Svi se slažu da je američki predsjednik Trump u svom drugom mandatu znatno direktniji i uporniji u totalnom zaokretanju unutrašnje i vanjske politike ove zemlje. Manje je ograničen normama, ima potpunu kontrolu nad Kongresom, te znatno odaniju skupinu pomoćnika. U toku ove prve godine desile su se velike i šokantne turbulencije kako na globalnom nivou tako i u SAD koje su još uvijek najmoćnija država svijeta. Šta će se desiti do kraja njegovog drugog mandata, i još važnije, da li će on biti konačan, izgleda da se niko ozbiljan ne usuđuje predviđati. Naravno, u američkoj historiji je bilo i gorih kriza i historija se nikada ne ponavlja doslovno. Dešavali su se neuspjesi i padovi, ali i obnove i napredovanja. Možda nas savremene tehnologije komuniciranja, a pogotovo društveni mediji, često navode na osjećaj kao da se Amerika nalazi na rubu – a dešavalo se to i ranije, čak i u gorim oblicima.

Istaknuti američki stručnjak za geopolitičke rizike Ian Bremmer Trumpovu vanjsku politiku u ovom trenutku definira kratko: “Prilično je jednostavno: zakon džungle.“  Po njemu Trump je uvjeren da je konsolidirao više moći od bilo kojeg drugog predsjednika i stoga može djelovati na revolucionaran način. “Ne želi biti arhitekt slobodne trgovine. Želi provoditi industrijsku politiku i povećati proizvodnju te prisiliti druge da više ulažu u Sjedinjene Države. Želi više vlasničkih udjela, više američke kontrole nad tvrtkama, više kleptokracije kako bi on, njegova porodica i njegovi prijatelji zaradili što više novca. Sve te stvari su se značajno pojačale za razliku od njegovog prvog mandata. Sjeme je bilo posijano, a sada je naraslo.” kazao je Bremmer Ravi Agrawalu u razgovoru s glavnim urednikom Foreign Policy magazina.

Trumpove poruke iz Davosa

Ove ocjene je najbolje potvrdio ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu i Trumpov govor koji je trajao sat i pol. Pred svjetskim liderima i biznismenima, u svom stilu je prenaglašeno govorio o uspjesima svoje naspram propusta ranijih administracija. Slavodobitno je govorio o promjenama u Sjedinjenim Državama ističući u prvi plan ekonomske argumente kao što su pad cijena i rast plaća, a kasnije se osvrnuo na imigraciju, kriminal i vanjsku politiku. Zbog ranijih najava o ključnim pitanjima koja se dotiču najvažnijih svjetskih problema svi su očekivali Trumpova pojašnjenja budućih poteza. Bez obzira što se u svom govoru koristio prijetnjama i ismijavanjima, hvalisanjem i vrijeđanjem, Trump je u Davosu ipak ostao čvrsto pri svojoj baznoj političkoj orijentaciji - transakcionoj politici koja ne poznaje vrijednosti osim novčanih, niti principe osim golih interesa. Zapravo, Trump je svojom retorikom i djelovanjem u posljednjih godinu dana na neki način manifestirao novi svjetski poredak onako kako ga projiciraju sadašnje američke vlasti pod ideologijom MAGA pokreta, jedne prilično nekoherentne interesno vezane skupine političara i poduzetnika, od klasičnih konzervativaca do militantnih profašističkih agitatora, koji podrivaju same temelje američkih vrijednosti i ustavom zagarantirana prava i slobode.

(Foto: Anadolija)

Trumpova transakciona politika

Trump je u Davosu ipak ostao čvrsto pri svojoj baznoj političkoj orijentaciji - transakcionoj politici koja ne poznaje vrijednosti osim novčanih, niti principe osim golih interesa. Zapravo, Trump je svojom retorikom i djelovanjem u posljednjih godinu dana na neki način manifestirao novi svjetski poredak onako kako ga projiciraju sadašnje američke vlasti pod ideologijom MAGA pokreta.

Najveću pažnju i napetost u Davosu je izazvao dio Trumpovog govora u kome je otvoreno iznio zahtjeve za preuzimanje Grenlanda. Njegove ranije najave izazvale su strah i reakcije u Evropi. Nakon Rusije koja već četiri pune godine vodi rat na evropskom teritoriju, prijetnje ključnog strateškog saveznika došle su kao otrježnjujući šok. Evropa se nalazi pred sve izvjesnijom dugoročnom promjenom odnosa s Washingtonom. Evropski lideri su i u Davosu, ali i nakon njega, pokušali smiriti napetosti. Nakon sastanka predsjednika Trumpa s Markom Rutteom, generalnim sekretarom NATO-a, izgleda da je okvir nekog dogovora postignut, iako detalji tog budućeg aranžmana nisu objavljeni. Trumpov strah od pozicioniranja Rusije i Kine oko Grenlanda po svoj prilici više reflektira neke buduće tenzije oko Arktika i strateških pozicioniranja u ovom dijelu svijeta za koje su SAD itekako zainteresirane. Međutim, iako je Trump nakon sastanka s Rutteom odustao od najavljenog uvođenja kaznenih tarifa od 1. februara, Evropski parlament je izdao oštro saopćenje u znak podrške Danskoj i Grenlandu, a ključne evropske države su odgovorile podrškom evropskoj vojnoj vježbi na ovom najvećem svjetskom „komadu leda“, kako ga je Trump više puta oslovio. 

