Vjerski službenici najobrazovaniji
„U tom periodu moglo bi se reći da su vjerski službenici bili najobrazovaniji ljudi, što govori činjenica da su oni predavali i ostale predmete i vodili dnevnik. Upravo je to razlog što je vjeronauka stavljena kao prvi predmet u dnevniku“, kaže Bećirović i dodaje kako je u planu izrada staklenog postolja za dnevnik koji će stojati u školi kao muzejski eksponat.
Prema statističkim proračunima odziv je bio stopostotan, što govori u prilog činjenici da se u to vrijeme puno držalo do vjerske naobrazbe djece koju su pohađale sve četiri konfesije: muslimani, istočnopravoslavni, rimokatolici i jevreji. Od ukupno 253 upisana učenika, 100 ih je pohađalo rimokatolički vjeronauk, 96 islamski, 49 istočnopravoslavni i 12 jevrejski.
Direktor Bećirović nam kaže da su nakon objavljenje vijesti na društevnim mrežama i redovnice iz Bihaća došle da vide i fotografiraju dnevnik, a posebno ih je zanimao pečat jer su željele da se uvjere o kakvom pečatu se radi s obzirom da je u to vrijeme postojala i katolička škola.