U makedonskom mjestu Lipkovo priča o hafizima nije stala. Istaknuti hafizi iz ovoga mjesta godinama su svojim učenjima, hafiskim držanjem i ponašanjem krasili i Sarajevo. Među njima, i hafizi porodice Ajeti.
U Lipkovo ovaj put putujem iz Skoplja. Vozim starom cestom za Kumanovo. Duga je 48 kilometara, a prolazi kroz Aračinovo, Nikuštak, Novo Selo i Matejče. Sve su to gusto naseljena mjesta u kojima dominiraju džamije s jednom ili po dvije izrazito visoke munare. Nakon četrdesetak minuta vožnje stižem pred jednu od dvije lipkovačke džamije. Cilj mi je sresti se s hafizom Bajram-ef. Ajetijem koji je, zajedno sa svojim rahmetli babom hafizom Refikom i komšijom hafizom Azizef. Alilijem, diljem svijeta pronio ime ovog lijepog mjesta. Budući da mi je suvozač i vodič Jusuf-ef. Čolović, nema potrebe da uključujem navigaciju.
Lipkovo ima oko 3.000 stanovnika, mahom Albanaca i općinsko je središte (na albanskom: Komuna e Likovës). Ima osnovnu školu, dvije džamije i svu potrebnu infrastrukturu. Republika Kosovo mu je u komšiluku na sjeveru, a na istoku graniči Kumanovom. Na južnim obodima općine je Skoplje i na zapadu općina Čučer-Sandevo. Ukupna površina općine Lipkovo je 267,82 km , a na njenom teritoriju živi više od 27.000 stanovnika.
Na čaju kod porodice Ajeti
Nakon podne-namaza razgovaram s prisutnim džematlijama među kojima je i hafiz Bajram-ef. Ajeti.
“Za oko 90% hafiza u Lipkovu muhafiz je bio moj rahmetli babo hafiz Refik, a ja sam mu pomagao u tome. Petnaest godina je babo za ramazan učio mukabele u Sarajevu. Oko 25 godina učili smo djecu u Lipkovu. Preselio je u 79. godini života. Bosanci su ga puno voljeli. Mukabelu je učio na pet mjesta. On i ja smo prvi put u Sarajevo doveli hafiza Aziz-ef. Alilija”, ispričao nam je hafiz Ajeti.
Podne-namaz je predvodio hafiz Sadat-ef. Junuzi. On je Medresu i Islamski fakultet završio u Skoplju. Dobro govori bosanski jezik. Podvlači da Lipkovo ima oko 650 kuća, odnosno oko 3.000 stanovnika i oko 40 hafiza. Muhafizi su im, uglavnom, bili rahmetli hafiz Refik-ef. Ajeti i hafiz Bajram-ef. Ajeti.
Prisutan je i najmlađi lipkovski hafiz Mevlud-ef. Mamuti, student treće godine Fakulteta islamskih nauka u Skoplju. On slabije govori bosanski, ali su tu Čolović i Ajeti koji mi prevode.
“Kad se spomene Lipkovo prva asocijacija je da je to mjesto hafiza. Trenutno sam ja najmlađi. Bio sam na takmičanju učača Kur’ana i hafiza Kur’ana u Bosni i Hercegovini”, kaže nam mladi hafiz Mamuti.
Po izlasku iz džamije krećemo u obilazak objekta u izgradnji gdje će biti Škola Kur’ana. Hafiz Ajeti nas upoznaje s onim šta je urađeno te šta je još ostalo da se završi kako bi Škola Kur’ana služila svojoj namjeni. Odatle odlazimo kad hafiza Bajrama na domaći čaj. U lijepo uređenom dvorištu zatičemo njegovu hanumu Zejneb i snahu hafizu Belkisu kako peku ajvar za zimnicu. Hafiza Belkisa Ajeti rođena je u Studeničanima, a Medresu i Islamski fakultet završila je u Skoplju. Majka je tri kćerke. Na pitanje šta se radi, kazala je: “Danas sa svekrvom Zejneb, po domaćem receptu, pravim ajvar za zimnicu’.”