(Foto: Anadolija)

Odbor za mir i posrnuli međunarodni sistem

Trump je u Davosu predstavi svoj „Odbor za mir“ – čiji je deklarirani cilj promicanje mirovnih aktivnosti širom svijeta. U Rezoluciji UN-a 2803 ovaj Odbor se imenuje kao tijelo zaduženo za nadzor mirovnog plana za Gazu, a Trump ga je u Davosu predstavio i kao svojevrsni odgovor na posrnuli međunarodni sistem.

Trump je boravak u Davosu iskoristio da sljedećeg dana, u četvrtak, 22. januara, na glavnoj pozornici Svjetskog ekonomskog foruma, predstavi svoj „Odbor za mir“ – čiji je deklarirani cilj promicanje mirovnih aktivnosti širom svijeta. U Rezoluciji UN-a 2803 ovaj Odbor se imenuje kao tijelo zaduženo za nadzor mirovnog plana za Gazu. U Davosu ga je Trump predstavio i kao svojevrsni odgovor na posrnuli međunarodni sistem. I ovdje je Trump nastupio otvoreno transakcijski. Britanski list The Guardian ga je opisao kao "klub u kojem se plaća za igru" usmjeren na Trumpove poslove, a ne na zadatke koji su u toku u Pojasu Gaze, budući da će države za stalno članstvo u Odboru plaćati pristojbu od milijardu dolara. Vodeće muslimanske države su ipak podržale ovaj Odbor, ali je još uvijek nejasna njegova konačna struktura i misija. Prezentaciju obnove i budućih planova za Gazu u Davosu je predstavio Trumpov zet Jarred Kushner. I ton i slika ove prezentacije izgledali su toliko nerealno i bizarno, pogotovo nakon svih slika i snimaka ubijanja i uništavanja tokom dvogodišnjeg izraelskog napada na ovu palestinsku enklavu. S druge strane, Trumpov „Odbor za mir“ izazvao je ozbiljne kritike iako je Vijeće sigurnosti UN-a ovlastilo njegovo formiranje. Ključna primjedba koja se iznosi jeste da je to „zlonamjeran pokušaj preoblikovanja međunarodnog sistema stvaranjem alternativnog foruma za donošenje odluka naspram Vijeća sigurnosti.“ Ovakve kritike su očekivane budući da je Trump u protekloj godini učinio niz poteza kako bi oslabio UN, a na kritike je odgovorio u svom uobičajenom stilu – napadom, priznajući novinarima da bi njegov Odbor „mogao“ zamijeniti UN, koji „jednostavno nije bio od velike pomoći“. Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Norvešku i Sloveniju, odbilo je Trumpove pozive da se pridruže Odboru zbog njegovog potencijala za daljnje slabljenje UN-a.

(Foto: X, The White House)

Trumpov zahtjev za preuzimanje Grenlanda

Najveću pažnju i napetost u Davosu je izazvao dio Trumpovog govora u kome je otvoreno iznio zahtjeve za preuzimanje Grenlanda. Njegove ranije najave izazvale su strah i reakcije u Evropi. Nakon Rusije koja već četiri pune godine vodi rat na evropskom teritoriju, prijetnje ključnog strateškog saveznika došle su kao otrježnjujući šok. Evropa se nalazi pred sve izvjesnijom dugoročnom promjenom odnosa s Washingtonom. Evropski lideri su i u Davosu, ali i nakon njega, pokušali smiriti napetosti. Nakon sastanka predsjednika Trumpa s Markom Rutteom, generalnim sekretarom NATO-a, izgleda da je okvir nekog dogovora postignut, iako detalji tog budućeg aranžmana nisu objavljeni.

