj interpretaciji Islamske zajednice. Na taj način, umjetna inteligencija ne postaje prijetnja identitetu, već alat koji reflektira i prenosi naše vrijednosti, znanje i razumijevanje vlastite tradicije.
U tom kontekstu, digitalna otvorenost nije čin gubitka kontrole nad znanjem, već čin strateškog upravljanja narativom u digitalnom dobu. I potrebno je praviti razliku između digitalizacije građe i digitaliziranja građe za internet. Digitalizacija bibliotečke građe, poput digitalnih izdanja Glasnika Islamske zajednice, dostupnih na stranici Gazi Husrev-begove biblioteke, predstavlja izuzetnu vrijednost prvenstveno za istraživače i razvoj islamskih nauka, ali se razlikuje od digitalne dostupnosti sadržaja u obliku koji je prepoznatljiv i upotrebljiv za sisteme umjetne inteligencije, jer tek takva dostupnost omogućava da ta građa postane općekorisna na globalnom nivou, uključujući različite AI platforme, od najpoznatijih, poput Chat GPT-a, do onih razvijanih u drugim idejnim i jezičkim kontekstima.
Naravno, ne treba se zavaravati. Sadržaj na arapskom ili engleskom jeziku je referentniji AI sistemima koji nekom Japancu ili Amerikancu neće u prvom odgovoru dati sadržaj generisan iz bosanske baze. No, ipak ne treba nipodaštavati utjecaj koji će „bosanski sadržaj“imati i šire od regiona. Iako sadržaj na bosanskom jeziku ima manju statističku težinu u globalnom korpusu informacija koje koriste sistemi umjetne inteligencije, njegova vrijednost ne mjeri se količinom, već kvalitetom. Takav sadržaj ima visoku semantičku vrijednost ukoliko je konzistentan, institucionalno utemeljen i jasno tematiziran. U tom slučaju, on može služiti kao referentni izvor u procesima poređenja i formiranja uravnoteženih tumačenja, posebno kada se traže dublje (deep search), alternativne ili kontekstualne perspektive pri čemu se uzima u obzir i neka fusnota u nekom djelu. S ovim je u vezi i način postavljanja sadržaja na internet, za šta je potrebno ozbiljan pristup digitalizaciji sadržaja, slijedeći sve preporuke za lakše iščitavanje sadržaja, poput korištenja engleskog jezika. Naprimjer, stavljanje naslova radova na engleskom jeziku značajno povećava vidljivost bosanskog naučnog sadržaja u globalnom digitalnom prostoru, jer AI i istraživači brže prepoznaju temu teksta i povezuju je s drugim relevantnim izvorima. Time se povećava vjerovatnoća da bosanska tumačenja i institucionalni izvori budu uključeni u šira, uravnotežena tumačenja, čak i kada je sam tekst pisan na bosanskom jeziku.
Uglavnom, postoje, prema autoru ovog članka, četiri ključna razloga zbog kojih je nužno da Islamska zajednica svoju naučnu, kulturnu i historijsku građu učini dostupnom u digitalnom prostoru.
Četiri razloga koji ukazuju na nužnost digitalne dostupnosti građe Islamske zajednice u doba umjetne inteligencije
1. Upotpunjenje misije (da’wa)
Prvi i temeljni razlog jeste doprinos istini o islamu u skladu s principom srednjeg puta (el-vesatijje) koji Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kontinuirano promoviše, oslanjajući se na poruke Kur’ana i sunneta. U digitalnom dobu, jednostavno postoji obaveza vjersko-prosvjetnog rada i na ovaj način, odnosno, odsustvo iz digitalnog svijeta znači i nepotpunost misijskog djelovanja. Drugim riječima, može li naša misija biti potpuna bez strateškog angažmana na internetu koji je izvor edukacije za skoro svu populaciju mlađu od 30 godina?