Nakon boravka u kući hafiza Bajrama, a na njegovo insistiranje, odlazimo do Lipkovskog jezera koje je od centra naselja udaljeno tek dva kilometra. Podignuto je 1958. godine na istoimenoj, Lipkovskoj rijeci. Jezero je dugo 1.800, a široko oko 400 metara. Lipkovljani su ponosni na svoje jezero i rado ga pokazuju svojim gostima.
Nezaboravni hafiz, muhaffiz i insan Refik-ef. Ajeti
Hafiz Refik-ef. Ajeti rođen je 13.11.1930. godine. Otac mu je bio poznati alim mulla Bajram, koji je imamsku misiju obavljao u Lipkovu. Hifz je učio pred – u to vrijeme poznatim – hafizom Azizom, a u hafiza je promovisan u Skoplju kada je imao 18 godina. Kao mladi hafiz, učio je mukabelu u svom rodnom mjestu i u gradu Kumanovu. U četrdesetoj godini života izgubio je vid. Od tog momenta njegova želja za Kur’anom je postajala sve jača i jača. Upravo iz razloga da ne zaboravi hifz, on je svakog dana ponavljao po stotinjak listova Kur’ana brižno čuvajući svaki kur’anski harf. Tako je postao među najznačajnijim hafizima u bivšoj SFRJ. Često bi proučio cijeli Kur’an. Bio je mentor za 40 hafiza. Njegov učenik je bio i hafiz Aziz-ef. Alili. Klanjao je teravih-namaz s hatmom u Novom Pazaru i u Đakovici na Kosovu. Hafiz Refik Ajeti je 19. marta 2010, u petak, preselio na ahiret.
Hafiz Bajram nastavio tamo gdje mu je stao babo
Hafiz Bajram-efendija je jedan od bisera u alimskoj lozi porodice Ajeti iz Lipkova. Njegov babo hafiz Refik bio je jedan od najboljih hafiza na bivšim jugoslovenskim prostorima i šire, a i dedo mu Bajram, po kome je dobio ime, također je bio istaknuti alim i imam u Lipkovu. Sin hafiz Muhamed nastavlja taj kristalni alimski niz.
Mr. Hafiz Bajram-ef. Ajeti rođen je 4. februara 1961. u Lipkovu. Osnovnu školu i hifz Kur’ana časnog završio je u rodnom mjestu. Hafiz je postao u 13. godini života. Muhafiz mu je bio otac Refik, a hifz je položio u Sarajevu 1976. godine. Tada je bio najmlađi hafiz u Jugoslaviji. Iste godine upisao je Gazi Husrev-begovu medresu, a po završetku je upisao Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Diplomirao je na temu Pravilno učenje Kur’ana po kiraetu. Poslije diplomiranja zaposlio se u svom rodnom mjestu kao imam, muallim i hatib. Bio je profesor u Gazi Isa-beg medresi u Skoplju, pa na Islamskom teološkom fakultetu u Skoplju i Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru. Pri odbrani diplomskog rada u Sarajevu, a pred dušu Gazi Husrev-bega, u prisustvu učenika Medrese i studenata Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, za 9 sati i 23 minute, proučio je cijeli Kur’an napamet. Kao učenik Medrese učestvovao je na mnogim takmičenjima u kiraetu širom svijeta na kojima je postigao značajne rezultate. Magistrirao je 2011. godine. Zdravstveni problemi su na neko vrijeme odgodili njegovu promociju u doktora nauka.
“Hafiza Bajrama i njegovog babu hafiza Refika pamtim još od malih nogu. Budući da mu je babo hafiz Refik bio slijep, on ga je vodio za ruku. Kad njih ugledam već znam da je blizu mjesec ramazan. Oni bi učili mukabele po sarajevskim džamijama. Hafiz Bajram je pravi nosilac svog imena. Uvijek vedar, nasmijan, rado viđen u gradu. Ako bi mi neko rekao da kažem ime jednog hafiza koji je baš hafiz kakav treba biti, od mlađe generacije ja bih rekao to je hafiz Bajram. Meni je bio sebeb da postanem hafiz, a i mnogim drugima. On i njegov babo rahmetli hafiz Refik u svom selu su izveli 40 hafiza. To je samo u njegovom mjestu. Nema kuće u njegovom selu u kojoj nije uveo u Kur’an dotične ukućane”, kazao je o svom kolegi hafizu Bajramu hafiz Selim-ef. Hoši iz Sarajeva.