Carneyev omaž američkoj hegemoniji

Ipak, da ovakve poteze ne treba ignorirati, to jest, da će očigledno produbljivanje fragmentacije i urušavanja međunarodnog sistema imati ozbiljne posljedice upozorio je kanadski premijer Mark Carney u Davosu dan prije Trumpovog govora, 20. januara. Carney je održao, po mnogima, historijski govor, svojevrsni omaž američkoj hegemoniji. Kanadski premijer je pozvao nacije da prihvate da je globalni poredak temeljen na pravilima završen i istaknuo Kanadu kao primjer kako bi "srednje sile" mogle djelovati zajedno da bi izbjegle da postanu žrtve američke hegemonije. Pozvao je i druge da prestanu živjeti u laži o međunarodnom poretku koji je zasnovan na pravilima. “Američka hegemonija je znatno pomogla u osiguravanju javnih dobara, otvorenih morskih puteva, stabilnog finansijskog sistema, kolektivne sigurnosti”, kazao je Carney ali i konstatirao da “ova pogodba više ne funkcionira!” Ocjenio je da su u posljednje vrijeme “velike sile počele koristiti ekonomsku integraciju kao oružje, a carine kao polugu.” “Znali smo”, kazao je kanadski premijer, “da je priča o poretku temeljenom na pravilima djelomično lažna... Znali smo da se međunarodno pravo primjenjuje s različitom strogošću ovisno o identitetu optuženika i žrtve. Ta je fikcija bila korisna zbog dobara koje je pružala američka hegemonija. Stoga smo postavili znak na prozoru… Sudjelovali smo u ritualima. I uglavnom smo izbjegavali isticati jaz između retorike i stvarnosti. Ne možete živjeti u laži o uzajamnoj koristi kroz integraciju kada integracija postane izvor vaše podređenosti”, kazao je između ostalog kanadski premijer Mark Carney.

Njegov govor je naljutilo Trumpa koji je, sutradan, u svom obraćanju ustvrdio da "Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenim Državama" i da bi premijer trebao biti "zahvalan". Također, povukao je poziv Kanadi da se pridruži “Odboru za mir”, a u subotu, 24. januara, čak je zaprijetio da će uvesti 100 postotnu carinu na kanadsku robu ukoliko Ottawa realizira trgovinski sporazum s američkim rivalom Kinom. Navodno je, prema svjedočenju američkog ministra finansija Scotta Bessenta koje je prenio Reuters, kanadski premijer Carney već u ponedjeljak, 26. januara, u telefonskom razgovoru s Trumpom, "agresivno" povukao neke od komentara koje je iznio u Davosu. Kakogod da bude, upravo ovakvi Trumpovi manevri zapravo najbolje oslikavaju njegovu političku taktiku i na međunarodnoj sceni, ali i na unutrašnjem nivou.

(Foto: X, Premier ministre du Canada)

Kanadski primjer kako bi "srednje sile" mogle djelovati zajedno

“Velike sile su počele koristiti ekonomsku integraciju kao oružje, a carine kao polugu… Znali smo da je priča o poretku temeljenom na pravilima djelomično lažna... Znali smo da se međunarodno pravo primjenjuje s različitom strogošću ovisno o identitetu optuženika i žrtve. Ta je fikcija bila korisna zbog dobara koje je pružala američka hegemonija. Stoga smo postavili znak na prozoru… Sudjelovali smo u ritualima. I uglavnom smo izbjegavali isticati jaz između retorike i stvarnosti. Ne možete živjeti u laži o uzajamnoj koristi kroz integraciju kada integracija postane izvor vaše podređenosti”, kazao u svom govoru u Davosu kanadski premijer Mark Carney.

A upravo na unutrašnjem nivou, iz američkih gradova stižu zastrašujuće i haotične slike akcija američke federalne agencije ICE-a (skraćeno: Immigration and Customs Enforcement) koja djeluje širom SAD-a u sklopu Ministarstva domovinske sigurnosti, a koja je zadužena za sprovođenje imigracijskih zakona i deportacije ilegalnih imigranata. Djelovanje ove agencije je ciljano osnaženo Trumpovim obećanjem da će protjerati sve nelegalne imigrante čija se brojka procjenjuje na oko 20 miliona ljudi. S jedne strane Trumpove pristalice snažno podržavaju ove politike osuđujući protivnike kao radikalne ljevičare i komuniste, dok s druge, Trumpovi protivnici njegovu vladavinu sve otvorenije optužuju za fašizam, ukazujući na rušenje normi javne pristojnosti, militarizaciju društva, dehumanizaciju manjina i imigrantskih zajednica, veličanje nasilja i brisanje granica između javnog i privatnog sektora.

Sve ovo se događa na početku izborne kampanje za redovne izbore za Kongres SAD koji će se održati 3. novembra 2026. godine, a koji se nazivaju "srednjomandantni" jer se održavaju tačno na sredini četverogodišnjeg mandata predsjednika, u ovom slučaju, predsjednika Trumpa. On je ovu kampanju započeo u saveznoj državi Iowi, gdje je priču pokušao vratiti na ekonomiju, unatoč teškim incidentima i ubistvima koja su na ulicama američkih gradova počinili pripadnici ICE-a. Trump je prvu godinu od povratka na dužnost sumirao kao potpuni preokret koji je pobijedio inflaciju, omogućio da plaće i investicije rastu, te upozorio da bi pobjeda demokrata na predstojećim izborima sve to ugrozila. I ovdje je Trump potpuno upravu. Izbori u novembru će odrediti i njegovu drugu polovicu mandata, kao i budućnost MAGA pokreta, njegovog eventualnog novog mandata ili potencijalnog nasljednika u narednim predsjedničkim izborima. Još važnije, ovi izbori će pokazati da li će se desiti konsolidacija demokrata i potencijalna promjena u Bijeloj kući 2028. godine.