Ako autentični, uravnoteženi i institucionalno potvrđeni izvori nisu prisutni u digitalnom prostoru, tada se praznina popunjava sadržajima koji često naginju pojednostavljenjima, ekstremnim idejama ili selektivnim tumačenjima. Stavljanjem vlastite naučne i teološke građe na internet, Islamska zajednica omogućava da AI sistemi, ali i ljudi širom svijeta, pristupe islamu kakav se živi i razumije u okviru srednjeg puta.
2. Zaštita islama od ideoloških i političkih tumačenja
Drugi ključni razlog odnosi se na zaštitu islama od ideoloških tumačenja, koja su često povezana s različitim pravcima i pokretima što, svjesno ili nesvjesno, u vjerski diskurs unose političke, ideološke ili geopolitičke agende.
U digitalnom prostoru, a naročito u bazama podataka koje koristi umjetna inteligencija, često dominiraju glasni, dobro organizirani i medijski agresivni narativi. Ukoliko u tom prostoru ne postoji snažno prisutna, recenzirana i institucionalno odgovorna građa Islamske zajednice, utoliko će se AI sistemi oslanjati na izvore koji islam tumače parcijalno, ideologizirano ili izvan njegovih temeljnih etičkih i duhovnih okvira.
Digitalna prisutnost vlastite građe omogućava da islam bude predstavljen kao vjera znanja, etike, ravnoteže i odgovornosti, a ne kao sredstvo ideološke mobilizacije. Time se ne štiti samo reputacija islama, već i pravo muslimana da budu predstavljeni kroz vlastitu, a ne nametnutu interpretaciju.
3. Promocija islamske tradicije Bošnjaka kao posebne vrijednosti u svjetskoj muslimanskoj baštini
Treći razlog odnosi se na promociju islamske tradicije Bošnjaka kao posebnog teološko-filozofskog kruga unutar mozaika svjetske muslimanske baštine. Riječ je o tradiciji koja je duboko ukorijenjena u kur’ansko-sunetskim principima, ali koja istovremeno nudi jedinstveno bogatstvo tumačenja, fikhskih rješenja i društvenih paradigmi nastalih u susretu islama s različitim kulturama, pravnim sistemima i historijskim okolnostima.
Je li danas potpuna misija bez digitalne misije
U digitalnom dobu, jednostavno postoji obaveza vjersko-prosvjetnog rada i na ovaj način, odnosno, odsustvo iz digitalnog svijeta znači i nepotpunost misijskog djelovanja. Uglavnom, postoje četiri ključna razloga zbog kojih je nužno da Islamska zajednica svoju naučnu, kulturnu i historijsku građu učini dostupnom u digitalnom prostoru.
Digitalna dostupnost ove građe omogućava i muslimanima širom svijeta i nemuslimanskim istraživačima da upoznaju model islamskog življenja koji ne izlazi iz okvira konstitutivne tradicije islama, ali snažno afirmira dijalog, suživot i kontekstualno razumijevanje vjere. Paradigme koje bošnjačka islamska tradicija već stoljećima prakticira, a koje danas mnoga muslimanska društva tek pokušavaju dosegnuti, mogu postati relevantan izvor znanja i inspiracije.
4. Samopredstavljanje i vidljivost domaćih učenjaka u globalnom prostoru znanja
Četvrti razlog jeste samopredstavljanje. Mnogi učenjaci Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini po svojoj stručnoj dubini, širini znanja i savremenoj relevantnosti stoje rame uz rame s mnogo poznatijim imenima u muslimanskom svijetu, a nerijetko ih i nadmašuju. Međutim, razlika nije u kvaliteti, već u jezičkoj, kulturološkoj i digitalnoj dostupnosti.
Dominacija arapskog, urdu ili engleskog jezika u globalnom muslimanskom diskursu često znači da su učenjaci iz drugih kulturnih krugova manje vidljivi, bez obzira na njihovu vrijednost. Digitalizacijom i sistematskim objavljivanjem vlastite građe, Islamska zajednica omogućava da jedan musliman iz arapskog svijeta, Južne Azije ili Zapada prepozna da postoje učenjaci čija djela nude izuzetno kvalitetno razumijevanje islama, ali i savremenog vremena i prostora.
Na taj način se ne samo afirmira vlastita intelektualna tradicija, već se Islamska zajednica pozicionira kao ravnopravan učesnik u globalnom stvaranju islamskog znanja, uključujući i znanje koje će u budućnosti koristiti umjetna inteligencija.
Kako do digitalizacije – islam.ba
Nedovršena platforma Islamske zajednice na adresi www.islam. ba predstavlja već dobro razvijen i vidljiv digitalni izvor vjerskog sadržaja. Kada se uzme u obzir da je u decembru imala skoro milion prikaza na internetu – iako je niko ne održava – dovoljno govori kakav potencijal može imati u digitalnom svijetu. Stranica sadrži bogat sadržaj, od Kur’ana i tefsira, hadisa, ilmihala, enciklopedija i pojmovnika do audio i video materijala, što je čini značajnim resursom za edukaciju i širenje znanja o islamu na bosanskom jeziku. Naravno, iako je sadržaj već prisutan i dostupan, njegova trenutna struktura nije u potpunosti prilagođena globalnim pretraživačima i AI sistemima: stranica treba imati sve potrebne strukturirane metapodatke koji bi olakšali prepoznavanje i indeksiranje sadržaja od strane AI, nedostaje joj sistem tagova i engleski jezik u naslovima itd.
Uprkos tome, islam.ba ima potencijal da postane centralna baza za digitalizaciju svega što Islamska zajednica posjeduje, čime bi se omogućilo AI sistemima da koriste autentične, institucionalno utemeljene izvore prilikom formiranja uravnoteženih tumačenja i odgovora. Prilagođavanjem sadržaja kroz jasne naslove, metapodatke, engleske sažetke i strukturirane oznake, stranica bi postala AI-prijateljska, olakšavajući prepoznavanje tema, povezivanje sadržaja i širenje znanja o islamskoj tradiciji Bošnjaka u globalnom kontekstu. Time Islamska zajednica ne samo da čuva autentičnost svog učenja, već i aktivno doprinosi tome da budući AI modeli i istraživači imaju pristup vjerodostojnim i kvalitetnim izvorima.
Uglavnom, do nas je koliko ćemo iskoristiti ovaj trenutak. Neke zemlje su ovo novo vrijeme, vrijeme umjetne inteligencije, shvatile krajnje ozbiljno, kao i svoju ulogu u kreiranju sopstvene budućnosti. Primjera radi Turska je odlučila većinu svoje naučne i druge baštine učiniti dostupnom. Napisala je čak i nacionalnu strategiju, u čijem uvodu stoje riječi predsjednika Erdogana: „Učešće u oblasti vještačke inteligencije nije stvar izbora, jer je to jedan od najjačih stubova naših razvojnih ciljeva u skladu s vizijom ‘Digitalne Turske’ i ‘Nacionalnom tehnološkom inicijativom’. Dizajniranjem sistema vještačke inteligencije s razumijevanjem koje odražava razvoj i rad sistema vještačke inteligencije u skladu s našim zajedničkim vrijednostima, imamo priliku da damo vrijednost cijelom čovječanstvu stvaranjem novog tehnoekonomskog proboja u kombinaciji s našim duboko ukorijenjenim civilizacijskim iskustvom. Nacionalna strategija vještačke inteligencije je sveobuhvatan napor kojem su doprinijeli svi relevantni akteri kako bi podržali ovu transformaciju koja se trenutno doživljava na globalnoj razini i koju pokreću tehnologije vještačke inteligencije, u ime čovječanstva i kako bi se osiguralo da naša zemlja ima koristi od ovog procesa u najvećoj mogućoj mjeri.“
